Iskorištenost Vinske omotnice je 55 posto.Tko je odgovoran za vraćanje EU sredstava?!

Gledajući u proizvodne rezultate i iskorištenja namjenskih fondova nameće se pitanje - jesu li vinogradari i vinari odustali i od Vinske omotnice?!

Naime, u zadnjih nekoliko godina površine pod vinogradima su se značajno smanjile te su trenutno na razini 16 tisuća hektara, što je porazan podatak ako znamo da se još 2018. baratalo s brojkom od gotovo 20 tisuća. 

Što se događa, zar vinogradari i vinari ostaju bez potpore države i EU? Krovno, imaju podršku dva programa, sektorske intervencije za vino (tzv. vinska omotnica) i intervencije za ruralni razvoj. U intervencijama za ruralni razvoj kroz mjeru 73.10. se bore s ostalim sektorima za sadnju novih vinograda i nabavku mehanizacije, gdje je sektor vinogradarstva donekle favorizira bodovanjem, pa bi na zadnjem natječaju ipak neki mogli dobro proći, ali što je s Vinskom omotnicom?

A što je s Vinskom omotnicom?

Ona sadrži tri mjere koju koriste naši vinogradari i vinari:

• mjera Ulaganja u vinarije (gradnja i opremanje vinarija i kušaona), 
• mjera Restrukturiranje vinograda 
• mjera Promidžba na tržištima trećih zemalja (zemlje izvan EU)

Sve tri bi trebale biti vrlo zanimljive vinogradarima i vinarima, a ukupna alokacija za navedene je preko 11 milijuna eura godišnje. No, prema zadnjim informacijama iskorištenost vinske omotnice u 2024. godini je na razini 55%. Nameće se pitanje - kako je to moguće?!

Tko je odgovoran za neiskorištavanje i vraćanje EU sredstava?! Natječaja nije bilo od 2021. godine, a najčešće obrazloženje je da se radilo na prilagodbi s novim Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike (SP ZPP). Kako financijska godina u vinskoj omotnici završava s 15. listopada, a objava natječaja je bila u prvoj polovici 2024., Agencija za plaćanja nije stigla obraditi prijave niti izdati odluke do završetka financijske godine, pa je gotovo pola alokacije za 2024. godinu propalo!?

Zašto nije bilo ranije natječaja iako su i vinari i konzultanti upozoravali na to da bi sredstva mogla propasti - ostaje nejasno. To su natječaji koji se provode od 2015. i nema prevelikih izmjena u Uredbama i SP ZPP u odnosu na prethodno razdoblje. Štoviše, veliki broj vinara komentirali su nove Pravilnike - da je dodatno zakomplicirana mogućnost prijave, poglavito glede bodovanja. 

Tek tri prijave za promidžbu

Za mjeru Promidžba navodno su stigle samo tri prijave?! Mjera koja bi trebala biti među najatraktivnijima za vinare, ali i za državu jer promovira Hrvatsku i njena vina, koja se može usko povezati s turizmom, okosnicom domaćeg gospodarstva. Nažalost, s ovako malim brojem prijava jasno je da je postala nezanimljiva vinarima. Zašto je tome tako? Pa prije svega bodovanje koje onemogućuje prijavu najvećem djelu korisnika, jer isti ne mogu prijeći bodovni prag. 

Dobio odbijenicu na Vinskoj omotnici jer nije nabavio - dron?!

Nadalje, u prošlosti je puno korisnika imalo negativna iskustva s navedenom mjerom jer su realizirani troškovi prilikom prijave projekta u rigidno odbijani, a zbog prirode promidžbenih aktivnosti prilikom provedbe projekta nije lako Agenciji provedenost pojedinih mjera. Naime, marketing je specifičan trošak i teško je ponekad uslikati ili dokazati baš svaki letak, baner, svaku osobu koja je bila na prezentaciji vina. Osim toga umanjen je i maksimalni iznos potpore po projektu. 

Za mjeru Ulaganja u vinarije u 2024. bila su čak dva natječaja s cjelogodišnjom alokacijom. Nikome u sektoru nije bilo jasno zbog čega idu dva natječaja jedan za drugim, a znalo se da na prvom neće biti dovoljno novca za sve. Na kraju je na prvom natječaju unutar alokacije ušlo samo 16 projekata od ukupno njih 50-ak. Logičnije je bilo da se poveća za prvi natječaj, ovako su čak neki korisnici odustajali od prijave s prvog i prijavljivali su se opet na drugom.

Nova pravila, a bez radionica 

Tijekom natječaja mijenjale su se i upute, treba li sakupiti po dvije ponude za svaku stavku ulaganja ili jednu ponudu. Na drugom natječaju gradnja više nije bila prihvatljiva i još niz drugih nelogičnosti koje odvraćaju vinare da se uopće prijavljuju na Vinsku omotnicu.

Napominjem da prilikom objave Pravilnika i Natječaja, Agencija i Ministarstvo nisu odradili niti jednu radionicu što je standard u većini fondova pa tako i u intervencijama za ruralni razvoj. Govorimo o novom programskom razdoblju, novim pravilnicima, novom načinu prikupljanja ponuda itd., a korisnici nisu imali niti jednu praktičnu radionicu. Nerijetko niti na postavljene upite nisu dobijali odgovore.

I za kraj Restrukturiranje vinograda, jako važna mjera, jer bez unapređenja i obnove vinogradi će se krčiti, zbog čega se na koncu i smanjuju ukupne površine s uvoda ove analize. Ako nemate moderan vinograd u koji može ući mehanizacija, odraditi strojnu berbu sa sortimentom koji je danas aktualan za očekivati je daljnje smanjenje površina pod vinogradima u Lijepoj našoj.