Pretraga tekstova
Divlju šparogu slavimo kao nositeljicu zdravlja. Doživljavamo ju kao znamku hrvatske kuhinje. Puna je neprolaznih bezvremenskih okusa, vonja i eteričnosti.
Kako prodisati u dubokoj prirodi? Izbjeći stres i tjeskobu, kuda krenuti ka korisnoj razonodi?
Odgovor je kušati divlje poljodjelstvo i utažiti vlastiti doživljaj. Iskusiti turističko poslanje. Krenuti putovima divlje šparoge. Kretati se i snažiti otpornost tijela, duha i svježinu uma. Brati i biti opčinjen ovom biljkom.
Ta gospodarica sredozemne biljne divljine, svetinja prirodnog stola južnohrvatskih prostora, nudi nam mnoštvo užitaka. Razbibrigu, druženje i šetnju prekrasnim krajobrazima. Ubiranje nježnih izdanaka mlade stabljike. Nadmetanje sobom i suputnikom. Traženje blaga skrivenog u šipražju.
Vole je i beru svi, od profesora, težaka, putničara, ribara, činovnika i svećenika. U danima ugroze i opasnosti, boravak u prirodi predstavlja opuštanje od stresa, stanovito neprolazno iskustvo i neponovljivi doživljaj.
Divlju šparogu slavimo kao nositeljicu zdravlja. Doživljavamo ju kao znamku hrvatske kuhinje. Puna je neprolaznih bezvremenskih okusa, vonja i eteričnosti. Prema pučkoj predaji mnogi je vide kao zmijsku prijateljicu, razvratnicu, biljnu otrovnicu, čuvaricu jetkog opasnog soka i prijeteću gorčicu.
Travari ju cijene kao otklanjateljicu boli i bubrežnih tegoba. Liječnici je preporučuju za proljetno čišćenje organizma. Agronomi ju se sjete kada žele križanjem proizvesti pitomiju šparogu, veće proizvodnosti i prihodnosti. Kuhari ju vole kao top sezonsku ponudu u vrhunskim restoranima. Šumari, diveći se ovoj ljepotici proplanaka, gajeva i grmlja, zamjeraju novopečenim hodočasnicima u prirodi, gaženje mladica šumskog drveća i cvijeća.
Uvijek nazočnu opasnost od požara i nepostojeću opasnost, da se branjem šparoga smanjuje budući urod i njezin mogući nestanak. Istina je pak da njenom berbom čuvamo i pripomažemo razmnožavanju njihovih staništa.
Utažite svoju pradavnu želju za sakupljanjem, pustolovinom i kretanjem, utkanoj u vašoj korenici i uživajte u prirodi družeći se s veličanstvenom šparogom.
Nježna biljčica upivši mirise i voćnost hrvatskog smriča, smrdele, bušinca, smilja, kadulje, planike, brista, hrasta medunca i bora skriva u sebi sve vrijednosti hrvatskog biljnog pokrova pod grmljem i krošnjom ponosno prkoseći svima.
Samorodna, slobodno lelujava nosi jedinstvenu okusnost i mirise vlastite divljine. Svojim prirodnim blagom šparoga postaje cilj naše pustolovine, opuštanja i uživanja.
Odmiče travanj. Oštri se jugo. Bura sve toplija. Delicije Velikog tjedna se približavaju. Veselimo se dobu šparoga. Ojačajmo pustolovni turizam u predsezoni, uputivši suvremene putničare putovima divlje šparoge.
Tagovi
Divlja šparoga Veliki tjedan Proljetno čišćenje
Autor
Više [+]
Do umirovljenja dugogodišnji profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Odgojio je niz uspješnih poljoprivrednih i drugih stručnjaka posebno iz ekonomike poljodjelstva. Autor i koautor mnogih stručnih knjiga iz marketinga poljoprivrednih proizvoda. Dobitnik je priznanja "Stanko Ožanić“ za životni doprinos unapređenju vinarstva i član je Akademije poljoprivrednih znanosti.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.