Koliko pesticidi i mineralna gnojiva zagađuju tlo?

Odavno je poznato da se u ratarskoj, voćarskoj, pa i povrćarskoj proizvodnji za borbu protiv korova koriste herbicidi, a za ishranu mineralna gnojiva. Ipak, nema podataka o tome kolika je njihova štetnost po okolinu i zdravlje ljudi.

Što se tiče herbicida najviše se koriste sredstva na bazi glifosata. Ovaj totalni herbicid čija je upotreba trebala biti zabranjena krajem 2022. godine, i dalje se koristi jer je rasprava nekoliko agencija o tome je li štetan za okoliš i zdravlje ljudi, ostavljena za 2023. godinu. Naravno da je u pozadini sve priče novac jer se godišnje troši na tisuće tona ovog herbicida, a novčani iznosi dolaze i do nekoliko milijardi eura. Istina je da su neke zemlje izbacile glifosat, ali on je i dalje prisutan i zbog toga što farmeri insisitiraju na tome jer se na velikim površinama ne mogu na druge načine izboroto s korovima.

Žuti pojas trave

Najveći problem je što se teško može ustanoviti koliko glifosata ima u tlu jer ga mnogi koji žive na selima, pa čak i u predgrađima, koriste za suzbijanje korova na međama sa susjedima ili ako im dvorište izlazi blizu ceste. Drugim riječima lijeni su pokositi travu u dvorištima duž ograda pa se često može vidjeti uži, žuti, pojas sasušene trave oko ograda.

Dokazano je da glifosat i ostali herbicidi ostaju dugo u tlu, posebno na težim zemljištima te aktivne tvari mogu ostati i više od šest mjeseci. Ako nema dovoljno kiša duže će ostati u tlu dok erozija, u slučaju čestih kiša, odnosno, poplava, može dovesti do njegovog ispiranja u podzemne vode i zagađenja.

Prije nekoliko godina u BiH dogodio se slučaj da stanovnici nekoliko sela nisu smjeli koristiti vodu bez prokuhavanja, jer su u njoj pronađene aktivne tvari herbicida Lumax koji se koristi za suzbijanje jednogodišnjih uskolisnih i širokolisnih korova.

U povrćarskim kulturama, poznato je, da se ostaci, npr. glifosata, mogu naći i nakon godinu dana u salati i mrkvi. Ne smije se koristiti u voćnjacima mlađim od tri godine. Zanimljivo je da se čak i pojedini proizvođači borovnica bore herbicidima protiv korova, a budući da se uglavnom ne radi o većim površinama na kojima uzgajaju ovo bobičasto voće, borba protiv korova ne bi trebala biti veliki problem.

Začarani krug

Konkretno, herbicidi vežu za sebe mikroelemente iz tla i onemogućavaju biljkama da usvajaju hranjiva iz zemljišta. I tu se ulazi u začarani krug. Biljke ne mogu potpuno koristiti ono što im tlu nudi i ovise od hranjiva koje otpuštaju mineralna gnojiva koja su također zagađivači zemljišta. Kombinacija herbicid-mineralno gnojivo nakon nekoliko godina dovodi do odumiranja kompletne korisne flore i faune u tlu, kao i mineralnih tvari, makro i mikroelemenata i dolazi se do toga da biljke ovise o mineralnim gnojivima koja se često daju. Primjerice, npr. NPK gnojvio u višegodišnjim nasadima, u minimalnim količinama od 500 kilograma po hektaru.

Mineralna gnojiva, pogotovo ona s puno dušika, razgrađuju humus koji najviše odlazi u atmosferu u vidu dušikovih oksida, te dolazi do smanjenja mikrobiološke aktivnosti u tlu. Problem se može riješiti korištenjem gnojiva koja u sebi sadrže fiksatore dušika ili sjetvom kultura kao što su soja i leguminoze koje vežu za svoj korijen atmosferski dušik. 

Alarmantno: Hoće li nam njive postati neplodne, humusa sve manje u tlu

Osim herbicida i teški metali kao što su kadmij, olovo, živa, molibden, krom i drugi, zagađuju tlo Dokazano je da u mineralnim gnojivima postoje teški metali, najviše kadmij. Proces čišćenja zemljišta od teških metala nije lak i dugotrajan je. Najbolje je sijati biljke koje vežu za sebe teške metale kao što su kukuruz, industrijska konoplja, leguminoze, gljive, a posljednjih godina koriste se zeolit i aktivni ugljen koji također ne uklanjaju već vežu za sebe teške metale.

Što je s podzemnim vodama?

Dakle, višegodišnjom upotrebom herbicida i mineralnih gnojiva sigurno dolazi do onečišćenja zemljišta.

Trebalo bi više pažnje obratiti i na to jesu li podzemne vode zagađene aktivnim tvarima iz herbicida jer posljednjih godina se često događa da se herbicidi koji se koriste prije i poslije sjetve ispiru zbog obilnih kiša pa je potrebno vršiti presijavanje, a time i ponovo upotrijebiti pesticide. 

Priroda se brine sama za sebe - babure uklanjaju teške metale iz tla

Sigurno je da povećanih količina štetnih aktivnih tvari ima, ali ćemo po svemu sudeći morati još pričekati da se stanovništvo više upozna o ovim činjenicama i obave se istraživanja koja će dati odgovor koliko su nam tla doista zagađena.