KLUB - društvena mreža

-
Hrvatski lovački savez svečanom akademijom proslavio stotu obljetnicu
Hrvatski lovački savez obilježio je, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu 100 godina. Svečanosti se odazvalo više od 1500 lovaca iz cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja i Europske unije te brojni uzvanici iz javnog, gospodarskog i političkog života uključujući Davida Vlajčića, potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Mariju Vučković, ministricu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Radovana Fuchsa, ministra znanosti, obrazovanja i mladih, državne tajnike, brojne saborske zastupnike, predsjednike saborskih odbora i druge. Svečana akademija održana je pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.
„U današnjem modernom svijetu, pred lovce se postavljaju sve veći izazovi uključujući klimatske promjene, širenje bolesti divljači, moderne tehnologije, rast urbanih sredina, a nerijetko i nerazumijevanja onih koji ne poznaju poziv lovaca, najvećih zaštitnika prirode“, kazao je Goran Kaniški, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gorana Jandrokovića te pojasnio kako je lovstvo duboko ukorijenjeno u hrvatski identitet kao spoj tradicije, znanosti i odgovornog gospodarenja prirodnim bogatstvima.
Hrvatski lovački savez danas okuplja 70.000 lovaca i 3.000 lovkinja koji kroz svoje udruge i saveze predstavljaju najrasprostranjeniju terensku mrežu za očuvanje divljači i njezinih staništa u zemlji.
„Ministarstvo poljoprivrede u Hrvatskom lovačkom savezu vidi strateškog partnera u očuvanju sadašnje razine zaštićenosti divljači i to posebno u području osiguranja od šteta u prometu uzrokovanih divljači, gdje smo godišnjoj razini dodijelili više od 15 milijuna eura. U zajedničkoj borbi protiv afričke svinjske kuge do kraja studenog odstrijeljeno je 11.000 svinja, a već smo isplatili i više od 50.000 eura naknade za odstrjel“, kazao je David Vlajčić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, te dodao kako nastavljaju raditi na smanjenju šteta na usjevima i prometnicama, kao i na izmjenama Zakona o lovstvu koji se izrađuje s lovačkom strukom. Nacrt novog Zakona o lovstvu nalazi se u završnoj fazi i uskoro ide u saborsku proceduru, a cilj mu je jačanje lovačkih udruga i osiguravanje dugoročne stabilnosti sustava.
U sklopu svečanosti organizirane su izložbe raznih lovačkih aktivnosti, od kinologije, preko streljaštva, sve do sokolarstva. Prikazano je bogato nakladništvo Hrvatskog lovačkog saveza te izložba preparata Lovačkog muzeja kako bi se uzvanicima približili lovački običaji, kultura, tradicija kao i doprinos lovstva očuvanju okoliša i bioraznolikosti.
Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza istaknuo je da novoizabrano vodstvo, predano radi na tome da Savez bude transparentan i odgovoran, a odluke jasne i dostupne svim članovima.
„Pred nama je zadaća snažnijeg zalaganja za zaštitu interesa hrvatskog lovstva kroz pozitivne zakonske propise. Lovstvo nije samo tradicija i strast, već važan dio identiteta naše zemlje, stoga mora biti samostalno i prepoznatljivo u donošenju odluka koje najbolje podupiru rad lovaca u očuvanju prirodne baštine Republike Hrvatske“, kazao je Čičak.

U sklopu svečane akademije dodijeljene su zahvalnice za potporu razvoju hrvatskog lovstva Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru i organizaciji FACE, europskoj federaciji koja okuplja 7 milijuna lovaca i aktivno radi na očuvanju prirode kroz održivo lovstvo.
Cy Griffin, predstavnik FACE-a istaknuo je kako se Hrvatski lovački savez pridružuje brojnim nacionalnim lovačkim savezima koji slave 100 godina baštine i znanja, te se, na sreću, pomlađuju novim projektima i idejama.
„Svakodnevno u Bruxellesu pomažemo europskim donositeljima odluka da shvate kako su lovci partneri u očuvanju prirode, a ne protivnici“, kazao je Griffin.
Također, u sklopu svečanosti predstavljena je prigodna poštanska marka izdana povodom 100. obljetnice HLS-a, a koju je izradila autorica Alenka Lalić.
U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su Klapa Sveti Hubert iz Šibenika, Tamburaški sastav Milenij iz Slavonskog Broda i plesna skupina Dječjeg vrtića Tatjane Marinić, podružnica Tuškanac, čiji su mališani odjeveni u šestinske nošnje otplesali tri tradicionalna plesa inspirirana životinjskim motivima.
Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Boris Šćitar

-
 Hrvatski lovački savez svečanom akademijom proslavio stotu obljetnicu 
 Hrvatski lovački savez obilježio je, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu 100 godina. Svečanosti se odazvalo više od 1500 lovaca iz cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja i Europske unije te brojni uzvanici iz javnog, gospodarskog i političkog života uključujući Davida Vlajčića, potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Mariju Vučković, ministricu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Radovana Fuchsa, ministra znanosti, obrazovanja i mladih, državne tajnike, brojne saborske zastupnike, predsjednike saborskih odbora i druge. Svečana akademija održana je pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.
 „U današnjem modernom svijetu, pred lovce se postavljaju sve veći izazovi uključujući klimatske promjene, širenje bolesti divljači, moderne tehnologije, rast urbanih sredina, a nerijetko i nerazumijevanja onih koji ne poznaju poziv lovaca, najvećih zaštitnika prirode“, kazao je Goran Kaniški, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gorana Jandrokovića te pojasnio kako je lovstvo duboko ukorijenjeno u hrvatski identitet kao spoj tradicije, znanosti i odgovornog gospodarenja prirodnim bogatstvima. 
 Hrvatski lovački savez danas okuplja 70.000 lovaca i 3.000 lovkinja koji kroz svoje udruge i saveze predstavljaju najrasprostranjeniju terensku mrežu za očuvanje divljači i njezinih staništa u zemlji. 
 „Ministarstvo poljoprivrede u Hrvatskom lovačkom savezu vidi strateškog partnera u očuvanju sadašnje razine zaštićenosti divljači i to posebno u području osiguranja od šteta u prometu uzrokovanih divljači, gdje smo godišnjoj razini dodijelili više od 15 milijuna eura. U zajedničkoj borbi protiv afričke svinjske kuge do kraja studenog odstrijeljeno je 11.000 svinja, a već smo isplatili i više od 50.000 eura naknade za odstrjel“, kazao je David Vlajčić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, te dodao kako nastavljaju raditi na smanjenju šteta na usjevima i prometnicama, kao i na izmjenama Zakona o lovstvu koji se izrađuje s lovačkom strukom. Nacrt novog Zakona o lovstvu nalazi se u završnoj fazi i uskoro ide u saborsku proceduru, a cilj mu je jačanje lovačkih udruga i osiguravanje dugoročne stabilnosti sustava.
 U sklopu svečanosti organizirane su izložbe raznih lovačkih aktivnosti, od kinologije, preko streljaštva, sve do sokolarstva. Prikazano je bogato nakladništvo Hrvatskog lovačkog saveza te izložba preparata Lovačkog muzeja kako bi se uzvanicima približili lovački običaji, kultura, tradicija kao i doprinos lovstva očuvanju okoliša i bioraznolikosti. 
 Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza istaknuo je da novoizabrano vodstvo, predano radi na tome da Savez bude transparentan i odgovoran, a odluke jasne i dostupne svim članovima. 
 „Pred nama je zadaća snažnijeg zalaganja za zaštitu interesa hrvatskog lovstva kroz pozitivne zakonske propise. Lovstvo nije samo tradicija i strast, već važan dio identiteta naše zemlje, stoga mora biti samostalno i prepoznatljivo u donošenju odluka koje najbolje podupiru rad lovaca u očuvanju prirodne baštine Republike Hrvatske“, kazao je Čičak. 
 
 
 U sklopu svečane akademije dodijeljene su zahvalnice za potporu razvoju hrvatskog lovstva Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru i organizaciji FACE, europskoj federaciji koja okuplja 7 milijuna lovaca i aktivno radi na očuvanju prirode kroz održivo lovstvo. 
 Cy Griffin, predstavnik FACE-a istaknuo je kako se Hrvatski lovački savez pridružuje brojnim nacionalnim lovačkim savezima koji slave 100 godina baštine i znanja, te se, na sreću, pomlađuju novim projektima i idejama. 
 „Svakodnevno u Bruxellesu pomažemo europskim donositeljima odluka da shvate kako su lovci partneri u očuvanju prirode, a ne protivnici“, kazao je Griffin. 
 Također, u sklopu svečanosti predstavljena je prigodna poštanska marka izdana povodom 100. obljetnice HLS-a, a koju je izradila autorica Alenka Lalić. 
 U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su Klapa Sveti Hubert iz Šibenika, Tamburaški sastav Milenij iz Slavonskog Broda i plesna skupina Dječjeg vrtića Tatjane Marinić, podružnica Tuškanac, čiji su mališani odjeveni u šestinske nošnje otplesali tri tradicionalna plesa inspirirana životinjskim motivima.
 Pripremio: Tomislav Radić 
 Fotografije: Boris Šćitar

