godisnji @KLUB (73)

#RuralFoto #selo Na fotografiji se prostire čarobni krajolik ispunjen zelenim brežuljcima, šarenim krošnjama, tradicionalnim seoskim kućama i netaknutom prirodom. Ovo je mjesto gdje mir, svjež zrak i ljepota svakog godišnjeg doba stvaraju n... Više [+]

#RuralFoto #selo Na fotografiji se prostire čarobni krajolik ispunjen zelenim brežuljcima, šarenim krošnjama, tradicionalnim seoskim kućama i netaknutom prirodom. Ovo je mjesto gdje mir, svjež zrak i ljepota svakog godišnjeg doba stvaraju nezaboravan doživljaj.

Vinarija Deklić pr: Vjekoslav Madunić U Zagrebu je u prostorijama HKD Napredak, radionica "Vrijeme je ZA...", održana promocija istarske  vinarije Deklić. O vinima govorio je predstavnik vinarije Miro Škrlec. I oni su, poput nekih drugih vi... Više [+]

Vinarija Deklić
pr: Vjekoslav Madunić

U Zagrebu je u prostorijama HKD Napredak, radionica "Vrijeme je ZA...", održana promocija istarske  vinarije Deklić. O vinima govorio je predstavnik vinarije Miro Škrlec. I oni su, poput nekih drugih vinarija sa ovoga područja brigu o vinogradima, proizvodnju vina i prodaju započeli početkom 20. stoljeća točnije 1920. kada je pradjed Marko zasadio prve vinograde. Danas, nakon djeda Konstantina i oca Marina, koji obojica aktivno pomažu u velikom poslu održavanja vinograda i proizvodnji -  Lucija, David i Dino svatko u svom segmentu rade odgovorne poslove na velikom obiteljskom imanju. Lucija uspješno promovira vinariju kroz društvene mreže i brine o kušaonici sa brojnim događanjima . I Dino i David su inženjeri vinarstva, završili su stručni studij u Poreču  koji je dio Veleučilišta u Rijeci. David je enolog, Dino je u prodaji  a zajedno sudjeluju u kreacijama vina.
Povijesno gledajući nakon 1920. jedna od ključnih godina je 1969. kada je još aktivni i danas Konstantin Deklić za prodanog vola kupio crveni traktor Ferguson koji im je omogućio bržu i kvalitetniju obradu crvene zemlje na kojima su njihovi vinogradi. Na tržište šire i jače ulaze sa rinfuzom 1999. a 15 godina kasnije 2014. pune svoje prve butelje. U tom 12-godišnjem razdoblju do danas jedna su od najnagrađivanijih vinarija svoga kraja. Na Vinistri Malvazija Konstantin 2020 je bila najbolja. Zrela Malvazija istarska dobila je platinastu medalju sa 95 bodova, dok je Teran iz 2023. proglašen najboljim mladim Teranom i dobio zlatnu medalju sa 92 boda. Zlatnih medalja je bilo i prije. U čast bake i djeda nazvana su dva vina -  pjenušac Graciela i odležana malvazija Konstantin.
 Vinarija se nalazi u Mekišima na širem području Vižinade a dogradnjom staroga novi podrum ima tri nivoa. Na vrhu je kušaonica ("mali Antinori") sa pigmentiranom crvenkastom fasadom. U kušaonici osim vina mogu se kušati različiti likeri Vapore. Slijedeća etaža je predviđena za dovoz i preradu grožđa, dijelom je punionica i prostor za dio inoxa.. Slobodnim padom i crpkama tako prerađeno grožđe završava na nivou gdje se nalaze inoxi, barici i sva druga moderna oprema za finalizaciju masulja i dobivanje vina.
U asortimanu imaju malvaziju, chardonnay, muškat žuti a od crnih sorti teran i cabernet sauvignon. Danas posjeduju 25 hektara vlastitih vinograda o kojima brine kompletna obitelj i unajmljeni radnici u sezonskim periodima proljetni radovi i berba koja se već dugo sa jesenskih dana preselila na kraj ljeta. Vinogradi se nalaze na predjelima Malice, Boske, Ohnici, Kaštelir, Staniši, Vrh kraj Staniši, Ferenci i Tuntarovci. Plasman je dobar, izvoze u BiH Srbiju, Crnu goru a odlično su zastupljeni u Zagrebu (restorani, vinoteke, barovi) i na svom istarskom području. Prosječna godišnja proizvodnja je oko 200 000 boca.
Na promociji u Zagrebu kušalo se: Gracia pjenušac  2024  12% alkohola,  Malvazija istarska  2025  13% , Konstantin malvazija  2023  14%,  Chardonnay  2025   13.5%,   Rose (85% teran i 15% CS)  2025  12%,  Muškat žuti  2025   11.5%,   Teran  2022   13.5%,  Merlot  2023   14% alkohola.

Malvazija istarska 2025. ugodnoga mirisa akacija, kruška, breskva. Osjeti se i kremoznost od finog taloga. Vino ima blago gorkasti bademasti završetak u ustima, dobro uklopljenog alkohola. Filozofija enologa je da to bude prepoznatljivo, meko, pitko, svježe  vino koje će se trošiti u tijeku godine do nove berbe i prvih kušanja u idućoj godini. U proizvodnji malvazija je u tankovima od kojih neki imaju fini talog Gastronomska preporuka je riba, list na maslacu sa pljukancima i mladim ovčjim sirom.
Malvazija Konstantin 2023. je vino na kojemu se vidi kako malvazija stari. Zlatno žutih tonova sa refleksijom zelene, intezivnog mirisa suho cvijeće, akacija, karamela, borova smola, u tragovima i korica slatke naranče, malo kvasca i blagi utjecaj drva.  U ustima je skladno, uravnoteženi alkohol (14%) punoga tijela, elegantno. Vino je odležavalo godinu dana u drvenim bačvama od 500 litara na finom talogu.Konstantin  je prošle godine dobio zlato na Decanteru sa 94 boda. Jela koja mogu pratiti ovako moćno vino po mišljenju sommeliera Darka Lugarića su: Brancin u soli sa zapečenim gratiniranim krumpirom, Pohane palačinke punjene kuhanim pršutom (prosciutto cotto), mozzarelom i šumskim gljivama.
Teran  2022  13.5% alkohola, vino je umjerenog šećera i dobre kiseline (6.2 g/L). Boja mu je ljubičasta do rubin crvene. U mirisu i okusu osjeti se voće prvenstveno bobičasto (kupina, višnja maraska, malina i ukuhana šljiva). Tanini nisu prejaki, dobro su usklađeni u ovom 4-godišnjem vinu. U vinifikatoru grožđe je bilo dva tjedna a zatim je išlo u barrique bačve  od 500 i 2000 litara na mikrooksidaciju. Za ovaj teran grožđe se bere ručno sa biranih položaja.  Uz ovo vino idu gotovo sva mesa, osobito divljač ali i istarski pršut te snažni sir poput ovčjega.
Merlot  2023  14% alkohola i 5.8 g/L kiseline je vino rubin crvene boje, koncentriran, elegantan koji će svoj vrhunac doživjeti za otprilike dvije godine. U ovom trenutku osjete se tanini jer je u boci tek tri mjeseca. Ima malo više tijela, voćan (arome crnog ribizla, šljive, kupine, borovnica...). Gastronomska preporuka teletina ispod peke, janjetina, firentinski odrezak, kuhani ossobuco, istarska kobasica.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić, vinarija Deklić

Vinistra zakoračila u novo doba istarskog vinarstva U Poreču od 8. do 10 svibnja 2026. u dvorani Žatika, na 32. Vinistri bili su vinari, sommelieri, chefovi, distributeri, ugostitelji, Porečani, ljubitelji vina iz svih dijelova Hrvatske i s... Više [+]

