Kad ne bude krava, neće biti ni leptira

Sve počinje od kuće. "Hrvatska Vlada mora napraviti brojne reforme kako bi povećala konkurentnost u EU okruženju." Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije managementa dodaje, "U poljoprivredi nam je potrebna struktura s više poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava koja će moći opstati u konkurentskom okruženju."

Miroslav Kovač, poljoprivredni inžinjer i predvodnik trusta mozgova iz Živog sela, koji podupire male obiteljske poljoprivrednike u Hrvatskoj slaže se, "Europska unija nam može pomoći, no to ovisi o nama, ne o njima. Ukoliko ne dođe do promjene sustava, u Hrvatskoj će biti manje malih obiteljskih godpodarstava što će dovesti do povećanja deficita proizvodnje hrane te rezultirati većim ekonomskim, demografskim i sociološkim problemima."

Navodno je za proizvodnju mlijeka dovoljno imati kravu, travu, štalu i traktor te zainteresiranu Vladu. Mi nemamo nijedno. Hrvatska je već godinu dana članica Europske unije. Poljoprivreda još uvijek nije osjetila boljitak. Nema baš nikakvih naznaka koristi od članstva. Hrvatska poljoprivreda je trenutno u kaotičnom stanju.

Male raštrkane parcele otežavaju učinkovitost

Kovač dodaje, "Jedan od razloga zašto više uvozimo nego što izvozimo, leži u upotebi zemlje. Nedostaje obiteljskih farmi i motiviranih ljudi koji imaju dobre parcele." Nerazvijenost Hrvatske u poljoprivrednom smislu datira još u njenu socijalističku prošlost. Komunistički režim ograničio je obiteljima posjedovanje zemlje, što je dovelo do smanjenja prosječne veličine posjeda. Pojedinačni udjeli također su raspršeni na nekoliko čestica, uglavnom kao rezultat prava nasljeđivanja. Prosječni zemljišni posjed u Hrvatskoj danas iznosi 5,6 ha, dok je u EU taj prosjek 14,4 - prema podacima iz 2010. godine.

Ulazak u EU sam po sebi ne pridonosi sređivanju poljoprivrede jer je u Europi uglavnom završen proces razvoja poljoprivrede i predstoji borba za očuvanje zatečenog položaja proizvođača razvijenih zemalja - posebno onih koji su dosegnuli visok stupanj konkurentnosti.

Poljoprivrednik Željko Nagić iz Like, o kojem smo već pisali, vjeruje da rascjepkanost posjeda otežava učinkovitu proizvodnju, ali i ograničava poduzetnički rast. Ističe kako nailazi na problem kod premještanja ovaca iz staje u planine na ispašu jer je teško dobiti dozvolu budući da je susjedno zemljšte podijeljeno između nekoliko vlasnika.

Vladine inicijative za konsolidaciju zemljišta

Đuro Njavro smatra da se Zakon o nasljeđivanju mora mijenjati, "moramo pronaći drugi način, prihvatljiv svim članovima obitelji bez cijepanja zemlje, a moramo pronaći i način kako okrupniti male parcele." Ministarstvo poljoprivrede ima planove za konsolidaciju zemljišta temeljem Zakona o upravljanju zemljištem. U Ministarstvu kažu, "Danas imamo slučajeva gdje jedan poljoprivrednik, koji se bavi proizvodnjom povrća ima 40 različitih parcela. To znatno utječe na povećanje troškova te ga čini nekonkurentnim. Mi to želimo promijeniti."

Prazna obećanja, inicijative bez uspjeha!

Miroslav Kovač pozdravlja Zakon, no sumnja u njegovu provedbu. "Posljednjih 20 godina s kolegama iz Živog sela, napisao sam brojna pisma i članke objašnjavajući različitim vladama gdje je problem i kako ga riješiti, no to nije ništa nije promijenilo." Ekonomist i suosnivač Živog sela, Branko Salaj pojašnjava, "Postoje neke naznake da Vlada u posljednih nekoliko tjedana pokušava nešto učiniti po tom pitanju no još je rano za komentare i očekivanja."

Zakon mora predvidjeti poticanje, transparentnost i rast OPG-a

Za vrijeme komunizma država je nacionalizirala veliki dio poljoprivrednog zemljišta, pa je danas u državnom vlasništvu četvrtina ukupnih poljoprivrednih površina. Za poljoprivrednike je frustrirajuće kada vide neiskorištenu kvalitetnu zemlju. "Mnogo je iskoristivog poljoprivrednog zemljišta koje bi poljoprivrednicima dobro došlo, no nalazi se u vlasništvu države" kaže Željko Nagić. Prošle godine, Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim se zabranila daljnja prodaja državnog zemljišta. To je djelomično i zbog toga što su velike kompanije poput Agrokora, kupile velike količine zemlje u odnosu na male i srednje poljoprivrednike.

Umjesto toga, Ministarstvo je odučilo u zakup dati novih 80.000 ha do kraja 2014. godine. No poljoprivrednici strahuju da će taj najam biti kratkog vijeka, kao što se to već događalo u prošlosti. Prema izvješću UNDP-a, iz 2013. godine, da bi Zakon bio učinkovit mora se provoditi na način da predviđa – poticanje, transparentnost i rast obiteljskih gospodarstava.

Neorganizirani i nespremni poljoprivrednici

No, poljoprivrednici ne bi trebali isključivo ovisiti o Vladi u rješavanju nacionalnih pitanja. Miroslav Kovač kaže, "Razlog što mali poljoprivrednici nisu dobili dovoljno državnog zenljišta je i taj što oni nisu bili dovoljno dobro organizirani. Oni nemaju lobi niti utjecaj, što znači da će zemlju dobiti oni koji su jači po tom pitanju."

Čak i kada su je ponuđena pomoć i druge mogućnosti, poljoprivrednici često nisu voljni iskoristiti te prednosti. Švedska agencija za međunarodni razvoj (SIDA), objavila je 2005. godine pilot projekt koji je poljoprivrednicima omogućio da se registriraju u "zemljišne banke" te besplatno razmjenjuju zemljište. To im je omogućilo da zamijene zemlju kako bi bila bliže ostalim njihovim parcelama. Jedan od tri projekta odnosio se na Varaždinsku županiju. U to vrijeme, direktorica Agencije za razvoj Varaždinske županije (AZRA) bila je Andrea Vugrinović, koja je potvrdila da je samo nekoliko poljoprivrednika razmijenilo parcele.

"Oni su samo bili zainteresirani za dobivanje više zemlje u smislu da ju kupe od drugih poljoprivredbika, ali ne i da sudjeluju u razmjeni. Žalili su se kako je njihovo zemljište bilo bolje, a s ponudama za ramjenu nisu bili zadovoljni."

Zajednički rad i važnost udruživanja (umjesto zaduživanja)

Vugrinović je sada direktorica Superna Ltd, organizacije koja sudjeluje u pripremi i provedbi EU projekata u Hrvatskoj. Ona je također i predsjednica Klastera za organsku poljoprivredu, organizacije koja je osnovana prošle godine, a zadatak joj je poticanje organskih proizvođača na međusobno povezivanje, ali i povezivanje s kupcima radi povećanja ekonomskog učinka organske poljoprivrede.

Kao organizator, Vugrinović ističe važnost udruživanja poljoprivrednika kako bi povećali produktivnost, što podsjeća na Danski zadružni pokret "Andelsbevægelsen". "Suradnja je vrlo važna. Čak i dijeljenje traktora može činiti razliku, jer kupovina takvog stroja tjera poljoprivrednika u zaduživanje" kaže Vugrinović.

Izvor: www.croatianfamilyfarms.wordpress.com, Foto: depositphotos.com