Tomislav Radić
prije 2 tjedna

Poljoprivreda i sigurnost hrane u EU su ugroženi

Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore sudjelovali su 18. prosinca 2025. godine na velikom prosvjedu poljoprivrednika EU koji je održan u Bruxelles pod sloganom „Poljoprivreda i sigurnost hrane u EU su ugroženi“. Prosvjedi su održani u organizacije europskog udruženja poljoprivrednika Copa Coegeca, u kontekstu zastoja u europskoj poljoprivrednoj politici, a europski poljoprivrednici zahtijevaju od EK konkretna rješenja kako bi se osigurala njihova konkurentnost, prihodi i sigurnost hrane u EU.
Na prosvjedima je sudjelovalo 40 organizacija članica iz 27 europskih zemalja, a prema procjenama na njima je sudjelovalo 10.000 poljoprivrednika.
Sigurnost hrane, vode i energije jednako je važna kao i oružje za obranu i nacionalnu sigurnost EU. Bez dodatnog proračuna i naša sigurnost je ugrožena. Zato proračun ZPP-a treba prilagođavati inflaciji, dok se autonomija i integritet zajedničke politike s dva stupa ZPP-a trebaju održati. Izravna plaćanja trebaju se i dalje u potpunosti (100 posto) financirati iz proračuna EU-a i provoditi na godišnjoj razini jer su osnovna mjera za pružanje potpore dohotku aktivnim poljoprivrednicima“, glavni su zahtjevi koje su predstavnici HPK iznijeli na prosvjedu u Bruxellesu.
Iz HPK naglašavaju kako ruralni razvoj trebaju i dalje sufinancirati EU i države članice, jer je ovaj „drugi stup“ ZPP-a neophodan za poticanje održivosti, otpornosti, ulaganja, inovacija i generacijske obnove u poljoprivredi te jača „prvi stup“ ZPP-a.
„Važno je razumjeti razlike među državama članicama. Hrvatska je ispod razine samodostatnosti u proizvodnje hrane. Hrvatske farme imaju manje od 10 ha, s visokim potencijalom organske proizvodnji, ali i s visokim uvozom i niskom kupovnom moći građana. Hrvatski potencijal za lokalnu i zdravu hranu je ugrožen, zbog čega danas ovdje prosvjedujemo“, kazao je predsjednik HPK Mladen Jakopović, uz kojeg su na prosvjedu hrvatske poljoprivrednike predstavljali i članovi UO HPK Igor Rešetar i Miško Šklempe te Marin Posavec predstavnik Odbora za ratarstvo HPK.
„Hrvatski proizvođači mlijeka više ne mogu šutjeti, ovako se ne može opstati. Naše farme se gase, štale ostaju prazne, a selo polako umire. Obiteljske farme, koje su generacijama hranile Hrvatsku, danas su na rubu propasti. Ovo nije tržište – ovo je nepravda. Godinama upozoravamo da je tržište mlijeka nestabilno i nepravedno. Institucije to znaju, ali ne reagiraju. Dok se mi borimo za opstanak, uvoz raste, a domaće mlijeko gubi bitku s jeftinim proizvodima koji ne poštuju iste standarde“, izjavio je na prosvjedu Igor Rešetar, predsjednik Odbora za mlijeko HPK.
Dodao je kako mljekari traže poštenu cijenu za pošten rad, da se zaštiti domaća proizvodnja, jer bez hrvatskog mlijeka nema sigurnosti hrane, nema sela i nema budućnosti za djecu.
„Vrijeme je da se aktiviraju krizni mehanizmi, da se zaustavi urušavanje mljekarstva i da se odgovornost prestane prebacivati na one koji hrane ovu zemlju i da se počinje cijeniti rad, a ne da imamo da je mlijeko u trgovini najjeftiniji prehrambeni proizvod koji se toči. Ovo je borba za opstanak hrvatskih proizvođača mlijeka“, kazao je Rešetar.
Predstavnici Copa Cogece na prosvjedima su istaknuli kako je poljoprivreda oduvijek bila u srcu europskog projekta, temelj EU gospodarstva i EU sigurnosti te europskog načina života. „Europski poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge pod ogromnim su pritiskom. Ako EU sada ne djeluje, riskira gubitak jedne od svojih najvećih strateških prednosti: sposobnosti da prehrani sebe i svijet. Danas u Europi vidimo paradoks - Europska komisija govori o poljoprivredi i njezinoj strateškoj važnosti, ali njezine riječi ne slijede i djela“, kazali su čelnici ovog krovnog udruženja EU poljoprivrednika.
Naglasili su kako se poljoprivrednici ne mogu više zadovoljiti retorikom, već su potrebni rezultati i opipljiva rješenja za EU poljoprivredna gospodarstva i poljoprivredne zadruge.
Poljoprivreda je jedan od najjačih simbola europske integracije. Ako se poljoprivreda danas bori, onda je u pitanju sama održivost europskog projekta. Europski poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge su predani Europljani i učinit ćemo sve što je moguće kako bismo spriječili Europsku uniju da napravi stratešku pogrešku koja bi se mogla pokazati izuzetno skupom u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Europska komisija, zastupnici u Europskom parlamentu i države članice moraju djelovati odgovorno. Sigurnost hrane je preduvjet za sigurnost Europe, a bez sigurnosti hrane, sam europski projekt je u opasnosti. Ostat ćemo mobilizirani dok se ne postigne jasnoća o tim točkama, jer je danas u pitanju budućnost europske poljoprivrede“, glavna je poruka sa prosvjeda.
Glavni zahtjevi sa prosvjeda su da EU mora imati snažnu, zajedničku i dobro financiranu ZPP nakon 2027. godine koja će poštivati dvostupnu strukturu ZPP-a i osigurati proračun otporan na inflaciju, te održati zajedništvo ZPP-a kako bi se očuvalo jedinstveno tržište i ruralna područja diljem EU-a. Zahtijevaju i da se osigura da ZPP potiče sigurnost hrane, konkurentnost i poštene dohotke te da se zaustavi ratifikacija Mercosura sporazuma, ali i postigne uravnotežen uvoz iz Ukrajine kako ne bi destabilizirao proizvođače iz EU. Među ostalim traži se revidiranje i drugih trgovinskih sporazume kao što je primjerice onaj između EU-SAD, kako bi se uključile učinkovite zaštitne mjere i reciprocitet.

