Medijska šutnja ugušila farmersku revoluciju?

Tijekom ljeta, mnogi novinari su na sto muka, o čemu pisati? Sezonu krastavaca, kako zovu ovu medijski bezličnu zonu, upotpunjuju raznim izborima za missice, gole stražnjice, silikonske grudi i nebitni podaci gdje tko ljetuje i tko je kome nabio rogove.

Poljoprivredne teme su nužno zlo koje jednom tjedno objavi HRT u svojim Plodovima zemlje. Trenutno se u Večernjaku piše o OPG-ovima, a tek u slobodnim, nekontroliranim medijima, poput Agrokluba i sličnih portala, promišlja se i objavljuje o pošasti trgovačkih lanaca koji uništavaju poljoprivredu diljem Europe, a time i gospodarsku ravnotežu u agro-orijentiranim zemljama.

Revolucionarna letargija poljoprivrede

Kako Lidl gazi hrvatske poljoprivrednike?

Političari su na odmoru, i "strogo kontrolirani vlakovi" ne smiju voziti stranputicom. Kao novinar i kolumnist Agrokluba, živo me interesira zašto se ovakve teme ne eksponiraju u medijima? Hrvatska je nakon rata ušla u revolucionarnu letargiju. Poljoprivrednici, ako i izađu traktorima na prosvjede, ne dobivaju fizičku potporu od građana Hrvatske.

Kažu da je potrebno tek 4% osviještenih građana da bi se pokrenula kritična masa promjena. Nažalost, mi smo inertan narod. Često puta egzistencijalno uplašen da bi dizao barikade. Prepuštamo sve vremenu i usudu. Mediji su svjesni toga da su akcelerator promjena. Kad bi i ušli u pumpanje negativnog ozračja spram trgovačkih lanaca koji kontroliraju cijene i uvode ilegalni damping, ne bi li srušili konkurenciju, ili dogovaraju tržišni egal s drugim korporacijama ne bi li si namjestili povoljne dobavljačke uvjete - došlo bi do nezaustavljive eksplozije prosvjeda koja bi uništila političku situaciju u domovini.

Moć reklamiranja

Trenutno to ne odgovara ni jednoj političkoj opciji jer su svi na odmoru i ne da im se bakćati s tamo nekim seljacima koji ih hrane i opskrbljuju ih s namirnicama da im narod ne bude gladan. S druge strane, većina medija je u prisilnoj blokadi s ovim informacijama jer su u direktnom ili indirektnom vlasništvu pojedinih trgovačkih konzorcija. Reklamiranje je bitna stavka u proračunu pojedinih medija (pogledajte samo oglase kojima obiluju i tko se u njima oglašava) pa će oni itekako paziti koju mečku će čačkat pod plećku.

Je li se većina medija obvezala na sveti zavjet šutnje?

Svijet se ubrzano urušava, no nikoga nije briga. To što je proizvodna cijena sira 22 kune, a prodaje se po 19 kuna trgovačkim centrima, nikoga ne zabrinjava. Ljudi zatvaraju farme krava, svinja, ovaca jer im je sve neisplativo. Dobro, pa gdje onda ovi proizvođači i trgovci nabavljaju tako jeftine proizvode? Da ih printaju na 3D pisaču ne bi bili tako jeftini. U medijskom ratu dvaju najjačih trgovačkih konzorcija nedavno je izašao negativan članak o Lidlu.

Upola nižim cijenama - Lidl ruši domaće

Navodno su u Rumunjskoj zaprijetili poznatoj proizvođačici marmelade da im proda po superjeftinoj cijeni svoje proizvode ili će ju pobijediti proizvodnjom vlastitog domaćeg pekmeza. Žena se nije prodala vragu i tvrdoglavo je nastavila proizvoditi svoju marmeladu po svojoj cijeni. Inače, ta slastica i drugi proizvodi vrhunske ekološke kvalitete, prodaju se uspješno po cijeloj Europi. No, uslijedio je odgovor Lidla i plasman vlastite marmelade po upola nižim cijenama. Kako?

Jednostavno treba pročitati deklaraciju gdje se vidi koliki je postotak voća u marmeladi, a koliko aditiva i pojačivača okusa. Show s trgovačkim lancima se nastavlja. Nažalost, svi oni tvrde da su veliki poklonici hrvatskih proizvoda. Svi bi htjeli da mi kupujemo hrvatsko. Izbacuju se statistički podaci o tome kako je 70% hrvatskih proizvoda na policama trgovačkih lanaca. Mislite da jesu?

Sve - samo ne hrvatsko!

Ples eura diktira ritam!

Ako je tako, zašto se onda voće i meso kupuju u Srbiji, mlijeko u BiH, vino na Kosovu i Makedoniji, zašto medu na deklaraciji piše zemlja podrijetla EU, okolne zemlje i Kina? Da ne govorimo o voću i povrću i mesu niske kvalitete koji se nabavljaju od neprodanog restla iz Poljske, Njemačke, Španjolske. Ako su hrvatski proizvodi diljem polica trgovačkih lanaca, zašto su onda hrvatski seljaci prinuđeni zaorati svoj urod krumpira ili pustiti da im istrune voće jer je otkupna cijena manja od troškova proizvodnje i branja?

Zaštićen seljak - ali ne i kod nas!

U Njemačkoj je uređeno tako da se urod krumpira prvootkupi unutar 50 kilometara gdje je urod ubran. Time se štiti njemački seljak i njemački proizvod. Iz proračuna se osiguravaju sredstva za zaštitu njemačkog seljaka. Tko štiti hrvatskog seljaka? Samo Bog i krov nad glavom. I onda se čudite što nema u medijima ničega o prosvjedima u Francuskoj. U nas viši interesi pišu vijesti, a slike provjeda kao što je ova na naslovnici - služe za zabavljanje širih masa.

Kad možemo očekivati da i u nas seljaci upregnu cisterne s gnojivom i odvezu se traktorima pred trgovine i tamo pošpricaju ulaze i prozore krajnjim derivatom stočarske proizvodnje? Smrdi gadno u Hrvatskoj, no nitko da pomakne ni prstom. Seljačke političke stranke aktivnije su u koaliranju nego u borbi za prava seljaka. Seljaka se sjete tek u predizborno vrijeme kad je svaki glas bitan. A seljaka je sve manje, jer seljak nije bedak.

Viši interesi pišu vijesti

Stranke aktivnije u koaliranju nego borbi za prava seljaka!

Nitko ne želi biti gladan i raditi za badava. Dok političari ne rade ništa i dobro su plaćeni, seljak krv piša da bi jedvice preživio. Onda stignu korporacijski dobrotvori koji se sližu s odgovarajućim strukturama, krene ples eura i interesne sfere se mijenjaju. U Varaždinu je postavljen spomenik zelju, a prodaje se kineski kupus, reklamira se hrvatska jabuka, a na policama je svježe odmrznuta poljska, akcijska je prodaja domaće govedine, a žig na butu - mađarski.

Piletina na policama plavičasta kao da je preživjela potonuće Titanika. I zašto takvih vijesti nema u medijima? Budimo realni, kome je to u interesu? Seljacima? Pa što država ima od njih? Na seljacima se gubi kroz poticaje, odštete, otkupe. Ovako je jeftinije i unosnije. A seljak, prosvjedi i zaštita domaće proizvodnje? Ma dajte, oni računaju da neće imati nafte ni do Donjeg Miholjca, a kamoli do Zagreba. Ako se i skupi do Zagreba, već će ih policija presresti na nekoj marginalnoj cesti.

Pobijedio nas je E

Ljudi ne kupuju domaću rajčicu jer je ima pet puta jeftinije u trgovačkim lancima. Nekvalitetna. Tržnice sa sve slabijom ponudom. Seljaci demotivirani za proizvodnju i prodaju. Mediji sigurno neće napisati: Kupujte domaće, kod naših kumica! Ne, dokle god razmišljamo džepom, a ne glavom, sela će propadati, cvast će trgovački centri, a mi ćemo sve više obolijevati od raznoraznih alergija i tumora. Pobijedio nas je E u deklaraciji proizvoda. Jednostavno, zato što smo siromašni. Jednostavno zato jer se ne borimo. Šutnja stvara bogataše na račun seljaka, na račun svih nas!

Foto: lolsnaps.com