Banana i badem: Mala škola poljoprivredne računice

Kako smo završili berbu badema i fokus prelazi na prodaju i distribuciju, u idućem je koraku potrebno plod u ljusci prebaciti u nešto s čim se naši zubi mogu boriti, a to je jezgra. Zato posljednjih par tjedana često radim u pogonu gdje se krcka, a kako mu je teško odoljeti, tako dnevno par šakica završi u mom stomaku.

Također, opcije za marendu su mi u Vukšiću skučene i uglavnom se svode na sendvič od tirolske ili krafnu u obližnjoj trgovini, pa su mi 3-4 banane često drag izbor da izbalansiram badem. Kako moja probava voli vlakna, a badem ima vlakna + energetsku i proteinsku komponentu dok banana ima vlakna, vitamine i šećere, intuitivno mi se činilo kao odličan izbor za marendu.

Skrivena računica

Kako me brojke inače kopkaju i igranje sa brojkama često mi otkrije neki novi pogled na istu stvar - malo sam istraživao o bananama i njihovom kalu, nutritivnom sastavu i vodi, pa sam na kraju odlučio da je tema dovoljno zanimljiva za novu Poljoprivrednu priču. Kroz nju ćete naučiti o sastavu badema, koji je supernamirnica #1, ali i o tome kako voda i kalo u poljoprivredi bitno mijenjaju pogled na neku hranu.

Evo što kaže teorija za ovakav obrok. Par šakica badema (oko 50 g) i tri do četiri banane (oko 400 g jestivog dijela) zajedno daju oko 650 kcal, što je skoro jedan obrok za fizički aktivan dan. U tom obroku oko 60% energije dolazi iz ugljikohidrata banane, od čega je otprilike polovica šećer, a oko trećina iz ulja badema.

Tih 25 g masti usporava pražnjenje želuca i ublažava skok šećera u krvi koji bi same banane izazvale. Obrok daje oko 17 g vlakana, čak dvije trećine dnevne preporuke od 25 g, uz dvije trećine dnevne potrebe za magnezijem i cijelu dnevnu potrebu za vitaminom E. Proteina je oko 15 g, što je i dalje ispod 20–25 g koliko se obično preporučuje po obroku.

Ovakva netipična dalmatinska marenda bez janjetine košta oko 2 €, od čega otprilike pola otpada na badem. Što me vraća na jednu od mojih nedavnih priča, a to je ona “Da li je stvarno hrana skupa?” Ili se nama neda kuhati?

Idem sad malo na lovu/pare/šolde. Kad gledam cijenu sa police, badem izgleda kao jaaaako skup proizvod, a banana kao dosta jeftin. Ajmo vidjeti koliko je to točno, i da li nas kao i obično vara i osjećaj i voda i sastav neke namirnice.

Cijene i kora

Maloprodajna cijena banana u Hrvatskoj godinama se kreće između 1,45 i 1,55 €/kg. Uzimam 1,50 €/kg, cijenu koju je prosječan kupac navikao plaćati širom Hrvatske.

Za badem uzimam naš (Zrno zdravlja d.o.o.) dalmatinski badem, koji u Mrkvici plaćate 18,40 €/kg. Mogli ste sa uvoznim proći i jeftnije, ali u našem slučaju radi se o domaćem ekološkom proizvodu, aromatičnih sorti koje imaju i niže prinose i zbog toga intenzivniji okus. Probajte i sami, razlika je očita na prvi griz. Kao i kod maslinova ulja, jednom kad probate nikad se nećete vratiti na staro bez obzira na razliku u cijeni.

Na polici je odnos 18,40 EUR / 1,50 EUR = 12,3. Taj broj sad treba ispraviti za dvije stvari: koru i vodu.

Kora čini 30–40% težine banane (pregled, PMC). Mjerenje na zreloj Cavendish banani, sorti koju najčešće kupujemo u dućanu, dalo je prosječno 66 g kore na 181 g ploda, odnosno 36,6% (Soltani i sur.). Uzimam 36%.

Od kilograma kupljenih banana jestivo je 640 g. Jestivi dio, dakle, košta 1,50 / 0,64 = 2,34 €/kg. Badem se kupuje kao jezgra i nema otpada; ljuska je ostala u pogonu.

Odnos cijena badema i banane u prvo koraku pada s 12,3x na 7,9x. I dalje je badem puno skuplji - dok ne odbijemo vodu.

Voda i sastav suhe tvari

O vodi sam već pisao u Priči o vodi. U ratarstvu se svaka roba svodi na standardnu vlagu, npr kukuruz na 14%, jer nitko ne želi plaćati vodu po cijeni suhe tvari: masa na standardu = masa × (100 − stvarna vlaga) / (100 − standardna vlaga)

Isto vrijedi i za banane i bademe. Jestivi dio banane ima 74,9% vode, badem 4,4% (USDA FoodData Central). Kad svoj badem izmjerim nakon sušenja, dobijem 4–6% vlage, što se slaže s tablicama.

Od kilograma kupljenih banana ostaje 0,64 × 0,251 = 161 g suhe tvari. Da bismo dobili kilogram banane osušene na vlagu badema, treba kupiti oko 6 kg svježih banana. Kad se ukloni kora i voda, odnos pada s 12,3x na 2,1x. Dalmatinski badem je po kilogramu suhe tvari ipak dvostruko skuplji od banane. Ipak, nije svaka suha tvar jednako vrijedna za ljudski organizam.

Suha tvar banane i badema nije ista roba. Suha tvar banane je pola šećer. Kilo šećera u dućanu je već godinama oko 1 EUR/kg. Suha tvar badema je tri četvrtine ulje i bjelančevine, a oko dvije trećine tog ulja su mononezasićene masti, isti tip ulja kao u maslinovom ulju.

Protein i ulje su vrijednije komponente od šećera, i u prehrani i na polici. Usporedba po kilogramu suhe tvari stoga je još uvijek blaga prema banani.

Što se dobije za 1 euro?

Preračunao sam USDA vrijednosti na 1 euro potrošen u dućanu: banana 1,50 €/kg, badem 18,40 €/kg. Po kaloriji je banana jeftinija za samo oko 20%. Za kalij i vlakna banana je jasno isplativija. Za proteine, ulje, kalcij i vitamin E isplativiji je badem, i to s velikom razlikom.

Na polici je badem 12 puta skuplji od banane. Kad se ukloni kora i voda, razlika je dva puta, a ta suha tvar badema nosi ulje i protein umjesto bananinih šećera. Banana i badem se ne natječu, nego nadopunjuju i nije mi cilj govoriti da je badem vrijedniji od banane. Banana daje jeftine kalorije, kalij i vlakna, badem ulje, protein, kalcij i vitamin E. Zato ta kombinacija za marendu ima smisla i nutritivno i financijski.

Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.

Računica je ista kao i za svaku drugu poljoprivrednu robu: prije nego se kaže da je nešto skupo, treba odbiti otpad i vodu i pogledati što ostaje kad se svede na suhu tvar i nutrijente.

Sad kad sam vas uvjerio da je badem jeftin i da je bolje da vjerujete meni nego svojim očima ?, napominjem da je ovaj naš, dalmatinski, pravo zrno zdravlja.

^{Naslovna fotografija: Depositphotos/Voyagerix/poringdown@gmail.com}

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor