Inicijativom proizvođača do konkurentnosti!

Potrebna je inicijativa. Željko Naglić, poljoprivrednik iz Like, koji, kao i ostali, shvaća da kao farmer neće opstati ako se i dalje bude oslanjao samo na sebe, shvatio je važnost međusobnog udruživanja. Prošle se godine udružio s prijateljem kako bi podigao stado ovaca. "Mi smo na neki način kolektiv. On je imao radnu snagu, svoja tri sina, a ja sam imao opremu. Za sada smo samo nas dvojica, ali imamo planove za rast. Udruživanje je dobro, za sada radimo samo s ovcama, no planiramo proširiti posao i na stoku."

Loše asocijacije vezane za udruživanje

Andrea Vgrinović koja vodi Klaster organske poljoprivrede u Hrvatskoj, vjeruje da udruživanje i osnivanje zadruga nije jednostavno ni lako. "Oni trebaju nekoga tko nije poljoprivrednik, nekoga tko će biti autoritet, ali i nekoga tko nema vlastite interese u tome. Poljoprivrednici su navikli da im se kaže što da rade." Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo je važnost zadruga. "Želimo da se mladi poljoprivrednici udružuju i da surađuju s drugim proizvođačkim organizacijama, ali tu vlada veliki otpor jer proizvođači imaju loše asocijacije na takav oblik proizvodnje iz doba socijalizma."

Hrvatska je prehrambeno ovisna zemlja, s rastućom negativnom bilancom hrane i izuzetno ozbiljnom situacijom u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Očita je devastacija stočarstva (koje je generator poljoprivredne proizvodnje i zapošljavanja obitelji), sve veća ovisnost o uvozu za artiklima mesa i mlijeka (osnovnim prehrambenim artiklima). Ukoliko tome pribrojimo i negativnu bilancu proizvoda od žitarica (osnovni prehrambeni artikli) nije teško zaključiti da smo deficitarni na osnovnim prehrambenim artiklima.

Komercijalni potencijal u diversifikaciji

Mnogi vjeruju da se mala obiteljska gospodarstva, u cilju unapređenja poljoprivredne proizvodnje ne bi trebala samo spojiti, već i postati poljoprivredni poduzetnici, te tome pristupiti kao biznisu. "Europsko rješenje je divesifikacija, što je jedna od ključnih stvari za rješavanje problema u Hrvatskoj. Ima budućnosti za uobičajeni uzgoj ako poljoprivrednici postanu inovativni" kaže Vugriović. Jedan od načina da se to učini je i agro turizam, koji se u dijelovima Hrvatske, poput Istre, dobro razvija.

"Osim smanjene proizvodnje hrane negativnim uvozno-izvoznim bilancama hrane, u Hrvatskoj su narušeni temelji domaće prerađivačke industrije. Smanjena je konkurentnost ukupne proizvodnje, a time i proizvoda. Izgubljeni su potencijali domaće trgovine (rat cijena nepovoljan za sve u ciklusu)", kažu stručnjaci koji godinama prate pad u proizvodnji.

Proizvodi s licem

Drugo rješenje predstavlja zajednički marketing. Goran Šubara je manager Ekonomskog programa Agencije za ruralni razvoj Istre (AZRRI d.o.o.), koja pomaže u koordinaciji proizvođača kako bi se kolektivizirali i zajedniči prodavali proizvode na tržištu. "Imamo male proizvođače s mnoštvom domaćih brandova. Cilj je dobiti više proizvođača jednog branda. Njihov udio na tržištu je mali i mogu samo prodavati na lokalnoj razini, jer na velikom tržištu možete nastupiti samo ukoliko imate velike količine" kaže Šubara. Postoji primjer u Međimurju gdje su se udružili proizvođači vina kako bi prodavali zasebne proizvode pod brandom Pušipel. Svaki proizvođač i dalje zadržava svoje jedninstveno ime na boci, ali zajednička naljepnica stvara prepoznatljivost kod kupaca pa je na taj način lakše doprijeti do tržišta.

Sezonske košare bez posrednika

Prije petnaest godina u gradu Trnovi, Nenad Kuftić svojom je inovativnošću napravio iskorak. Vlasnik je Eko OPG-a Kuftić i predsjednik Istarskog Eko proizvoda, udruženja organskih proizvođača u Istri. Uzgajao je i prodavao organske prozvode na lokalnom tržištu, a 2003. godine dobio je certifikat za organsku proizvodnju čime je postao prvi certificirani proizvođač organskih proizvoda u Istri. Sa dva prijatelja unaprijed prodaje svoje proizvode u sezonskim košarama i to bez posrednika. "To sam učinio jer još nije postojalo u Hrvatskoj, dok je princip na europskom tržištu egzistirao već desetak godina" kaže Kuftić. Za vrijeme ljeta prodaju 100 takvih paketa tjedno. Često kombiniraju proizvode i razmjenjuju opremu s drugim lokalnom proizvođačima.

Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije managementa volio bi vidjeti više poljprivrednika kao što je Kuftić. "Nadam se da neki proizvođači mogu povećati konkurentnost i kvalitetu, pronaći svoju nišu i u konačnici proizvoditi više dobre hrane po prihvatljivim cijenama." Na kraju, u Ličko-senjskoj županiji, Željko Naglić pokazuje komadić zemlje i govori o svojim planovima izgradnje nove štale. Kaže kako mora staviti naglasak na raznolikost i uključiti više proizvoda, pa sljedeće godine kreće s proizvodnjom ovčjeg mlijeka i sira.

Izvor: www.croatianfamilyfarms.wordpress.com, Foto: depositphotos.com

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor