Postali smo prehrambeno ovisni i gladni bez posla, sela su nam pusta, neugledna i beživotna, a uvozimo hrane u vrijednosti od četiri milijuna dolara dnevno tako da doručak i dio ručka pokrivamo uvozom.
Hrvatsko govedarstvo, ključna grana poljoprivrede na ovim prostorima, već je 15-ak godina u teškoj krizi s nesagledivim posljedicama za društvenu zajednicu, gospodarstvo i prirodni habitat, piše Miroslav Kovač za Večernji.hr.
"Pred našim se očima ta gospodarska kriza pretvara u tragediju. Od nekih 65 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja su se 2002. bavila uzgojem goveda te proizvodnjom mlijeka i mesa ugasilo se njih gotovo 90%.
Nakon što smo tako svakog Božjeg dana gubili 12 OPG-a, došli smo na svega nešto više od 6.500 seljaka govedara ili od 10 prstiju ruku naše zajednice ostao je samo jedan", govori Kovač.
U novim tržišnim uvjetima država je kaže nastavila provoditi staru politiku podrške velikim kvazi industrijskim tvrtkama, sada u privatnom vlasništvu, potpuno nezainteresirana za široku uzgojno-proizvodnu bazu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja su diljem Europe uspješni nositelji proizvodnje, ravnomjernog razvitka prostora te očuvanja zdravog tla i voda.
U Hrvatskoj se slijedom čvrste biološko-gospodarske povezanosti događa egzodus naroda sa sela. O tome se govorilo i na nedavnom kongresu.
Postali smo prehrambeno ovisni i gladni, bez posla, sela su nam pusta, neugledna i beživotna, a uvozimo hrane u vrijednosti od četiri milijuna dolara dnevno, ističe crne statistike. Naša je prehrambena industrija sada već gotovo potpuno ovisna o uvezenim sirovinama - a to je model koji nema budućnosti. S time se slažu mnogi, a mnogo pametnija rješenja vidimo u okolnim zemljama koje se usmjeravaju na proizvodnju organski zdrave hrane.
Udruga OPG-a Hrvatske Život, a onda i proizvođačke organizacije mljekara koje su uspjeli organizirati u vrlo zahtjevnim uvjetima ponudila je prethodnim sastavima Ministarstva i Vlade jasan plan stabilizacije tržišta mlijeka (mliječni paket) pozivajući se na već prihvaćene rezolucije i uredbe Europske unije.
Nema sumnje da bi to kažu, utjecalo u dužem razdoblju i na domaći uzgoj, ali i na proizvodnju domaćeg goveđeg mesa (i teladi) i tako stvorilo protutežu ogromnom uvozu. Ponudili su i rješenje u vidu Programa Nove poljoprivredne politike čije su najvažnije sastavnice postale dio izbornog programa vladajuće politike.
"Pri tome se događaju i nevjerojatni izazovi nacionalnoj sigurnosti kao npr. da najveći otkupljivač mlijeka - naravno u stranom vlasništvu - prijeti prestankom otkupa ako Vlada provede jedno od predloženih rješenja ugovaranja Europske unije", kaže Kovač.
Dodajmo da nije isto gubiti dnevno po šest OPG-a u proizvodnji izuzetno važnih prehrambenih namirnica kada ih je u zemlji stotinjak tisuća ili kada ih je ostalo samo oko 6.500, ističe.
Foto: Miroslav Kovač
Tagovi
Autorica
Roberta Kljenak
Pobrali smo badem: Evo što sam naučio, osvijestio i što treba staviti u plan za iduću godinu
Nakon dva mjeseca snažnijeg rasta, cijene agri roba ponovno su doživjele pad
Samo mi u Agroklubu (18) znamo tko ostavlja više šljiva za pekmez nego za rakiju
Hrvatske stranputice i inovacije za bolje upravljanje te pravedan pristup poljoprivrednom zemljištu
Pobrali smo badem: Evo što sam naučio, osvijestio i što treba staviti u plan za iduću godinu
Zlatna olovčica, fažoleti: Znate li za koga se kaže "sitna mahuna"?
Nakon dva mjeseca snažnijeg rasta, cijene agri roba ponovno su doživjele pad
Benkovački dečki na britanskim vrištinama - u potrazi za ruralnom Engleskom
Đuro Japaric
prije 9 godina
Miroslave , 2001 Pankretić ( hss ) išao je sa izmjenom Zakona o poticajima na štetu seljaka sa uvjetom proizvodnje mlijeka u tisućama litara kao uvjet za poticaj .Bilo je to pri kraju radnog vijeka stare seljačke populacije koja je imala krave !Isti lik je išao sa izmjenama Zakona za državnu zemlju kojega su od 2001 - 2011 prekršile preko 180 lokalnih FARMI ( zvanih općine i gradovi ) na način da nisu raspisali ni 1 natječaj za prodaju i zakup zemlje seljacima !I tako desilo se IZUMIRANJE malih a nismo razvili veće komercijalne proizvođače !Srećom krava i volova ima u saboru i vladi !
Đuro Japaric
prije 9 godina
1995 g Tarnajevi autori ; pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH iznijeli su podatak da je prosječna POVRŠINA seljačkog imanja bila 2 , 8 ha u više parcela !Ako 100 ha ili 1 km kvadratni podijelimo sa 2 , 8 to je 35 , 7 > OPG > na 1 kvadratni kilometar ili 100 ha !Ako računamo da je 1950 bilo u prosjeku po 5 članova u domaćinstvu i puta 35 , 7 to ispada da je na 1 km kvadratni > živjelo > 178 ljudi !U brdskoj Slavoniji živjelo je i više !To smo riješili pa sada imamo IZUMRLE BOROJEVCE , sela BEZ djece i karikaturu sa nazivom Republika Hrvatska u kojoj je poljoprivreda PREPUŠTENA vlastitom snalaženju !Vlastito snalaženje koje su omogućili LOPOVI u Saboru i LOPOVSKI predsjednici ; Tuđman , Mesić , Josipović i turist Predsjednica OPISAO je hrvoje !
Đuro Japaric
prije 9 godina
Kako su nastala sela ? Krčenjem šuma do početka 20 stoljeća i isušivanjem močvara stvoreno je poljoprivredno zemljište na kojem su zasnivane obitelji .Populacijski maksimum 1941 - 1950 i onda izumiranje iz ekonomskih razloga !2017 g režim u Zagrebu može raspisati referendum o prijedlozima zakona za strategiju razvoja poljoprivrede RH , jer sa postojećim zakonima nemamo što tražiti !