Što se to promijenilo ulaskom HR u EU? Nije zaustavljen pad broja OPG-a, smanjena je zasijanost površina žitaricama, proizvodnja mlijeka, mesa, voća, povrća i općenito hrane. Smanjena je zaposlenost u poljoprivredi.
Zanimljivo je ovih dana slušati analize dvogodišnjeg članstva Hrvatske u EU. I Udruga OPGH Život priključuje se raspravama.
"U EU smo ušli politički spremni, ali načetog gospodarstva, osobito poljoprivrede kojom je vladala i još uvijek vlada uvozno-potrošačka, a ne domaća uzgojno-reproduktivno-proizvodna logika, karakteristična za snažna gospodarstva unutar Europske unije", navode iz udruge.
Prema tome, zaključuju da su se problemi koji prate hrvatsku poljoprivredu duži niz godina, ulaskom u EU su se produbili i postaju sve veći teret. To su prvenstveno, kako ističu - organizacijska slabost i strateška obezglavljenost državne uprave, tržišna nestabilnost, visoka nelikvidnost, tehnološka zaostalost, obrazovna neusklađenost s potrebama poljoprivrede, visoka zaduženost, neadekvatna porezna i fiskalna politika, nedostatak specijaliziranih financijskih institucija, erozija i zapuštenost prirodnih zemljišnih potencijala, egzodus stanovništva iz seoskog prostora, i zastrašujuće loša zemljišna politika.
"U udruzi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život smatramo da se opasnost, koja proizlazi iz nabrojanih problema, jasno i nedvojbeno očituje u hrvatskoj prehrambenoj ovisnosti." Tako nam se negativna bilanca hrane (više uvozimo nego izvozimo), u dvije godine od ulaska u EU, povećala za gotovo 40%. Ili, prema nekim podacima, trošimo 58% više nego što proizvedemo u Hrvatskoj. Opisana problematika poljoprivrede u nas, dodatno produbljena ulaskom u EU, domaće gospodarstvo ostavlja bez 3% mogućeg rasta BDP-a. Žalosnije od svega je što uvozimo osnovne životne namirnice. Prva mjesta pri tome zauzimaju meso, kruh i mlijeko.
Nadalje, ulaskom u EU nije zaustavljen pad broja OPG-a, smanjena je zasijanost površina žitaricama, proizvodnja mlijeka, mesa, voća, povrća i općenito hrane. Smanjena je zaposlenost u poljoprivredi. Uništavanjem domaće proizvodnje prerađivačka industrija ostaje bez izvora sirovina. Sve je to pogodovalo ratu cijena u trgovačkim lancima a to se odražava i u pritisku na proizvođačke cijene.
"Neke od opisanih negativnih trendova mogli smo izbjeći da su se odluke i zakonodavni okviri usmjeravali na rast na europski način. Umjesto toga Hrvatska je nastavila politikom industrijaliziranja poljoprivrede, neravnomjerne raspodjele dobara, te koncentracije kapitala u okrilju velikih trgovačkih društava. Suprotno je to načelima EU koja su usmjerena na potporu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, njihovog organskog rasta i razvoja, samodostatnosti u proizvodnji hrane, prvo, svake pojedine države, a onda i EU u cjelini, usklađenoj s dobrobiti životinja, brizi o tlu i općenito zaštiti okoliša.
Trenutno možemo domaćom hranom prehraniti tek polovicu stanovnika naše zemlje. Nezaposlenost i s time vezan egzodus radno sposobnih ljudi i obitelji iz Hrvatske je usko vezan s problemima u poljoprivredi. Sve to ukazuje da je ozbiljno ugrožen suverenitet naše zemlje, ponajprije zbog vlastitih propusta. Trebamo zato čim brže ostvariti zaokret prema europskom modelu poljoprivrede, uzimajući pri tome u obzir strateške potrebe i potencijale našeg prostora", poručuju iz Udruge Život.
Identificirani sa zajednicom u kojoj živimo i radimo, te temeljeći svoj istupe iz okrilja specifičnog života u poljoprivrednom okruženju, Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život je, već s početkom svog djelovanja, hrvatskoj javnosti ponudila program za izlazak iz duboke krize hrvatske poljoprivrede i o tome obavijestila političke, gospodarske i ostale društvene autoritete. Tražeći prije svega dijalog (argumentirani) u iskrenoj želji za boljim životom zajednice.
Foto: depositphotos.com, @cataplines1
Tagovi