Pripremio: Tomislav Radić

Poljoprivreda i sigurnost hrane u EU su ugroženi
 
 Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore sudjelovali su 18. prosinca 2025. godine na velikom prosvjedu poljoprivrednika EU koji je održan u Bruxelles pod sloganom „Poljoprivreda i sigurnost hrane u EU su ugroženi“. Prosvjedi su održani u organizacije europskog udruženja poljoprivrednika Copa Coegeca, u kontekstu zastoja u europskoj poljoprivrednoj politici, a europski poljoprivrednici zahtijevaju od EK konkretna rješenja kako bi se osigurala njihova konkurentnost, prihodi i sigurnost hrane u EU. 
 Na prosvjedima je sudjelovalo 40 organizacija članica iz 27 europskih zemalja, a prema procjenama na njima je sudjelovalo 10.000 poljoprivrednika. 
 Sigurnost hrane, vode i energije jednako je važna kao i oružje za obranu i nacionalnu sigurnost EU. Bez dodatnog proračuna i naša sigurnost je ugrožena. Zato proračun ZPP-a treba prilagođavati inflaciji, dok se autonomija i integritet zajedničke politike s dva stupa ZPP-a trebaju održati. Izravna plaćanja trebaju se i dalje u potpunosti (100 posto) financirati iz proračuna EU-a i provoditi na godišnjoj razini jer su osnovna mjera za pružanje potpore dohotku aktivnim poljoprivrednicima“, glavni su zahtjevi koje su predstavnici HPK iznijeli na prosvjedu u Bruxellesu. 
 Iz HPK naglašavaju kako ruralni razvoj trebaju i dalje sufinancirati EU i države članice, jer je ovaj „drugi stup“ ZPP-a neophodan za poticanje održivosti, otpornosti, ulaganja, inovacija i generacijske obnove u poljoprivredi te jača „prvi stup“ ZPP-a.
 „Važno je razumjeti razlike među državama članicama. Hrvatska je ispod razine samodostatnosti u proizvodnje hrane. Hrvatske farme imaju manje od 10 ha, s visokim potencijalom organske proizvodnji, ali i s visokim uvozom i niskom kupovnom moći građana. Hrvatski potencijal za lokalnu i zdravu hranu je ugrožen, zbog čega danas ovdje prosvjedujemo“, kazao je predsjednik HPK Mladen Jakopović, uz kojeg su na prosvjedu hrvatske poljoprivrednike predstavljali i članovi UO HPK Igor Rešetar i Miško Šklempe te Marin Posavec predstavnik Odbora za ratarstvo HPK.
 „Hrvatski proizvođači mlijeka više ne mogu šutjeti, ovako se ne može opstati. Naše farme se gase, štale ostaju prazne, a selo polako umire. Obiteljske farme, koje su generacijama hranile Hrvatsku, danas su na rubu propasti. Ovo nije tržište – ovo je nepravda. Godinama upozoravamo da je tržište mlijeka nestabilno i nepravedno. Institucije to znaju, ali ne reagiraju. Dok se mi borimo za opstanak, uvoz raste, a domaće mlijeko gubi bitku s jeftinim proizvodima koji ne poštuju iste standarde“, izjavio je na prosvjedu Igor Rešetar, predsjednik Odbora za mlijeko HPK. 
 Dodao je kako mljekari traže poštenu cijenu za pošten rad, da se zaštiti domaća proizvodnja, jer bez hrvatskog mlijeka nema sigurnosti hrane, nema sela i nema budućnosti za djecu.
