Sretan predznak: Sa svitcem u kuću ulazi i nada

U toplijem dijelu godine, u povoljnim uvjetima, još se mogu vidjeti male svjetlosti žute, zelene ili svijetlocrvene boje među raslinjem. U pitanju su svijetleće bube, krijesnice, svjetlaci ili svitci.

Privlače pažnju ljudi još od antičkog doba. U Japanu su za njih izgrađeni posebni parkovi gdje mogu nesmetano opstati, razmnožavati se i obasjavati noć. Svitci (Lampyridae) su porodica kukaca iz reda tvrdokrilaca (Coleoptera). Postoji preko 2.000 vrsta, a ime duguju očiglednoj pojavi da mnoge u sumrak i tijekom noći emitiraju svjetlost. Ova svjetlost nastala je kao evolutivno pošteno upozorenje predatorima da je svitac vrlo neukusan, u nekim slučajevima čak i otrovan, jer sadrži piron lucibufagin, sličan otrovu južnoameričkih žaba. Druge važne funkcije "hladne" svjetlosti koju emitira su poziv na ljubavnu igru ili varka za plijen.

Rasprostranjen je u umjerenoj i suptropskoj klimi. Mnoge vrste žive u močvarama ili u vlažnim šumovitim područjima gdje hrane za ličinke ima u izobilju. "Fatalna" ženka roda Photuris imitira svjetlosne signale roda Photinus da bi privukla mužjake i pojela ih. Ličinke svitaca po pravilu svijetle, odrasle jedinke - ovisno od vrste.

Donosi radost i blagostanje

Za poljoprivrednike, svitac je simbol unutrašnje svjetlosti, ljepote, duhovnosti, nade i dobrih ideja. Vidjeti ih je sretan predznak. U narodnim vjerovanjima su duše predaka koje posjećuju rodni kraj. Ubiti ili ozlijediti krijesnicu je velik grijeh, a kad svijetleća bubica uđe u kuću najavljuje veliku radost i blagostanje. Ako uleti noću, ne treba gasiti svjetlo, jer je zajedno s njom u kuću ušla i nada.

U podne izlaze poludnice

U mnogim dijelovima Balkana smatra se da svitac nosi posebnu poruku i najavljuje dragog gosta. Vjeruje se da predstavlja putokaz u tami. Drugdje se smatra da su svjetlost ovog kukca zapravo mali fenjeri koje nose vile i druga šumska nevidljiva bića. Stare i tradicionalne religije promatrale su svjetlost sa strahopoštovanjem kao znak prisutnosti šumskih duhova. U doba kad se čovječanstvo s razlogom bojalo mraka, pojava svjetlosti u šumi ili u blizini njiva vjerojatno je prije izazivala strah nego radost i divljenje.

Svitački turizam?

Prema jednoj priči iz istočne Srbije, svizci nekada nisu svijetlili i zato su odrasli insekti slali svoju djecu rano na spavanje. Ali, dvoje malih krijesnica je pobjeglo i igrali su se iako se mrak spustio. Odjednom, mali svitac reče svojoj kolegici"pa ti svijetliš! Tvoj trbuh svijetli!" "I ti svijetliš!", odgovori ona. Kad su se vratili kući i pokazali roditeljima svoju novu sposobnost, više im nitko nije zabranjivao igru kad padne mrak, a njihovo potomstvo naslijedilo je ovu moć.

Prema novijim podacima, svjetska populacija svitaca se smanjuje. Smeta im degradacija prirodnog staništa, svjetlost koju emitiraju ljudska naselja, korištenje pesticida i klimatske promjene. "Svitački turizam", kad ljudi idu u prirodu upravo s namjerom promatranja krijesnica, također utječe na smanjenje broja ovih kukaca. Preporuke da se sačuvaju svijetleće bube uključuju smanjenje umjetne svjetlosti noću i očuvanje prirodnog staništa uz čitav popis mjera i akcija.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor