Kad su Slovenci shvatili da žele živjeti u uređenoj zemlji? Zašto je njihov odnos prema okolišu postao izražen, a naš ostao zakovan na niskoj razini?
Kad iz Slovenije uđem u Hrvatsku, autocestom od Ljubljane prema Zagrebu, obuze me nelagoda, uzrokovana vizualnim razlikama.
Asfalt instant biva bitno lošiji, znakovi privremene prometne regulacije odjednom stoje nahereni, kanali uz cestu postaju puni sitnog otpada, a vanjski pojas uz ogradu autoceste nepokošen. Izvan ograde stotine hektara šipražja, gloga i drugog niskog raslinja. Niti je poljoprivredna površina, a niti šumska. I tako kilometrima.
I bez table državne granice lako se uoči napuštanje Slovenije.
Uvijek se iznova pitam kako je ta razlika nastala? Kad su Slovenci shvatili da žele živjeti u uređenoj zemlji? Zašto je njihov odnos prema okolišu postao izražen, a naš ostao zakovan na niskoj razini?
Kada se u Deželi razvila ta Kultura prostora, koja je u nas tek sporadična?
Dakako da se naši susjedi nisu probudili s idejom o urednom okolišu; oni su ga gradili desetljećima - kroz radne navike, kroz podizanje komunalnih standarda i razvoja kulture, ne-bacanja papira, konzervi, boca, veš mašina u okoliš sl. Kroz etabliranje dobrih primjera i kažnjavanje loših.
Kod nas se prostor često još uvijek doživljava kao "državni", pa time i tuđi? Dok je kod njih on kao zajednički dnevni boravak, koji te ne smije sramotiti.
Činjenica jest da je Slovenija povijesno i kulturološki duže integrirana u srednjoeuropski krug, što je ostavilo dubok trag u pristupu vlasništvu, radu i redu.
Dok je Hrvatska bila rastegnuta između različitih utjecaja, Dežela je davno usvojila germanski mentalitet održavanja: ako imaš jedan metar zemlje, taj mora biti uredan.
Oni su značajnije "ekološko buđenje" doživjeli još krajem 80-ih i početkom 90-ih. Prvi su u bivšoj Jugoslaviji shvatili da je priroda njihov najveći resurs. Stoga su vrlo rano uveli stroge zakone o zbrinjavanju otpada i održavanju krajolika.
Njihove općine (‘občine’, po slovenski) su tradicionalno vrlo snažne i imaju visok stupanj odgovornosti za komunalni red.
Naše šipražje, čini se, postaje svojevrstan simptom – nuspojava depopulacije ruralnih prostora, zapuštenosti poljoprivrede i nejasnih prioriteta.
U Sloveniji je model malih, obiteljskih gospodarstava, izgleda opstao. Ljudi žive u selima, rade u obližnjim gradićima, održavajući okućnice i okolne šumarke vikendima.
Kako su Slovenci riješili nasljeđivanje OPG-ova i spriječili cjepkanje?
Budući da zakonodavni okvir imamo, postavlja se pitanje, zašto pojedine jedinice lokalne samouprave Lijepe naše (ne sve, imamo i sjajnih primjera), ne aktiviraju zaštitne mehanizme koji bi građane prisililo da okoliš drže urednim, a vlasnike zemljišta u primarnoj svrsi.
Jeli tu riječ o nerazvijenom odnosu pojedinca prema okolišu, manjku empatije, nedostatku domoljublja, tanašnim financijama ili nepostojanju želje za boljim sutra?
Tagovi
Autor
Damir Senjan
prije 4 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+]
Damir Senjan
prije 4 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+]
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
Industrijski razvoj Slovenije je po cijelom prostoru , vlasnici su i šume te poljoprivrednog zemljišta sa drugačijim zakonima od PRIMITIVNE - POSRBLJENE Hrvatske 1918 . Mi GUBIMO ljude u RURALNOM prostoru od 1945 u Slavoniji ! Odlazak Srba 1991 - 95 , ISELJAVANJE Hrvata i onda IMAMO više desetaka TISUĆA ruševnih kuća i gospodarskih zgrada , na stotine tisuća zašikarene i zakorovljene zemlje ! NEMA bez LJUDI pomaka , jasno i RIGOROZNIH ZAKONA !
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
Protjerivanja Nijemaca 1945 , kolonizacija u Slavoniju iz drugih zaostalijih dijelova hrvatske . Doseljeni nisu znali u njemačkim šporetima ni vatru naložiti !
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
Krajem 17 stoljeća Slavoniju je napustilo ili protjerano preko 250 000 ljudi koji su od 1536 prešli na ISLAM ili pola stanovništva , takve demografske promjene Slovenci NISU NIKADA IMALI ! U Sloveniji je industrijski razvoj bio dislociran po cijeloj Sloveniji , pa su tako ljudi ostajali ! SLOVENCI NEMAJU SRPSKO - hrvatski Zakon o nasljeđivanju kao BALKANSKI Hrvati . U Sloveniji NISU formirali POVRŠINSKI velike KOMBINATE kao u nizinskoj Slavoniji i Baranji !GRADIO sam nekoliko DALEKOVODA u Sloveniji pa sam veliki dio PREŠAO PJEŠICE ! Zašto LOKALNE farme u Hrvatskoj zvane općine i gradovi od 2001 - 2009 NISU u preko 180 FARMI lijenčina , NISU raspisale ni 1 natječaj za POHRVAĆEMU zemlju od 1991 , u korist OPG ? Zašto od 2018 OPET NE MORAJU raspisivati natječaje ? Pa BALKANSKI Hrvati nisu NIKADA imali hrvatski sabor ! I onda se Vi g. Stapić kao predsjednik DANH , pitate ZAŠTO ? I iz mojeg sela dio ljudi je OTSELILO u Sloveniju , gdje su u Slavoniji nekada imali kuće sada ŠIKARA , i po SRPSKO - hrvatskom Zakonu o nasljeđivanju , okućnice i dio zemlje vodi se i na UMRLIM u Sloveniji ! MA NEMOJTE BLAKANSKU , POSRBLJENU HRVATSKU 1918 USPOREĐIVATI SA SLOVENIJOM !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!