Stigla je crna svinjogojska zima

U sjeni krize ASK-a, činjenica da je uzgoj svinja imao svoje najbolje godine u posljednjem desetljeću u razdoblju 2022.-2025. ostala je donekle u sjeni. 2024. je bila posebno dobra godina. Jedna od karakteristika poslovanja s proizvodnjom svinja u EU je stalna i visoka oscilacija cijena prasadi i svinja, uzrokovana visokom proizvodnjom i ovisnošću o izvozu koji je često uhvaćen u geopolitičkim kretanjima i previranjima uzrokovanim bolestima poput ASK-a. Dakle, zabrane izvoza svinja u Rusiju i uvođenje carina od strane Kine uvijek imaju značajan utjecaj na cijene svinja na tržištima EU-a, kao i izbijanja ASK-a koja prijete ograničenjima izvoza i viškovima robe na domaćim, EU tržištima.

Iz gornjeg grafa vidljive su te cjenovne oscilacije na cijenama svinjskih trupova zadnjih godina. Trenutna cijena svinjskih trupova je oko 1,45 EUR - što bi značilo da je živa svinja 1-1,10 EUR (maknete iznutrice, dodate trošak klaonice…). Isto tako je vidljivo da je prosječna cijena u periodu 2021-2025. godine bila oko 1,9 EUR/kg. 2024 su prosječne cijene bile čak preko 2 EUR/kg.

Dobro za potrošače, loše za sektor

Prasad je naravno trenutno također jako jeftina - prase od 25 kg trenutno se može kupiti za oko 40 EUR/komad (prosječne EU cijene).

Iako je ovo dobro za potrošače (primjetite li u zadnje vrijeme svinjetinu na akcijama 20-40% gdje god se okrenete?), loše je za sektor, posebice u područjima i proizvođačima koji se bore sa ASK-om.

U ovim promjenjivim tržišnim uvjetima, hrvatsko svinjogojstvo često ne postiže sjajne rezultate, što stvara dodatni pritisak na razvoj i samodostatnost sektora. Unatoč tome, dobro organizirane, tehnološki napredne i učinkovite farme postižu dobre poslovne rezultate i proširuju svoje poslovanje u svinjogojstvu (npr. Žito grupa).

Kolika je cijena hrane?

Međutim, osim posljednjih nekoliko mjeseci kada bilježimo veliki pad cijena svinja, poslovanje u razdoblju 2022.-2025. obilježile su vrlo solidne prosječne cijene svinja i prasadi, uz prilično niske troškove proizvodnje zbog niskih za uljarice i žitarice koje čine njihovu osnovu prehranu. U svakoj intenzivnoj stočarskoj proizvodnji udio troškova hrane u troškovima proizvodnje je dominantan i stoga je, uz prodajne cijene, cijena stočne hrane ključna za profitabilnost sektora. A svi znamo kakve su cijene uljarica i žitarica bile u posljednje 2-3 godine - niske.

Da bi preglednije prikazao cijene svinja o odnosu na cijenu hrane, odlučio sam napraviti usporedbu cijene pšenice u EU (MATIF) sa cijenama svinja u zadnjih nekoliko godina. Cijene pšenice su indikacija za cijene kukuruza, koji čini više od 50% sirovine za hranu za svinje. Iz toga se najbolje vidi kako od 2022. godine imamo dugačko razdoblje visokih cijena svinja (1,5-1,9 EUR/kg žive svinje), a cijena hrane je u tom periodu bila niska (cijenu hrane simbolično reprezentiram cijenom pšenice na EU tržištu - prikazujem je u skali koja može bolje prikazati trendove u usporebi sa cijenama svinja).

Zeleno područje na gornjoj slici je vrijeme niskih cijena hrane i prosječno visokih cijena svinja. Ovo je razdoblje u kojem su uspješni uzgajivači ostvarili neuobičajeno visoku dobit u proizvodnji. Vrijeme ekstra profita, ako se to ikada može reći za poljoprivredu ;)

U posljednja 3 mjeseca cijena svinja je naglo pala i trenutno je ispod točke rentabilnosti od 1,3-1,4 EUR/kg troškova proizvodnje za žive svinje. Trenutno cijeli sektor u EU generira gubitke.

Na tržištu ne vlada optimizam

Ipak, za očekivati je da će sveukupno svinjogojska 2025. godina biti solidna zbog toga što je većinom cijena svinja bila pristojna, jer je značajniji pad započeo tek u rujnu 2025. godine.

Trenutno na tržištu ne vlada optimizam, cijena živih svinja u nekim regijama (ASK regije) Hrvatske se spustila i čak ispod 1 EUR/kg. Niske cijene potaknute su sa više faktora, a glavni je povećanje proizvodnje unutar EU (potaknuto dobrim cijenama zadnjih godina), smanjeni izvoz u Kinu i problemi sa ASK-om u Španonjolskoj (što ograničava izvoz i stvara pritisak na EU tržište).

Centar svinjogojstva Europe pod pritiskom afričke svinjske kuge: Što se događa u Španjolskoj?

Ono što je povijest pokazala, jeste da se u svinjogojstvu sve dešava dosta brzo, ali početak godine daje jake signale da je za očekivati da će u ovoj godini sektor raditi sa nižom profitabilnošću. Srećom, zadnje dobre tri svinjogojske godine morale su stvoriti dovoljno sala koje će svinjogojcima trebati u turbulentnim mjesecima koji su ispred njih.

Priča u priči 1: Hoće li pasti cijena junadi?

Trenutno imamo paradoksalnu situaciju - vrlo visoke cijene žive junadi u odnosu na žive svinje - junad je čak 4-4,5 puta skuplja od svinja. Kad se tome nadodaju niži randmani kod junadi (od svinje tipično imate do 80%, od junadi do 60% randmana - što bi značilo na mesu je to i 5-6 puta skuplje.

Je li za očekivati da će jeftina svinjetina povući dolje i cijenu junadi? Logički bi rekao da hoće jer će se zbog skupe junetine dio crvenomesoljubaca odlučiti za najbliži supstitut, ali čudna je ta ekonomija bifteka…

Priča u priči 2: Što niske cijene svinja znači za profitabilnost hrvatskog svinjogojstva?

Napraviti ću najjednostavniju moguću pojednostavljenu računicu: prosječna burzovna cijena živih svinja je u 2025. godini bila oko 1.5 EUR/kg, a trenutno je 1.1 EUR/kg. Razlika je 0.4 EUR/kg.

S troškovima proizvodnje se u zadnjih 12 mjeseci ne događa ništa značajno - cijene stočnih smjesa su niske, rast plaća je usporen/zaustavljen kao i rast cijena energije, troškovi kamata padaju. Tako da u dijelu troškova proizvodnje svinjogojci ne mogu za očekivati olakšanja.

Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.

Ako cijene svinjskog mesa cijelu godinu ostanu niske (malo realno), na sadašnjim razinama razlika u profitabilnosti u odnosu na 2025. bit će slijedeća:

• Hrvatska cijeli sektor: 0,4 EUR/kg x 800.000 svinja x 110 kg = 35 MEUR
• Podravka agri: 0.4 EUR/kg x 310.000 svinja x 110 kg=13 MEUR
• Žito grupa: 0.4 EUR/kg x 175.000 svinja x 110 kg = 8 MEUR

Ipak, vodite računa da je ovo najgori mogući scenarij, gornja granica. Nadam se brzom oporavku cijena, jedan duži period niskih cijena negativno bi se odrazio na inače slabo dostatan sektor svinjogojstva u Hrvatskoj.