Svjetski dan tla: Koliko uzmemo od zemlje - toliko joj i dajmo

"Neki je ratar sijao sjeme", početak je novozavjetne prispodobe o sijaču i sjemenu. Sjetimo se, dio njegovog zrnja pao je na stazu s koje su ga pozobale ptice, dio je završio na kamenitom tlu gdje je zemlja plitka - odmah je niknulo, ali ga je sunce spržilo. Dio sjemena je palo u grmlje koje je biljku ugušilo, a dio, napokon, pao je na dobro tlo i donijelo plod: jedno stostruk, drugo šezdeseterostruk, treće trideseterostruk. 

Da Isus živi u 21. stoljeću, možda bi u svoju prispodobu uključio i današnje, osiromašeno tlo kao primjer neplodnoga ili onoga oko kojega poljoprivrednik ima jako puno posla da bi mu donio bilo kakav plod. 

Jer, način na koji se danas odnosimo prema tlu dovest će do toga da se za 60 godina u njemu neće moći ništa proizvesti. A što ćemo bez tla, bez zemlje, hraniteljice svega živoga? 

Svjetski dan tla

Danas, 5. prosinca se obilježava Svjetski dan tla, kojim se želi podići svijest o ovom važnom sustavu koji je ujedno i vrlo dinamičan i krhak. 

Znate li da u šaci zemlje može biti više organizama nego što ima ljudi na Zemlji, ali i da proizvodnja plodnog tla može potrajati i do 1.000 godina? 

Istraživanja su pokazala da se njegov gornji sloj u cijelom svijetu neprestano smanjuje što znači da je i manje vremena u kojem će ono moći biti produktivno. 

Gornji sloj tla nestaje: Koje mjere očuvanja mogu pomoći?

Tlo je postalo jedno od žrtava suvremenog života i klimatskih promjena. Onečišćeno, degradirano, osiromašeno erozijama, dezertifikacijom, smanjenjem organske tvari, samo su neke od posljedica koje trpi. A mi skupa s njim. 

Problem je napokon prepoznat jer, kako kaže narodna - priprle su vile k očima, došla je voda do grla - postali smo svjesni u kakvom je stanju naše najveće dobro, jedno od temelja života na Zemlji. 

Odgovorna poljoprivreda 

O kvaliteti tla se govori na globalnoj razini, a kada je riječ o Europskoj uniji, njegova obnova dio je Zelenog plana i strategija Od polja do stola te bioraznolikosti. 

Što donosi Zeleni plan osim dilema i neizvjesnosti?

Manje pesticida i gnojiva, poticanje ekološke proizvodnje, digitalizacije, upravljanje ugljikom i njegovo skladištenje u tlu - samo su neki od ciljeva ovoga plana koji se odnosi na poljoprivrednu proizvodnju i kojega neće biti lako primjenjivati, posebno nakon dugog niza godina provođenja loših politika i neodgovornog ponašanja prema tlu. 

Također, Ujedinjeni narodi koji su ustanovili obilježavanje ovoga dana, provode kampanju pod nazivom "Očuvajmo tlo živim, zaštitimo bioraznolikost tla". 

Svijest o važnosti ovog resursa za proizvodnju hrane posebno je povećana tijekom pandemije. Nemali je broj onih koji su ovoga proljeća zasadili svoje prvo povrće u životu ili prvi puta naručili proizvode od malih poljoprivrednih proizvođača na koje se upravo gleda kao na nositelje obnove zemljišta. 

Odgovorna agrarna proizvodnja jedno je od rješenja revitalizacije tla. U godinama koje slijede čeka nas puno posla i odricanja, no, što nam drugo uopće preostaje? 

Ne moramo ljubiti zemlju po kojoj hodamo, samo trebamo biti dobri prema njoj kako bi nas još dugo mogla hraniti. Koliko joj uzmemo - toliko joj i dajmo. 

Zanimljiv animirani video o degradaciji tla objavio je FAO. Jesmo li spremi za restart?