 „Vrijeme je da se aktiviraju krizni mehanizmi, da se zaustavi urušavanje mljekarstva i da se odgovornost prestane prebacivati na one koji hrane ovu zemlju i da se počinje cijeniti rad, a ne da imamo da je mlijeko u trgovini najjeftiniji prehrambeni  proizvod koji se toči. Ovo je borba za opstanak hrvatskih proizvođača mlijeka“, kazao je Rešetar. 
 Predstavnici Copa Cogece na prosvjedima su istaknuli kako je poljoprivreda oduvijek bila u srcu europskog projekta, temelj EU gospodarstva i EU sigurnosti te europskog načina života. „Europski poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge pod ogromnim su pritiskom. Ako EU sada ne djeluje, riskira gubitak jedne od svojih najvećih strateških prednosti: sposobnosti da prehrani sebe i svijet. Danas u Europi vidimo paradoks - Europska komisija govori o poljoprivredi i njezinoj strateškoj važnosti, ali njezine riječi ne slijede i djela“, kazali su čelnici ovog krovnog udruženja EU poljoprivrednika. 
 Naglasili su kako se poljoprivrednici ne mogu više zadovoljiti retorikom, već su potrebni rezultati i opipljiva rješenja za EU poljoprivredna gospodarstva i poljoprivredne zadruge. 
 Poljoprivreda je jedan od najjačih simbola europske integracije. Ako se poljoprivreda danas bori, onda je u pitanju sama održivost europskog projekta. Europski poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge su predani Europljani i učinit ćemo sve što je moguće kako bismo spriječili Europsku uniju da napravi stratešku pogrešku koja bi se mogla pokazati izuzetno skupom u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Europska komisija, zastupnici u Europskom parlamentu i države članice moraju djelovati odgovorno. Sigurnost hrane je preduvjet za sigurnost Europe, a bez sigurnosti hrane, sam europski projekt je u opasnosti. Ostat ćemo mobilizirani dok se ne postigne jasnoća o tim točkama, jer je danas u pitanju budućnost europske poljoprivrede“, glavna je poruka sa prosvjeda. 
 Glavni zahtjevi sa prosvjeda su da EU mora imati snažnu, zajedničku i dobro financiranu ZPP nakon 2027. godine koja će poštivati dvostupnu strukturu ZPP-a i osigurati proračun otporan na inflaciju, te održati zajedništvo ZPP-a kako bi se očuvalo jedinstveno tržište i ruralna područja diljem EU-a. Zahtijevaju i da se osigura da ZPP potiče sigurnost hrane, konkurentnost i poštene dohotke te da se zaustavi ratifikacija Mercosura sporazuma, ali i postigne uravnotežen uvoz iz Ukrajine kako ne bi destabilizirao proizvođače iz EU. Među ostalim traži se revidiranje i drugih trgovinskih sporazume kao što je primjerice onaj između EU-SAD, kako bi se uključile učinkovite zaštitne mjere i reciprocitet. 
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Nikola Kučar
prije 3 tjedna

