Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Loša prošlost za bolju budućnost
  • 14.07.2014. 07:55

Loša prošlost progoni obiteljska gospodarstva

Hoće li nas loša prošlost zauvijek progoniti?

Foto: depositphotos.com
  • 618
  • 32
  • 0

Pogrešna zemljišna politika i nedostatak organizacije među malim obiteljskim poljoprivrednicima otežava efikasnu proizvodnju u Hrvatskoj. Nakon godinu dana članstva u EU, postoje velika očekivanja da će ono pomoći u rješavanju dugogodišnjih problema hrvatskog poljoprivrednog sektora, no sve ipak počinje kod kuće.

Hrvatska se proizvodnja trenutno kreće principom žitarice izvezli, a proizvode uvezli. Kao da tu sirovinu koje se tako jeftino odričemo, nema tko preraditi u Hrvata, a Zavodi za zapošljavanje sve se više pune neostvarenom radnom snagom. Jedini koji od hrvatske poljoprivrede profitiraju su okolne zemlje. Brza zarada nam prolazi kroz ruke i odlazi drugima koji to znaju iskoristiti. Novac ostaje neoplemenjen u poljoprivredi i ostavlja nam sve veće rupe u proračunu.
"Uvozimo proizvode s dodanom vrijednosti od vlastite sirovine koju dajemo u bescjenje, umjesto da smo ih sami preradili i izvezli." Miroslav Kovač, Udruga OPGH Život

Željko Naglić, poljoprivrednik iz Ličko-senjske županije, jedne od nerazvijenijih u Hrvatskoj, prolazi pored stada ovaca dok se vozi prema svjoj drvenoj štali, izlazi iz vozila i gleda svoje zemljište koje se prostire visoko u brdu. No njegov svijet čini se malen u usporedbi s visokim planinama i velikim travnjacima. Naglić je tipičan primjer malog hrvatskog obiteljskog poljoprivrednika. Ima 52 godine, uzgaja krumpir i brine o nekoliko krava i stotinjak ovaca. Proizvodi dovoljno za vlastite potrebe te za potrebe lokalnih kupaca, ali teško mu je prodati svoje proizvode na tržištu jer zahtjevi kupaca rastu dok proizvodnja nastavlja opadati. "Kao farmer neću opstati ako se i dalje budem oslanjao samo na proizvodnju mesa, jer cijene mesa su niske i ne pokrivaju troškove proizvodnje", kaže Naglić.

Jedno od rješenja koje se nameće dolazi od Udruge OPGH Život, je model zadržavanja pšenice u Hrvatskoj kako bi ublažili, a posljedično i riješili prehrambenu ovisnost.

"Trebamo donijeti Odluku o zabrani izvoza žitarica nakon žetve do roka kada će biti jasno o kojim količinama se radi i uskladiti sa našim potrebama. Aktivirati (zaposliti) prerađivačku industriju, ali i uskladištiti žitarice u svrhu intervencija na tržištu za sigurnu prehranu stanovništva i jeftinije stočne hrane. Kako bi se ostvarila sigurnost prehrane stanovništva, ali i kako bi smanjili troškove stočarske proizvodnje."

Uvoz u porastu, proizvodnja neučinkovita, mljekarstvo u krizi!

Neto uvoz hrane u Hrvatskoj je u stalnom porastu posljednjih dvadeset godina, a među najvišima je u Europi, unatoč činjenici da zemlja obiluje poljoprivrednim zemljištem i resursima. Trenutni izvozni deficit (vanjsko-trgovinski deficit) proizlazi iz neučinkovite proizvodnje i nestanka malih obiteljskih poljoprivrednika, za što se često okrivljuju poljoprivredni sustav Vlade Republike Hrvatske, ali i stav samih poljprivrednika. Jedan od najekstremnijih primjera je mljekarska industrija. Prema riječima ministra poljoprivrede, Tihomira Jakovine, od 2003. godine do danas, broj proizvođača mlijeka pao je sa 60.000 na 10.000.

Pristupanje EU dodatni pritisak

Od ulaska u EU, Hrvatska je dodatno povećala izvozni deficit za 26,5 posto. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, prošle je godine Hrvatska uvezla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednost 2,7 milijardi USD, dok je izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvareno 1,5 milijardi USD. Dr. Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije managementa kaže, "Hrvatska je od ulaska u EU u razdoblju šoka. Kratkoročno bit će to teška situacija za male obiteljske poljoprivrednike."

Nagli porast uvoza nakon ulaska na Europsko tržište uobičajena je pojava za nove članice, zahvaljujući slobodnom kretanju roba i velikoj konkurenciji. Ipak, mnogi poljoprivrednici i stručnjaci poput Željka Naglića, nadaju se da će s vremenom, članstvo u Europskoj uniji imati pozitivan učinak na poljoprivredni sektor.

Pozitivni izgledi za Hrvatsku po uzoru na Poljake

Hrvatska će dobiti treći najviši iznos plaćanja poljoprivrednicima po hektaru, u prvom stupu, kada usvoji Zajedničku poljoprivrednu politiku do 2022. godine. Također će dobiti i drugi najviši stupanj izdvajanja za ruralni razvoj po hektaru u drugom stupu.

Vjeruje se da Hrvatska neće iskoristiti prednost članstva u EU, ukoliko Vlada i poljoprivrednici ne restrukturiraju poljoprivredni sustav kako bi poboljšali domaću proizvodnju.

Primjer je Poljska, zemlja koja je isto tako povećala uvoz u prvih nekoliko godina članstva u EU, ali proizvodnja se povećala nakon što su poljoprivrednici, Vlada i udruge riješili domaće probleme, dijelom korištenjem podrške i mogućnosti koje im je pružilo europsko članstvo.

Izvor: www.croatianfamilyfarms.wordpress.com, Foto: depositphotos.com


Tagovi

Ruralni razvoj Loša prošlost Nestanak OPG-a OPG Poljska Zadržavanje pšenice Stočna hrana Cijena mesa Porast uvoza Đuro Njavro Izvozni deficit Mljekarstvo Kriza Tihomir Jakovina Prehrambena ovisnost Troškovi proizvodnje Dodana vrijednost

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle od 6 sjemenki uguranih u obično vulgaris zemlju izniklo je 4 mladice. Nije još vrijeme za sadnju ali klijavost sjemenki kakve jesu je solidna. Ove će biti probno posađene kad još malo ojačaju pa kako im bude.