Živimo u doba jeftine sirovine. Ono što je skupo - je naš način života

Dobio sam barem deset pitanja novinara u zadnjih mjesec dana na temu: hoće li zbog suše u Hrvatskoj hrana poskupiti? Odgovarao sam sljedeće: “Neće. Jer je tržište hrane globalno i suša u Hrvatskoj na cijene ne utječe nimalo ili vrlo malo”. Isto tako bih nadodao ono što je puno važnije za cijene hrane: da bi mogla poskupiti zbog geopolitike odnosno sukoba u Crnom moru i Hormuškom tjesnacu koji su trenutno glavni akteri u podizanju cijena žitarica i energije, a što posljedično opet utječe na cijene hrane.

Ta su me pitanja potaknula da napišem ovu priču jer smatram da je hrana zapravo jeftina i da to moramo osvijestiti. Preciznije, osnovne namirnice su jeftine. Svinjsko meso trenutno. Mlijeko već dugo. Pšenica odnosno brašno. Suncokret odnosno ulje. Živimo u doba jeftine sirovine. Ono što je skupo - je naš način života.

Poskupljuje način na koji jedemo

Krenimo od toga koliko zapravo trošimo. Hrvatska kućanstva u prosjeku izdvajaju između 17,6 i 19% ukupnih prihoda na hranu i bezalkoholna pića, ovisno čiju metodologiju gledaš, Eurostatovu ili anketu Državnog zavoda za statistiku o potrošnji kućanstava. To je više nego u Sloveniji (14,3%), Italiji (14,7%) ili Njemačkoj (11,2%). Ispred nas je u EU samo sedam zemalja, uglavnom istočnoeuropskih.

Ali evo što je čudno: prema zadnjim podacima DZS-a, u kolovozu 2026. hrana, pića i duhan poskupjeli su svega 0,1% na godišnjoj razini. Mjesečno su čak pojeftinili za 0,2%. Ukupna inflacija je 4,1%, ali nju vuku energija (+17,4%) i usluge (+7,2%), ne polica s brašnom i mlijekom. Drugim riječima: sirove namirnice u dućanu danas ne poskupljuju dramatično. Ono što poskupljuje jest način na koji jedemo.

A jedemo sve više vani i sve više preko aplikacije. Istraživanja pokazuju da 18% ljudi gotovo svaki dan jede vani ili u kantini na poslu, dodatnih 10% barem jednom tjedno. Većina još uvijek potroši manje od 26 eura mjesečno na restorane, ali raste skupina koja uopće ne kuha - ljudi koji na dostave hrane redovito ostave 200, 300, pa i 500 eura mjesečno. Taj rast ne dolazi od poskupljenja mrkve, nego od marže, dostavljača i aplikacije.

Koliko novca dnevno treba odrasloj osobi za hranu?

Odrasla osoba umjerene aktivnosti treba otprilike 2.200–2.400 kcal dnevno. Posložio sam košaricu od deset osnovnih namirnica koje se kupuju u bilo kojem dućanu - bez akcija, bez tržnice, bez organskog. Redovne cijene sa police, rujan 2026.

Ukupno:

• Kalorije: 2,470 kcal / dan
• Cijena po danu: 4,42 € / dan
• Cijena mjesečno: 133 € mjesečno

Dakle 4,42 € dnevno, odnosno 133 € mjesečno, i to s 300 g mesa i ribe svaki dan. To je 1,79 € po 1.000 kcal.

Nisu to samo brojke s papira. Ovaj mjesec sam razgovarao s ljudima koji dobro poznaju prehrambene troškove stranih radnika u Benkovcu. Kažu da na hranu troše oko 100 € mjesečno, znači nešto preko 3 € dnevno. Ljudi koji rade laganiji fizički posao i moraju biti siti. Moja košarica je, ispada, još i darežljiva.

Brojke su brojke

Za usporedbu, tri “normalne” navike: Kutija cigareta dnevno košta više od cjelokupne hrane za jednu osobu. Kava i gorivo zajedno 155 € mjesečno - također. A tu nije ni pivo navečer ni dostava u petak.

I dalje mislite da je hrana skupa? Bez cigarete i kave možete, probajte bez hrane. A isti novci.

Sad usporedimo s “nemam vremena kuhati”. Smrznuta pizza iz dućana 325 g, 3,99 €, 195 kcal na 100 g. To je 634 kcal za skoro 4 eura, odnosno 6,29 € po 1.000 kcal naspram 1,79 € iz tablice gore. Tri i pol puta skuplje po kaloriji.

Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.

Brojke su brojke, svatko može provjeriti cijene u svom dućanu i doći do sličnog rezultata. 133 € mjesečno za punu prehranu s mesom i ribom, 467 € ako to isto radiš preko smrznute pizze. Razlika je sat vremena pored štednjaka.

Kako bi dida Toni rekao: Kuhajte, (biiip) vam materina.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor