Prije nego krene s roštiljem, poljoprivrednik će, posebno stočar, na današnji Praznik rada prvo morati očistiti štalu, svinjac, nahraniti stoku, pomusti ju ili će pak barem dio dana iskoristiti za rad na polju
Ni petka ni svetka, fraza je koju često upotrebljavamo opisujući život poljoprivrednika, posebno onih koji se bave bilo kojom vrstom stočarstva. Jer, svaka životinja svaki dan mora biti očišćena, nahranjena, a ona koja daje mlijeko i pomužena.
Nije puno drugačije niti kod onih u biljnoj proizvodnji jer ako u pravom trenutku biljku ne posiju, posade, prihrane - ona neće dati zadovoljavajući prinos i kvalitetu.
Ni životinje ni bilje ne poznaju ni petke ni svetke, vikende i praznike.
Dok su se ovih dana praznile police trgovačkih centara, a kupci kolica punili paketima ćevapa, roštilj kobasica, svinjske vratine, pilećih krilaca pa i mladim lukom, salatom i drugim povrćem, a onda i pivom, vinom, malo tko je mislio na poljoprivrednika koji je svoj današnji dan započeo u štali, na njivi ili u vinogradu.
Malo tko će se sjetiti da zahvaljujući upravo njemu danas može opušteno uživati u praznikovanju i svemu onome što je poljoprivrednik othranio i uzgojio.
Posebno u ovim kriznim vremenima kada je više nego ikada teško proizvesti hranu moramo imati umu koliko je važan svaki čovjek koji ju plasira na naš stol. Drastično poskupljenje cijena energije, gnojiva pa i sadnog materijala te svih drugih inputa poljoprivrednika stavlja u nezavidan položaj. On u startu mora uložiti svoja sredstva u proizvodnju za koju u ova teška vremena nije siguran hoće li mu se uopće isplatiti i hoće li od nje moći preživjeti.
Klimatske promjene. Pandemija. Rat.
Ove krizne situacije pogađaju sve nas, no puno negativniji učinak imaju na poljoprivrednu proizvodnju koja je uz sve to dužna prehraniti brzorastuću svjetsku populaciju.
Ipak, niti poljoprivrednici ne smiju zaboraviti da zahvaljujući radnicima u industriji mehanizacije, petrokemijskoj, kemijskoj, energetskoj i mnogim drugim, lakše obavljaju svoje poslove.
A upravo je industrijska revolucija u drugoj polovici 18. stoljeća kada se ručna proizvodnja počela zamjenjivati parnim strojevima što znači i parnim traktorima, dovela do bezdušnog izrabljivanja radnika koji su se konačno za svoja prava digli krajem tog stoljeća.
Danas Praznik rada obilježavamo na spomen velikih radničkih prosvjeda održanih u Chicagu 1. svibnja 1886. godine. Tada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a neki su osuđeni na smrt.
Niske dnevnice, dnevni rad od 12 do 18 sati u teškim i opasnim uvjetima i to ne samo za odrasle nego i za djecu, doveo ih je pred zid. Tada se 40.000 radnika odlučilo za veliki štrajk u kojemu su zahtjevali 3 osmice - 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog uzdizanja.
I zato rad, bilo koje vrste, a koji doprinosi boljitku čovječanstva treba iznimno cijeniti.
Nadajmo se da će upravo to imati na umu svi oni koji danas budu uživali u plodovima teškog rada naših poljoprivrednika.
Tagovi
Autorica
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
Đuro Japaric
prije 4 godine
Nisu imali američku radničku komoru kao što Plenković ima svoju poljoprivrednu komoru koja neće organizirati seljačku bunu a ni sakupljanje 10 % POTPISA BIRAČA za Zakon o poljoprivrednom zemljištu Plenkovićeve JADE i njegove poslušne komore ! Jakopović , Brlošuć , Vrakić i Skupština vladine komore ne vrijedite pišljiva boba ! Živuio 1 svibanj i spomen za ljude koji su tražili promjene !