Kopar u svakoj juhi, ali i u narodnoj medicini?

"Kopar u svakoj juhi", kaže se za osobu koja voli biti "obaviještena" i "miješa se u sve". Za razliku od ovakvih ljudi, kopar je zaista dobrodošao u svakoj i različitim drugim jelima.

Za sve i svuda

Potječe iz srednje Azije, odakle je i doslovno osvojila svijet, ali u Europi se udomaćila tako odavno, da je uz luk, peršin, hren i rotkvu postala omiljeni domaći začin. Uzgaja se od antičkih vremena, a raste i samoniklo, samo se pojavi u vrtu, u šikari, svijetlim listopadnim šumama ili na najbližem travnjaku. Traži sunčana mjesta i sadrži najviše aromatičnih sastojaka prije cvjetanja. Može narasti do metar u visinu, a cvjetovi su mali i žuti.

Kako osušiti kopar i od njega napraviti ocat?

Skupi začina od pamtivijeka su stizali brodovima i karavanima iz dalekih zemalja, a po kopar je dovoljno otići do najbliže zelene površine, tako da se nalazila i u prehrani siromašnih slojeva stanovništva. Cijela biljka ima jak ugodan miris, u juhe i soseve obično idu zeleni igličasti listovi. Od kraja do kraja ima mnogo različitih imena (anita, dil, kopar, koper ), a ljekovita svojstva bila su poznata liječnicima i poljoprivrednicima u staroj Grčkoj i Rimu koji su je u prehrani obilato preporučivali svojim pacijentima, naročito onim bogatim i naviknutim na izležavanje i prekomorske začine.

Dobra za nesanicu, probavu, u prevenciji srčanih bolesti

Među biljkama je kojima se pripisuje skoro magično iscjeliteljsko djelovanje.. Poboljšava probavu, spriječava nadimanje, prikladna je u prehrani osoba s dijabetesom, uklanja nesanicu, regulira menstrualni ciklus, sudjeluje u prevenciji srčanih bolesti i kako izgleda snižava loše trigliceride. Povoljno djeluje na rad jetre i apetit. Sadrži vitamine, C, B6, D i A, željezo, magnezij, mangan, kalcij, kalij, bakar, cink, folat, fosfor, tiamin, riboflavin, niacin, pantotensku kiselinu i dijetetska vlakna.

Kad se redovno koristi, doprinosi ljepšem izgledu kože, zdravlju usne šupljine i boljem imunitetu. Eterična ulja iz sjemena visoko su cijenjena u farmakologiji. Od lista i sjemena prave se čajevi koji se piju nezaslađeni. Sva povoljna djelovanja kopra na zdravlje lako se provjeravaju: dovoljno je u jelo staviti malo nasjeckanog lista i ono će postati lakše probavljivo. Ovo važi čak i kad su u pitanju masna i snažna jela iz kotlića, pečenje i divljač.

Od kopra se prave eterična ulja i začini, a najbolje uspijeva na dubokim i plodnim tlima

U salatama i juhama daje poseban okus koji ne može zamijeniti nijedan drugi začin, a kako spada u prve zelene biljke koje su nekadašnji poljoprivrednici jeli u proljeće, jasno je da su je cijenili. Jede se svježa, sušenjem gubi dosta od svojstava, ali, primijećeno je da zamrzavanjem čuva sve sastojke i aromu. Nekadašnji poljoprivrednici čuvali su je preko zime u soli, ali su ipak više voljeli svježe ubranu. Od proljeća, kad se biljka pojavljuje, pa do duboke jeseni, kad se stavlja u zimnicu, bila je redovna i obavezna na jelovniku, po pravilu ne previše skupa.

Za ovu biljku nisu vezana posebna vjerovanja niti običaji niti joj je itko od poljoprivrednika pripisivao svojstva koja nema. Sasvim su dovoljne blagodati koje zaista ima i pruža svima koji je koriste.