Tomislav Radić
prije 3 tjedna

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

Knin i vino gdje ga dosad nije bilo
Burnum je stari rimski logor, utvrda u selu Ivoševci blizu Knina. To je značajno arheološko nalazište staro 15 stoljeća pa su osnivači vinarije su odabrali to ime. Ostaci Burnuma u obliku dvaju kamenih lukova danas su na etiketama vinarije. Nikola Damjanić, koji već desetljećima živi i radi u Sloveniji, odlučio je uz još dvadesetak prijatelja 2010. osnovati PZ "Vrbničko selo" a sadašnja upraviteljica je Anđelka Amanović Milinović. Sa čišćenjem, preoravanjem krša na poziciji Pirovišta krenuli su 2014. a iste godine na tom platou između sela Vrbnik i Ramljani posađeno je šest hektara vinograda i sedam hektara badema. Kako je to krško područje a vrućine su već tada iz godine u godinu bile veće, tražili su podzemni izvor i našli ga na dubini od 200 metra,tako da se vinograd za suša navodnjava.
U odabiru sorti značajnu ulogu su imali njegovi slovenski prijatelji vinari sa Goriških brda, posebno Silvano Peršolja iz Kleti Dobrova. Odlučili su se pretežito za crne i bijele svjetske sorte. Tako da je zasađeno 5000 trsova merlota, 3000 Cabernet sauvignona, babića po 750 loza cabernet franca i carmenere. Također i 1000 loza plavca malog kojega su nakon nekoliko godina navrnuli u vranac. Od bijelih sorti tu je 5000 trsova chardonnaya, 3500 pošipa, 3000 maraštine i 3000 loza u nas rijetko zastupljene sorte viognier.
Vinarija u selu Vrbnik smještena je u staroj osnovnoj školi gdje se nalaze i sedam soba za smještaj turista. Uz Anđelku Amanović o vinima konzultantski brine enolog Miodrag Hruškar. Prosječna godišnja proizvodnja prelazi 25 000 litara otprilike podjednako crnih i bijelih vina i oko 5000 boca pjenušca. Vina se plasiraju najviše u ugostiteljskim objektima Šibensko - kninske županije, u vinariji i u Sloveniji.
Na radionici " Vrijeme je ZA..." u Zagrebu koju je vodio novinar Vjekoslav Madunić a o vinima govorili su enolog Franjo Francem i sommelier Darko Lugarić, kušalo se : Pjenušac (babić) Burnum 2021. sa 11% alkohola, Cuvee bijeli Burnum 13.5% (35% chardonnaya, 30% pošipa, 20% viognier i 15% maraštine), Cuvee bijeli Burnum 2021. 13.5%, . Cuvee crni Burnum 2021. 13.5% ( 40% merlot, 30% CS-a i po 15% cabernet franc i carmenere),. Cuvee crni Burnum 2020. 14%, Cuvee crni Burnum 2018. 14% i predikatno desertno vino Burnum 2021. 16% alkohola.
Pjenušac iz 2021. rađen je od babića sa 11% alkohola. Odležao je na kvascima oko dvije godine. Dobro je izbalansiran, na nosu osjeti se svježa nota, u ustima voćnost, laganoga tijela i dobre kiseline.
Cuvee bijeli Burnum 2022. sa 13.5% . Vino je zlatno žute boje, raskošnog mirisa, osjeti se mediteransko voće, marelica i mango. Darko Lugarić uz to vino predlaže hobotnicu na salatu ili grdobinu u vinskom umaku.
Cuvee crni Burnum 2021, 13.5% alkohola lijepe je žive boje, osjeti se šumsko voće i tercijarne note kakaa, kože i kave. Osjeti se tanična struktura a uz svježinu ima dobar potencijal starenja. Gastronomska preporuka je odležani ramstek .
Cuvee crni Burnum 2018. 14% je bistro vino, granitne boje, finog intezivnog mirisa brusnica, crni ribizl, kupine i začini (papar). U ustima osjeti se voćnost. Naglašena je tanična struktura , živih kiselina a okus je trajan. Vino je na vrhuncu a odležalo je u slavonskom i talijanskom hrastu 24 mjeseca.
Ono što je važno naglasiti vina su u ekološkom uzgoju. Na Decanteru ove godine bili su kratki za bod do brončane medalje za crni Burnum 2020. 84 boda. Na nedavnom ocjenjivanju Vinskih zvijezda u Zagrebu su bili šampioni sa Crvenim cuveeom iz 2020. , srebrni sa pjenušcem i zlatni sa predikatnim Burnumom crnim iz 2018.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Knin i vino gdje ga dosad nije bilo
 Burnum je stari rimski logor, utvrda u selu Ivoševci blizu Knina. To je značajno arheološko nalazište staro 15 stoljeća pa su osnivači vinarije su odabrali to ime. Ostaci Burnuma u obliku dvaju kamenih lukova danas su na etiketama vinarije. Nikola Damjanić, koji već desetljećima živi i radi u Sloveniji, odlučio je uz još dvadesetak prijatelja 2010. osnovati PZ "Vrbničko selo" a sadašnja upraviteljica je Anđelka Amanović Milinović. Sa čišćenjem, preoravanjem krša na poziciji Pirovišta krenuli su 2014. a iste godine na tom platou između sela Vrbnik i Ramljani posađeno je šest hektara vinograda i sedam hektara badema. Kako je to krško područje a vrućine su već tada iz godine u godinu bile veće, tražili su podzemni izvor i našli ga na dubini od 200 metra,tako da se vinograd za suša navodnjava.
 U odabiru sorti značajnu ulogu su imali njegovi slovenski prijatelji vinari sa Goriških brda, posebno Silvano Peršolja iz Kleti Dobrova. Odlučili su se pretežito za crne i bijele svjetske sorte. Tako da je zasađeno 5000 trsova merlota, 3000 Cabernet sauvignona, babića po 750 loza cabernet franca i carmenere. Također i 1000 loza plavca malog kojega su nakon nekoliko godina navrnuli u vranac. Od bijelih sorti tu je 5000 trsova chardonnaya, 3500 pošipa, 3000 maraštine i 3000 loza u nas rijetko zastupljene sorte viognier. 
 Vinarija u selu Vrbnik smještena je u staroj osnovnoj školi gdje se nalaze i sedam soba za smještaj turista. Uz Anđelku Amanović o vinima konzultantski brine enolog Miodrag Hruškar. Prosječna godišnja proizvodnja prelazi 25 000 litara otprilike podjednako crnih i bijelih vina i oko 5000 boca pjenušca. Vina se plasiraju najviše u ugostiteljskim objektima Šibensko - kninske županije, u vinariji i u Sloveniji.
 Na radionici " Vrijeme je ZA..." u Zagrebu koju je vodio novinar Vjekoslav Madunić a o vinima govorili su enolog Franjo Francem i sommelier Darko Lugarić, kušalo se : Pjenušac (babić) Burnum 2021. sa 11% alkohola, Cuvee bijeli Burnum 13.5% (35% chardonnaya, 30% pošipa, 20% viognier i 15% maraštine), Cuvee bijeli Burnum 2021. 13.5%, . Cuvee crni Burnum 2021. 13.5% ( 40% merlot, 30% CS-a i po 15% cabernet franc i carmenere),. Cuvee crni Burnum 2020. 14%, Cuvee crni Burnum 2018. 14% i predikatno desertno vino Burnum 2021. 16% alkohola.
 Pjenušac iz 2021. rađen je od babića sa 11% alkohola. Odležao je na kvascima oko dvije godine. Dobro je izbalansiran, na nosu osjeti se svježa nota, u ustima voćnost, laganoga tijela i dobre kiseline.
 Cuvee bijeli Burnum 2022. sa 13.5% . Vino je zlatno žute boje, raskošnog mirisa, osjeti se mediteransko voće, marelica i mango. Darko Lugarić uz to vino predlaže hobotnicu na salatu ili grdobinu u vinskom umaku. 
 Cuvee crni Burnum 2021, 13.5% alkohola lijepe je žive boje, osjeti se šumsko voće i tercijarne note kakaa, kože i kave. Osjeti se tanična struktura a uz svježinu ima dobar potencijal starenja. Gastronomska preporuka je odležani ramstek .
 Cuvee crni Burnum 2018. 14% je bistro vino, granitne boje, finog intezivnog mirisa brusnica, crni ribizl, kupine i začini (papar). U ustima osjeti se voćnost. Naglašena je tanična struktura , živih kiselina a okus je trajan. Vino je na vrhuncu a odležalo je u slavonskom i talijanskom hrastu 24 mjeseca.
 Ono što je važno naglasiti vina su u ekološkom uzgoju. Na Decanteru ove godine bili su kratki za bod do brončane medalje za crni Burnum 2020. 84 boda. Na nedavnom ocjenjivanju Vinskih zvijezda u Zagrebu su bili šampioni sa Crvenim cuveeom iz 2020. , srebrni sa pjenušcem i zlatni sa predikatnim Burnumom crnim iz 2018.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Pecka d.o.o.
prije 1 mjesec

Pecka Black Week! 10-15% popusta na sve proizvode vlastite proizvodnje

Specijalizirali smo se za proizvodnju poljoprivrednih strojeva te priključaka za predsjetvenu obradu zemlje. Godišnje proizvedemo i prodamo do 250 strojeva i s ponosom mo...

Više [+]

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

godisnji @KLUB (79)