U ovome članku pročitajte sve iznose izravnih potpora, tzv. poticaja u poljoprivrednoj proizvodnji. Što su to osnovno, zeleno, preraspodijeljeno, plaćanje za mlade poljoprivrednike, IAKS mjere te mjere za dobrobit životinja.
Nikada do sada poticaji u poljoprivredi nisu bili ovoliko zbunjujući.
Poticaji se danas službeno zovu “Izravna plaćanja”. Regulirani su Zakonom o poljoprivredi te Zakonom o izravnim plaćanjima (što bi svaki aktivni, a i onaj potencijalni poljoprivrednik morao pročitati).
Osnovno plaćanje, preraspodijeljeno plaćanje, zeleno plaćanje, proizvodno vezana potpora, plaćanja za mlade poljoprivrednike, IAKS mjere ruralnog razvoja. Hrpa, hrpa pojmova.
Kako bismo ostvarili pravo na poticaje, potrebno je svoje gospodarstvo prijaviti u Upisnik poljoprivrednika. Nije nužno imati OPG. Potporu je moguće primati i kao obrt, j.d.o.o. ili d.o.o. Minimalna površina koju je potrebno prijaviti u sustav kako bi se ostvarilo pravo na plaćanje iznosi jedan hektar.
Za svaki prijavljeni hektar površine ostvarujemo jedno pravo na plaćanje. Na temelju njega se izračunava osnovno plaćanje čiji je prosječan iznos prošle godine bio 1.000 kn/ha.
Kako bi ostvarili zeleno plaćanje, svi poljoprivrednici s više od 10 ha oranice moraju voditi računa o raznolikosti usjeva. Ratari s više od 15 hektara na gospodarstvu moraju imati minimalno 5% površina pod ekološki značajnim površinama. Sve eko površine i površine pod trajnim nasadima automatski ostvaruju pravo na zeleno plaćanje. U praksi, optimalno rješenje za aktivaciju prava na plaćanje korištenje je zelene gnojidbe. Ono je prošle godine iznosilo 700 kn/ha.
Sljedeća vrsta izravnog plaćanja zove se preraspodijeljeno plaćanje i dodjeljuje se svima za prvih 20 hektara. Dakle, svi oni koji imaju više od 20 hektara zemljišta dobivaju iznos za prvih 20 hektara, a za ostale površine im se ne računa. Iznosi 450 kn/ha.
Na njih je moguće ostvariti dodatni poticaj za mlade poljoprivrednike. Po definiciji su to svi mlađi od 40 godina koji su nositelji svojih gospodarstava kraće od 5 godina. Oni imaju pravo na dodatne poticaje 5 godina od onoga datuma kada su postali nositelji. Moguće je ostvariti poticaj za prvih 25 hektara. Iznosi dodatnih 400 kn/ha.
Ove četiri potpore zaokružuju jednu cjelinu i u slučaju da mladi poljoprivrednik aktivira prava na zeleno plaćanje ostvaruje se pravo na iznos od 2550 kuna po hektaru. Vrijedi napomenuti da ovaj iznos ne ovisi o vrsti kulture koja se gaji. Isti je za sve vrste proizvodnih površina, bila to pšenica, kukuruz, trajni nasad ili livada.
Na ovu se brojku dodaju proizvodno vezana plaćanja. Tu se po prvi puta iznos poticaja kreće razlikovati po obliku proizvodnje.
Ono što je specifično za ovu vrstu plaćanja je da se unaprijed određena svota novca dijeli na broj prijavljenih korisnika. S povećanjem broja površina, ili uvjetnih grla, jedinični iznos potpore se smanjuje tj. za svako smanjenje broja (površina ili UG) isti se iznos povećava (primjer - što je veći broj hektara voćnjaka, to je manji iznos za svaki hektar i obrnuto).
Ovo su iznosi kojima se potiču ekološki proizvođači:.
A evo kako izgledaju i IAKS mjere ruralnog razvoja.
Poseban oblik poticaja se dodjeljuje i za stočarsku proizvodnju, u obliku mjera za dobrobit životinja. Evo tablice sa svim iznosima.
Naposljetku, vidljivo je da je broj kombinacija između navedenih mjera ogroman. Svako bira svoju.
Budući da se bavim isključivo voćarstvom, i to ekološkim, evo kako bi to konkretno izgledalo na mome promjeru:
Počevši od 2019., za ekološki voćnjak poticaj iznosi 10.700 kn/ha, dok je za nasade u prijelaznom razdoblju on nešto veći, 11.750 kn/ha.
Pustite negativu, poljoprivreda je prekrasna djelatnost od koje se može živjeti
Dolazimo do onoga dijela u kojemu želim objasniti zašto ja vrlo često ističem da se novci u poljoprivredi kriju u proizvodnji.
Evo mog vlastitog primjera.
Na 2 hektra višanja, u prosjeku proizvodim 30 tona višnje (izuzev prošle godine, koja je bila ajme-meni-majko-moja).
Kiša uništila kvalitetu, odustao od berbe višanja, ali kaže: Nije poanta posjeći ili baciti
To je 15 tona višanja po hektaru.
Otkupna cijena eko višnje, za drugu klasu, se kreće od 3 do 4 kuna, ovisno o tome tko se kako “snašao”.
Po hektru površine voćnjaka dobivam 11 tisuća kuna poticaja.
Ako višnju prodam po 3 kune, dobivam 45 tisuća kuna.
Oni uspješniji ju prodaju za 60 tisuća kuna.
Vidite razliku?
U današnjem svijetu, prihodi drastično ovise o vlastitom angažmanu. Ni nebo više nije granica. Ako sam dovoljno sposoban, svoju eko višnju mogu, u obliku praha, plasirati i astronautima!
Do sada se poljoprivreda “radila” po uhodanom modelu. Od sada modela više nema. Sami smišljamo model.
Poticaji su zamka za pohlepne, ali vjetar u leđa aktivnim poljoprivrednicima
Možda je sada još jasnija teza iz prošloga teksta - zašto su poticaji propast za poljoprivredu, ali u isto vrijeme, put do zvijezda aktivnim poljoprivrednicima.
Tagovi
Autor
Maja Celing Celić
prije 3 tjedna
Prvo bih ga pitala hoće kavu, čaj... šta treba, a onda ako vidim da lapi, dala bi mu da nešto radi ;)
Damir Lučić
prije 2 godine
Poštovani Tomislave, uzdužno poštovanje, čini se da niste iz struke. Sva ta vaša priča naginje prema biodinamici, odnosno prema nekoj filozofiji koja s praktičnom proizvodnjom nema nikakve veze. Svaka čast i takvom pristupu, ali takvim pristupom čovječanstvo bi bilo gladno. Sada Vam smetaju i ekološki fungicidi, insekticidi, herbicidi. Priroda čini svoje. Živi svijet također želi živjeti i hraniti se i zato u voćnjacima koje se nikako ne tretira nema rezultata. NEMA! Većina hrvatske ekološke proizvodnje je takva kakvu vi priželjkujete, bez ikakvih tretmana. Zato su i rezultati takve proizvodnje nikakvi. Kada pogledate površine pod ekologijom i konačnu proizvodnju s tih površina, to je strava i užas. Nema je. A vi promovirate upravo takvu proizvodnju. Biološki čisto? Što bi to bilo? Ja sam još 2012 godine u svom voćnjaku jabuka, koristeći se integriranim pristupom do sredine lipnja i kasnije koristeći samo ekološka sredstva došao do toga da sam imao normalan urod (za integriranu, ne za ekološku) i da sam na analizi plodova imao sve nule, dakle, čistu jabuku bez pesticida.Je li to za vas Biološki čisto? A ovo o pranju uma neću komentirati osim da doista pretjerujete i pričate o stvarima u koje vjerujete, a koje ne razumijete.
Tomi Haha
prije 2 godine
slažem se, trenutna službena ekološka proizvodnja je postala konvencionalna, samo s manjim pragovima tolerancije na određene rezidue. danas imaš i eko fungicid, i eko insekticid. još samo čekam da vidim ekološki herbicid.. ono gdje griješimo, je start. odabir genetski modificiranih sorti koje su neootporne, sadnja na neadekvatnim terenima... sve to rezultira time da pojedinci koji tvrde da je nemoguće proizvesti biološki čisto, tržno voće kako kažeš, su u pravu. no loše "temelje", ne treba koristiti kao izliku za trovanje. ko god je u dvorištu imao, ili još uvijek ima staru jabuku, trešnju, krušku ili marelicu, zna da ove moderne priče spadaju u domenu pranja uma.
Damir Lučić
prije 2 godine
?! Pa i u ekološkoj poljoprivredi se koriste fungicidi. U nekim proizvodnjama više, u nekima manje. U lijesci vjerojatno jako malo, u jabuci puno ako se želi proizvesti tržno voće dobre kvalitete. No, održavanje organske tvari i mikrobiološke aktivnosti je posao za sebe koji treba znati i odraditi u ekološkom, kao i u neekološkom voćnjaku. Naglašavam, to su sve rješive stvari koje su dio tehnologije koja ima glavu i rep i koja se odrađuje stručno, a ne po filingu (bio to filing da nešto nije "logično", ili da korištenje fungicida nema veze s organskom tvari)
Stjepan Žunac
prije 2 godine
Martta pa moje površine su oko 3% humusa a bavim se konvecionalnom poljoprovedom. Znači mudro se odrađuje i tretira strogo po pravilima ... stajnjak, plus žetveni osttaci. Znači može se sve i u konvenionalnoj odraditi a da se ne uništava sttruktura zemlje.
Tomi Haha
prije 2 godine
nije tako jednostavno, jerbo organska tvar je samo hrana za mikroorganizme koji su dio kruženja tvari u prirodi. načela konvencionalne poljoprivrede se krše sa logikom zdravog gospodarenja tlom iz razloga što svi fungicidi, htjeli, nehtjeli, završe u tlu i ubijaju korisne organizme, koji u biti prevode organsku tvar u trajni humus.
Đuro Japaric
prije 2 godine
U IAKS mjere ove godine prijavio sam orahe u cilju zaštite od orahove muhe ! Sutra ću kupiti feromonske mamke , kažu da su bolji od traka ! U brdskoj Slavoniji većina oraha nije ubijena od velikih minusa i mraza . U tjeku je vegetacija pa ako se oplodi NUŽNA je zaštita od muhe !
Damir Lučić
prije 2 godine
Ako je cilj podići humus u tlu postoje jasne stručne upute kako to izvesti. To nema ama baš nikakve veze s ekološkom proizvodnjom. Tko brani konvencionalnom proizvođaču jabuka odrađivati gnojidbu stajnjakom? Ekologija je prvenstveno filozofija, a ne potreba kako bi se sačuvao planet. Degradirano tlo s 0,5% humusa se vrlo brzo obnovi i podigne mu se sadržaj organske tvari, s ekologijom ili bez ekologije. Ukoliko se želi i ukoliko je ekonomski opravdano. Kad ljudi napuste gradove iz asfalta krenu nicati biljke, a kamoli neće iz poljoprivrednog tla, ma koliko degradirano bilo. Volim ekološku poljoprivredu, ali nema potrebe uljepšavati nešto lijepo nerealnim pričama. BTW, hvala na lijepom osvrtu na poticaje!
Tomi Haha
prije 4 godine
Možda je baš taj osjećaj lažnog izobilja hrane dio problema. Iskustvo gladi poprilično prosvjetljuje.
Đuro Japaric
prije 4 godine
Vedro je danas u Slavoniji umjesto snijega koji bi stvarao zalihe vode u zemlji . Vodotoci i izvori minimalni , akumulacije i sustavi za navodnjavanje ne grade se , pa ćemo i dalje bacati novac i rad i gledati nebo ! Od proroka Muhameda , razvila se islamska vjera ! Nadam se da će i Tomislav imati obilježje proroka i da će se ukinuti poticaji za konvencionalnu poljoprivredu ? Tada će ljudi jesti travu kao što su ju jeli 1945 u partizanskim logorima , a čemu je moj otac kao logoraš bio svjedok ! Možda će jesti i proju , to je > kruh > od kukuruza kojega je jela sirotinja koja nije imala žita i brašna od žita za kruh !
Tomi Haha
prije 4 godine
To je i moja vizija Marta. Često ističem da se ja prvenstveno bavim proizvodnjom plodnog tla. Kad tad ću to ekonomski kapitalizirati, ako bude potrebe. Predviđam da će se u dogledno vrijeme jednostavno ukinuti subvencije za konvencionalnu poljoprivredu. EU proizvodi su jedni od kvalitetnijih na tržištu, ali ih zato i prati ozbiljnija cijena. Sve dok potrošači budu namirnice kupovali po jednom, jedinom kriteriju, kriteriju cijene, ni eko proizvodi neće uhvatit pravi zamah. Ali mislim da će se i to u vrlo skoro vrijeme promijeniti. Sve više mladih uviđa važnost zdrave prehrane :)
Marta Radić
prije 4 godine
Poticaji da ili ne? U prvom redu pitanje je za šta proizvodite na svojem opg....tržište ili za vlastite potrebe. Ako je tržište , onda morate imati približno iste tržišne uvijete , da bi opstali ili ti bili konkurentni. E sada ako tržište na koje prodajete svoj proizvod ima poticaj , vi ste u podređnom položaju i brzo propadate. Napominjem da jedino u svijetu europa tako izdašno potiče svoju poljoprivrednu proizvodnji. Ima i drugih ,ali u manjoj mjeri. Ekološka proizvodnja , znam primjer , gdje je čovjek u eko proizvodnji 9 godina. Njegovo stanje tla humusa na početku bilo je 1,73 % , a sada nakon 9 g , humus je 3,37% . Tako da se tu vidi ogromna razlika , te smatram , da te potpore treba povećati , kako bi zemljište vratili plodnost. Naravno uz kontrole. Nažalost svoje razne eko proizvode nije baš unovčio za njega na najbolji način , jer ljudi ne žele platiti značajno veću cijenu Tako da poticaj mu je jedina sadisfakcija . Tako da je moje mišljenje ...poticaj da samo uz kontrolu i to sve više u ekologiju , jer jedino održivi prirodni resursi mogu biti budućnost poljoprivrede.
Tomi Haha
prije 4 godine
Znam samo da je rezultat sve te nahranjene ekipe devastacija 40% ukupne obradive površine na našoj planeti. Osvješćivanje mladih je naš spas :)
Đuro Japaric
prije 4 godine
10 ha ekoloških oraha , kalemljena sadnica do 160 kn , po ha min 100 kmada ili 1000 na 10 ha , iskop rupa , zatrpavanje , košnja trave nakon sađenja . Povrat uloženog za 4 g i onda solidan džeparac od poticaja ! A , bez konvencionalne poljoprivrede NEMA dovoljno hrane za stanovništvo na PLANETU ZEMLJA ! Jasno je da sam ja za MAKSIMALNO zdravu hranu , zato držimo kokoši nesilice , tovimo piliće , voće minimalno prskamo , povrće u velikoj mjeri imamo svoje ! Ono što jedem ja kao PROIZVOĐAČ , jede i KUPAC !
Tomi Haha
prije 4 godine
Ne znam, meni je ta cifra po Ha smiješna za neki biznis. To u najbolju ruku može biti džeparac. Što se tiče eko proizvodnje, svoj pogled ću dati u sljedećem videu. Poanta konvencionalne proizvodnje je uništavanje, toga nema u eko proizvodnji :)
Đuro Japaric
prije 4 godine
Tomislave i ostali , ja sam počeo raditi sa 6 godina u vrijeme EKO poljoprivrede , obrade zemlje sa konjima , stajski gnoj , vlastito sjeme ! Mogu sada od 6 ha voćnjaka , starih i novoposađenih , staviti u >ekološko > ali to je demagogija ! Ne mogu osice u šljivama uništiti svetom vodom , lemu na zobi isto tako , moniliju na višnjama sa čime eko uništavaš ? Koja je svrha poticaja ? Da pripomogne u riziku proizvodnje , ja to tako vidim ! A nekima unosan biznis !
Stjepan Žunac
prije 4 godine
Đuro odavno je jasno da je poticaj postao "socijalna" zaštita za nekonvecionalne poljoprivednike. Danas imate cca 10 000 onih koji proizvode hranu,viškove i stvaraju profit i promet od kojeg se puni sam proračun. Ostali preživljavaju od danas do sutra. Tomi dobar dio EKO poticaja je zloupotrebljen, većina u raznima nasadima iz kojih ne izlazi niti kg proizvoda bilo koje vrste. Na kraju bit je potaknuti ljude na isplativost bilo eko i konvecinalne proizvodne, potaknuti ih na rad i STVARANJE stvaren vrijednosti proizvodnje. Ovako se živi od danas do sutra,traže krivci zašto "komšija ima više" a oni nemaju, itd itd
Tomi Haha
prije 4 godine
Pozadina eko poticaja je u ocuvanju kvalitete tla koja se konstantno degradira konvencionalnom poljoprivredim. Budući da trenutna garnitura vladajućih nije u mogućnosti provesti model održive poljoprivrede, odlučili su barem sačuvati dio zemljišta za buduće generacije. Možda će oni biti sposobniji. Sa nešto "preživjelog" tla, možda uspiju. Svaki puta kad vidiš takvu površinu, budi sretan. To je ona koja će hraniti tvoje unuke :)
Đuro Japaric
prije 4 godine
Stjepane i ostali , imao sam priliku vidjeti > ekološku > prozvodnju oraha , rastu godišnje 5 cm , pokosi se malo trava i tu od proizvodnje NEMA ništa ! Ja ne kukam , samo tvrdim da se znatan dio poticaja zloupotrebi , te da poticaji ne rješavaju problem hrvatske poljoprivrede kao ni 110 000 OPG koji su u sustavu poticaja . Ako nekada Hrvatska bude imala 25 000 KOMERCIJALNIH OPG , tada ćemo imati veću proizvodnju nego sa 110 000 NEKOMERCIJALNIH ! Režimski trojac ( vlada , sabor i dosadašnji predsjednici ) ne idu u POTICANJU osnivanja KOMERCIJALNIH OPG , pa će Hrvatska imati dovoljno samo nekoliko RATARSKIH kultura !
Stjepan Žunac
prije 4 godine
Đuro opet teorije zavjer, i nepravda ... Ne koriste "proizvodnji" jer upravo onih 80% koje smo ja i Tomi spominjali su stava kao i vi, te jednostavnije je kukati nego pokušati. A sam problem oko "razumijevanja" iznesenog potvrđuje bitan problem, da umjesto se pojedinac educira i teži prema naprijed, on traži izgovor za svoju neučinkovitost!!!
Đuro Japaric
prije 4 godine
Hvala Tomislave za stavljeno ! Za razumjevanje iznesenog mora se ići u školu i stalno pratiti promjene ! Veći dio tih mjera ne koriste proizvodnji , već maherima da uzmu novac putem poticaja !