Ana voli Milovana: Bodovni sustav 73.10 nije slučajan – evo kome ide novac

Puno je buke oko novog prijedloga pravilnika za Intervenciju 73.10, a čini mi se da je malo komentatora sagledalo cijelu sliku. Svatko od nas prirodno misli da zaslužuje potporu, pa se uvijek nađe neki razlog da se ljutimo na zločesto ministarstvo. Kriva veličina, zašto uvijek isti dobivaju, zašto više love malima, zašto više love velikima, zašto su žene vrijednije od muškaraca - to se može pročitati ispod komentara na portalima.

Analiza bodovanja za natječaje za intervencije 73.10.

To usko gledanje nije dobro jer se gubi kontekst i reference na Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike (ako on nevalja, trebalo se buniti na njega…). Iz tog razloga dao sam Klaudiju (moj AI frendić) da napravi analizu novog sustava bodovanja za natječaje za intervencije 73.10.

Evo što je otkrio, kakve poljoprivrednike naše ministarstvo preferira za ovu vrstu investicijske potpore.

Obrasci vezani uz korisnika

Svi sektori: Mladi poljoprivrednici (do 41 godine)

• Svuda gdje je primjenjivo daju se bodovi ako je nositelj mlađi od 41 godine i na čelu gospodarstva najmanje 3 godine. Signal: ministarstvo želi generacijsku obnovu.

Svi sektori: Novi korisnici (bez prijašnje potpore)

• 3 boda za onoga tko nikad nije dobio potporu ni iz Podmjere 4.1. ni iz intervencije 73.10. Svaki sektor to nagrađuje jednako - ministarstvo želi dosegnuti što širu bazu, ne financirati iste iznova.

Svi sektori: Iskustvo u sektoru (duljina poslovanja)

• Duljina poslovanja nosi bodove posvuda. Mikstura je namjerna: žele iskusne (bonus za >10 g.) ali i mlade (bonus za dob). To su komplementarni ciljevi - mladi agronomski educirani farmer idealan je profil.

Svi sektori: (osim velikih stočara):

• Stručna sprema i radno iskustvo - do 3 boda, ali s važnom asimetrijom.

Gotovo svi sektori nagrađuju formalnu agro/biotech/vet diplomu nositelja OPG-a s do 3 boda. Ključna napetost: visoka diploma nosi iste bodove kao 4+ godine radnog iskustva, ali samo za OPG-ove i obrte. Pravne osobe dobivaju samo 1 bod za diplomu odgovorne osobe, bez obzira na razinu. Signal: ministarstvo preferira educirane obiteljske farmere.

Svi sektori: Zadruge i PO - uvijek na vrhu ljestvice

• U svim sektorima gdje postoji kriterij veličine, zadruge i PO automatski dobivaju maksimalni broj bodova za taj kriterij (15/15). Ministarstvo želi konsolidaciju sektora kroz zadruge - ne mali, izolirani farmer nego organizirani kolektiv.

Svi sektori: Veličina gospodarstva (SO kategorije) - mikro/mali/srednji/veliki

Cijeli pravilnik je podijeljen na dva seta kriterija: mikro, mali i srednji korisnici (do 250.000 EUR-a SO) i veliki korisnici (>250.000 EUR-a SO). Veliki korisnici imaju drukčije, često strože kriterije i više pragove za rast, ali bez nekih kriterija koji postoje za male (npr. dob nositelja, stručna sprema). Signal: za velike se podrazumijeva profesionalnost, od malih se traži i ljudska dimenzija.

Obrasci vezani uz okoliš i klimu

Svi sektori: Ekološki proizvođači

• Svaki sektor ima bod (ili više) za ekološke proizvođače. EU Farma-do-stola strategija traži 25% ekoloških površina do 2030. Ministarstvo provodi taj cilj bodovima - nije prepušteno tržištu.

Svi sektori: Navodnjavanje i obnovljivi izvori energije - klimatska otpornost kao stalni bonus

• Navodnjavanje nosi bodove u svim sektorima bez iznimke. U ratarstvu i sjemenarstvu (veliki) donosi čak 3 boda, u voćarstvu 1 bod. Obnovljivi izvori energije (OIE) pojavljuju se u voćarstvu (za povrće), ratarstvu i sjemenarstvu. Signal: klimatska adaptacija nije opcija - bodovi je kodiraju kao standard. Zanimljivo: u stočarskim sektorima navodnjavanje se ne nagrađuje jer je tamo podrazumijevano kroz prirodne pašnjake.

Obrasci vezani uz geografiju

Sva stočarstva: Gorsko-planinska područja (GPP)

• Svi stočarski sektori (meso, mlijeko, peradarstvo) nagrađuju ulaganja u brdskim/planinskim područjima s 1 bodom. Biljni sektori to NE nagrađuju - signal: brđane žele zadržati u stočarstvu, ne u ratarstvu. Logika je geografska: krava, ovca i kokoš mogu u brdu. Traktor i kombajn teže.

Obrasci vezani uz strukturu ulaganja

Voćarstvo, peradarstvo (nesilice), vinogradarstvo i alternativnost kriterija - biraš jednu od dvije bodovne staze

• U nekoliko sektora neke bodovne kategorije su međusobno isključive - označene su kao “alternativno”. U voćarstvu: ili bodovi za zaštitu nasada (mreže, protumraz) ili za povećanje površina - ne oboje. U nesilicama: ili bodovi za alternativni uzgoj ili za ekološki rast - ne oboje. Ovo tjera podnositelja da se strateški opredijeli: kakav tip farmera si? Ministarstvo ne nagrađuje sve odjednom - nagrađuje jasnu odluku.

Svi sektori s kriterijima rasta:

• Financijska korekcija do 100% - rast koji obeća moraš i ostvariti.

Svugdje gdje se boduje povećanje proizvodnje ili površina postoji klauzula: ako ne ostvariš obećani rast do konačnog zahtjeva za isplatu, primjenjuje se financijska korekcija razmjerna nedostajućem postotku. Ako u ex post razdoblju rast padne ispod minimuma (najčešće 10%), korekcija je 100% - vraćaš sve. Signal: bodovi za rast nisu poklon, nego ugovor. Ministarstvo ne financira namjere, nego rezultate. Svaka točka sada ima i ZPP referencu koja navodi konkretan specifični cilj (SO1–SO9), relevantni članak Uredbe (EU) 2021/2115 i gdje postoji - i konkretnu brojku ili citat iz SP ZPP RH. Evo mapiranja koje sam koristio:

Tu završava Klaudije, a započinje Ivan. Fine detalje Klaudije teško može primjetiti ;)

Jasno je da je ministarstvo napravilo usklađivanje sustava bodovanja sa SP ZPP i da se radi o pristojno odrađenom poslu. Ipak, kad se uđe u dubinu kao što sam napravio u prošloj priči (onoj o ratarskom bodovanju) ukazao sam da će previše novca otići u skladišta u odnosu na potrebitiju mehanizaciju. I to su ti fini detalji u kojima mora postojati i fino razumijevanje kako će neki kriterij koji možda zvuči logično (npr. bilo bi dobro da svi naši ratari imaju svoja skladišta) zapravo stvoriti vrlo malo vrijednosti ratarima.

Natječaj 73.10: Bodovni labirint koji vodi prema skladištu

Sveukupno, zamjerka ide na određene preference koje su vidljive u sustavu bodovanja za koje smatram da nemaju nikakvu osnovu u SP ZPP, i da su rezultat boljeg lobiranja interesnih skupina proizvođača (što je skroz legitimno). Isto tako je legitimno da se ja borim kroz Poljoprivredne priče za svoje interese proizvođača badema. I za Dražena u Kusonjama koji proizvodi ovčije mlijeko.

Sektorske zamjerke (uvodno)

Ove priče tek slijede, zbog važnost i fokusa ću ih objavljivati kao posebne:

priča 1: Zašto je ovčje mlijeko manje vrijedno od kravljeg? Bodovanje natječaja za mlijeko.

priča 2: Zar je za Hrvatsku važnije da imamo proizvodnju borovnica nego badema? Bodovanje natječaja za voćare.

priča 3: Zašto je hrvatsko prase bodovnije od hrvatskog janjeta? Bodovanje natječaja za meso.

Svaka iduća od ove 3 priče slijedi istu logiku: kreće od konkretne bodovne razlike u pravilniku, zatim je napada na tri do četiri razine argumetacije (prostorna/geografska, tržišna, klimatska, ZPP osnova), i završava konkretnim prijedlogom izmjene.

Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.

Kratki sažetak argumenata po tezama:

Ovčje (10 bodova) vs. kravlje mlijeko (15 bodova) - glavni adut za ovcu ispred krave je geografska komplementarnost (ovca ide gdje krava ne može) i premijumska tržišna cijena ovčjeg mlijeka (trostruko viša od kravljeg po litri). ZPP SO4 o klimatskoj adaptaciji ide u korist ovčarstva.

Borovnica (4 boda) vs. badem (3 boda) - najjači argument za badem ispred borovnice je klimatski: badem troši višestruko manje vode, mediteranski je, otporan na sušu - sve što EU Green Deal i ZPP SO4 traže.

Janje (11 bodova) vs. prase (15 bodova) - janjetina i jaretina su premium proizvodi s 2-3 x višom otkupnom cijenom od svinjskog mesa, imaju ekosistemsku i krajobraznu vrijednost (ZPP SO5/SO9) i ekonomski su smislena opcija za GPP i krška područja.

Ove tri priče slijede.