Za bolji status naše proizvodnje, ali i bolju zaradu proizvođača kao što u voćarstvu trebaju hladnjače, tako i ratarima nedostaju silosi. Iz istog razloga. Da kod sebe čuva robu i proda kada njemu cjenovno to najbolje odgovara.
Hrvatskoj su za voćarstvo i povrtlarstvo potrebne hladnjače. To smo apsolvirali i slušali mnogo puta. Simpoziji, otvoreni stolovi, znanstveni radovi. Jasno je. Ubrane jabuke, kruške, grožđe treba sačuvati koji mjesec i onda izaći na tržište kada je bolja cijena. To je već i pticama na grani jasno. No, nije samo riječ o čuvanju voća i povrća. Imamo možda i daleko veći problem u poljoprivredi, a to je nedostatak skladišnih kapaciteta za pšenicu, ječam, kukuruz, soju, suncokret.
Danas imamo 15-tak tvrtki koje ostvaruju ogromni prihod na preuzimanju netom skinutog uroda s naših njiva. Kombajn radi, napuni nekoliko prikolica koliko ih već ima naš ratar i odlaze u silose u pojedine firme. I one otkupljuju ponekad za ratara boljim, nekada manje dobrim cijenama ili čak lošim, i nakon par mjeseci čuvanja na tržištu postižu odlične cijene. Na tržištu Europe i Svijeta. I dvostruko više samo zato što imaju kapacitete za skladištenje. Pa je jasno nekada u socijalizmu bilo da kombinati imaju silose, ratari su uglavnom negdje bili zaposleni i to što su imali sa svojih polja predali bi u zadrugu i kombinat.
No, danas je mnogo poljoprivrednika koji su isključivo poljoprivrednici. Bilo da se radi o voćarima, povrtlarima, stočarima ili pak ratarima. Upravo svi zaborave da je usko grlo u ratarstvu čuvanje žitarica. Svi moraju zbog neposjedovanja skladišta podnih, ili silosa, ili sličnih kapaciteta robu predati kada je najslabija cijena. I što sad?. Primjerice da imamo 500 sela u kojima su po tri jača ratara. Mislim pritom na one koji rade više od 100 hektara zemlje. Tu država s novcima Europske unije treba što prije uletjeti. Dakako, ako to ne bude spriječavao lobi onih kod kojih su danas ti skladišni kapaciteti. U tih 500 sela treba što prije podići 1.500 silosa i skladišta. Postoji i najava natječaja za to. Poanta je, poljoprivrednik bi bolje zaradio na svom radu, pa i u godinama kada su manji prinosi zbog vremenskih neprilika.
Nekada su bile manje površine, sitniji poljoprivrednici i slabija tehnologija pa se roba čuvala u vrećama, ambarima, hangarima i drugim vrstama skladišta. Danas trebaju silosi. Negdje veći, negdje manji. Nekome treba za 30, drugome za 300 vagona. Nije važno. U jedan silos će tada ići i pšenica iz nekoliko OPG-ova. Oni se mogu i pravno povezati. Ali važno je da ovi današnji otkupljivači, kada pet mjeseci nakon žetve imaju kupca po dvostruko većoj cijeni, tada traže žitarice od seljaka. A ne da uzmu u srpnju i onda u prosincu dvostruko zarade. Nije sporno da i oni trebaju zaraditi, ali odnos bi u slučaju da ratari imaju svoje silose bio pravedniji.
Dakle, slično je i s voćem i povrćem. Imamo krumpira za bacanje, pa ga uopće nemamo. Imamo jabuka pa moramo uvoziti. Iako, hladnjače se već podižu i ima ih dosta i tu mora doći do napretka. Međutim, u ratarstvu smo što se tiče skladišnih kapaciteta kod naših proizvođača, ili udruženih nekoliko ratara doista na početku priče. Zanemarivo. Svi će drugi više zaraditi od ratara. Iako ove godine jesu svi zadovoljniji nego inače, šlag zarade je kod onih koji imaju silose, a to je po mojoj procjeni 15-tak velikih igrača u cijeloj zemlji.
I u stočarstvu imamo usko grlo. Imate stoku, a mjesto gdje možete zaklati je 100 kilometara daleko. Nemamo hladnjača ni za čuvanje mesa na mjestima gdje se ono proizvodi. Primjerice, dođe vam vrijeme kada su svinje u tovu postigle svojih 100 kilograma i zrele su za klanje. Tržište zakaže, loša cijena, a vrijeme je za novi turnus. Onda vam svinje ostanu još u tovilištu, pa prasci koji su trebali biti novi turnus u tovu ostanu kod onoga koji proizvodi prasce i ima krmače i tamo zaguše proizvodnju.
Da imamo više hladnjača i mini klaonica jednostavno bi na vrijeme zaklali, meso čuvali u hladnjačama, a za to vrijeme iz prasilišta bi stigli prasci za novi turnus. Ali hladnjača nema. Nema ni klaonica. Općine će raditi sve, kružne tokove, lovišta, lovačke kuće, komunalna poduzeća, ali nikome ne pada na pamet da općina može otvoriti i svoju općinsku klaonicu, hladnjaču i slično. Međutim, kopanje i raskopavanje sela, asfaltiranje asfaltiranog uvijek prije negoli pokretanja neke proizvodnje.
Tagovi
Autor
Đuro Japaric
prije 3 godine
Da imamo raketu i otiđemo na Mars bilo bi nam bolje nego u Hrvatskoj ! Da imam500 sela u kojima su po 3 jača ratara koji rade više od 100 ha ! Vi gospodine Danir svoju diplomu AGRONOMA MOŽETE reciklirati u toaletni papir ! Za BROZA i komuniste seljaci su bili KLASNI neprijatelji pa su išli na zemljišni maksimum od 10 ha koju VEĆINA obitelji nije imala jer je na bazi obrade zemlje u Hrvatskoj zasnovano PREVIŠE obitelji i napravljena sirotinja ! Iz BROZOVE Jugoslavije izašli smo sa PROSJEČNOM veličinom seljačkog imanja od 2, 8 ha u više parcela ! Od 2001 SELJACI NE mogu u velikom dijelu Hrvatske dobiti u zakup a ni kupiti podržavljenu zemlju ! SVE Zakone za PRIVATNU zemlju imamo iz CARSKE AUSTRIJE i BROZOVE Jugoslavije , A ONI NEMAJU VEZE SA EKONOMIJOM ! Djed mi je u BROZOVOJ Jugoslaviji kršio ZEMLJIŠNI maksimum i uspotsvio imanje od 29 HA ! To je UNIŠTENO Beogradskim Zakonom o nasljeđivanju ! ZATO TUPAVIM HRVATIMA a to znači i NEPISMENIM AGRARNIM NOVINARIMA PREDLAŽEM ; da se BEOGRADSKI ZAKON VRATI PREKO DRINE I DUNAVA , a PREUZMU rješenja iz NIZOZEMSKE , SLOVENIJE !
Đuro Japaric
prije 3 godine
SELJACI SE NE ŽELE ORGANIZIRATI , a to ne žele ni POLITIČARI ! Bezvrijedna partija koju je osnovao Radić HSS , osnovala je svoj HSS - seljački savez 1999 u KUTINI dok su bili opozicija ! Budući da seljake nisu uspjeli podjarmiti kroz svoj HS- SAVEZ iši su na donošenje Zakona o hrvatskoj poljoprivrednoj komori ! Korumpirane vođe HPK bili su u povjerenstvu Jakovine pa Tolušića prilikom pisanja štetnog Zakona za OPG ! 2001 - 2021 Vlade predlažu neobvezujuće ZAKONE O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , štetne za OPG ! STRATEGIJA ove bezvrijedne državice zove se , SNALAZITE SE SELJACI KAKO ZNATE ! A , silosi nam NE TREBAJU ima ih dosta , jer su ŠLEPERI spremni za IZVOZ iz Hrvatske , ako to tržište traži !
Marta Radić
prije 3 godine
Odličan tekst , zašto mora zaraditi pretržac , diler ili posrednik , a ne seljak. Zato što , seljak nije dobro organiziran. Zašto nije dobro organiziran , zazo što nezna , boji se preuzeti rizik , nedovoljno educiran , te država kroz svoje zakonodavstvo , nedovoljno potiče seljake na udruživanje. Da je samo dio sretstava RR preusmjereno na poticanje tržišnog organiziranja seljaka , već bi bio rezultat bolji.Proizvodnja , Skladišta , prerade , marketing , prodaja. U svim ovim fazama najveći dio seljaka zna proizvoditi i dalje ništa. To je veliki problem koji moramo mjenjati.
Đuro Japaric
prije 3 godine
2001 - 2021 , na prijedlog bezvrijednih Vlada , zastupnici prihvaćaju neobvezujući Zakon o poljoprivrednom zemljištu ! Od 2001 do 2008 preko 180 lokalnih vlasti NISU raspisale ni 1 natječaj za državnu zemlju u korist OPG ! Milanovićeva AGENCIJA sa sjedištem u Zagrebu nije mogla ništa bitno napraviti , 2017 Plenković dopušta opet neobvezujući zakon ! PONIŽAVALI su nas sa zakupom na 1 , 2 , 5 g ! Tko pod tim uvjetima da gradi silose , klaonice , hladnjače ! A , Zbor agrarnih novinara HND , neka objavi PREDSTAVKU koju ću u utorak poslati medijima , a time i g . Martinu Vuković , uredniku Emisije za selo i poljoprivredu i predsjedniku agrarnih novinara !
Đuro Japaric
prije 3 godine
U ovoj kvazi državici nemamo rješen prvi problem , a to je zemljište u podržavljenom i privatnom vlasništvu ! Nemamo akumulacije ni sustave za navodnjavanje ! IMAMO rješeno ISELJAVANJE , jer za mlade je PROMAŠAJ biti u ovoj kvazi državici , u kojoj političari od 2001