Vinistra zakoračila u novo doba istarskog vinarstva

U Poreču od 8. do 10 svibnja 2026. u dvorani Žatika, na 32. Vinistri bili su vinari, sommelieri, chefovi, distributeri, ugostitelji, Porečani, ljubitelji vina iz svih dijelova Hrvatske i strani gosti.
Ovogodišnja Vinistra bila je okrenuta budućnosti. Najbolje se to osjetilo na predstavljanju Gen V, nove generacije istarskih vinara odraslih uz vinograde i podrume, koji polako preuzimaju obiteljske poslove i stvaraju suvremenu istarsku vinsku priču.
„Ideja o Gen V rodila se još prošle godine, a posljednjih nekoliko mjeseci počeli smo ozbiljno raditi na tome da unutar Vinistre okupimo mlađu generaciju ljudi iz vinarstva. One koji imaju dvadeset, trideset godina i koji predstavljaju novi val istarske vinske scene. To su djeca vinara, koja aktivno rade u obiteljskim vinarijama i potpuno su posvećeni ovom poslu“, kaže Gianna Kozlović, predsjednica najnovijeg ogranka Vinistre.
Na ovogodišnjoj Vinistri prvi put su se predstavili zajedno, kroz autorska vina na kojima su osobno radili ili sudjelovali u njihovom nastanku, a koja posjetitelji nisu mogli pronaći na standardnim štandovima njihovih vinarija. U Vinoteci u centralnom dijelu Žatike tako su se mogla kušati vina Gianne Kozlović, Marka Rossija, Piera Licula iz vinarije Fuhtar, Tima Withfielda iz vinarije Clai, Dominika Anđelinija, Larija Juričića, Mattea Polettija, Kevina Muškovića iz vinarije DeFratta, Katarine Benazić, Sanjina Pilato, Lucije Deklić i Sajmona Valenta.
„Ime za ovu ideju došlo je posve spontano. V kao vino i Vinistra. Većina nas pripada generaciji Z i htjeli smo pokazati da vino nije samo tradicija koju nasljeđujemo, nego nešto što želimo dalje razvijati i graditi. Vinarstvo je dio identiteta Istre i jedna od najvažnijih priča ovog kraja“, kaže Gianna.
„Pozitivno smo iznenađeni. Odlična je atmosfera, puno ljudi, a posjetitelji veliko zanimanje pokazuju za našu nagrađenu Malvaziju. Svi je žele kušati“, kažu na štandu španjolske vinarije Bodega Rossneu, čija je Rossneu Malvasia Blanc 2025. ponijela titulu Best in Show na prestižnom 17. Svijetu malvazija, održanom u Poreču sredinom travnja uoči 32. izdanja Vinistre.
Uz sjajna vina ide i dobra hrana oko koje se publika uvijek spontano okupi. Tako je bilo i na cooking showu “Let’s cook with Vinistra”. Pažnju je privukao popularni Antonio Brajković, 26-godišnji chef i food influencer u čijim receptima na društvenim mrežama svakog dana uživa na tisuće pratitelja. Uz mladog, a iskusnog chefa prva dva dana na Vinistri su kuhali istarski župan Boris Miletić, predsjednik udruge Vinistra Luka Rossi, njezin direktor Ivan Marić i voditeljica marketinga Sanja Brnobić, poznati hrvatski influenceri Domagoj Jakopović Ribafish i Gladni Mile, istarska sommelierka Karin Rupena Perdec…
Kako će izgledati istarsko gospodarstvo za deset godina razgovaralo se na panelu “Više od turizma: Visoka tehnologija u istarskom gospodarstvu”. Predstavnici tvrtki i donositelji odluka pokazali su zajedničku ambiciju – Istru koja ne želi živjeti samo od sezone, nego od znanja, inovacija i proizvoda s identitetom. U tom smjeru nastavilo se i na radionici o tehnologiji i umjetnoj inteligenciji u poslovanju, a sudionike je zanimalo kako AI može pomoći vinarima, turizmu i gospodarstvu.
„Vinistra danas više nije samo izložba vina. Ona je Istra kakva želi biti, moderna, sigurna u sebe i dovoljno mudra da tradiciju ne čuva u samo vinogradu i podrumu, nego da od nje stvara budućnost“, poručio je predsjednik udruge Vinistra Luka Rossi.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Mario De Graia

Vina Hercegovinavina pr: Vjekoslav Madunić U Zagrebu su predstavljena vina tvrtke Hercegovinavina iz Mostara u radionici "Vrijeme je ZA..." u prostoru HKD Napredak. Hercegovinavino. Zajedno s vinarijom Čitluk to je najveća vinarija u Herceg... Više [+]

Vina Hercegovinavina

pr: Vjekoslav Madunić

U Zagrebu su predstavljena vina tvrtke Hercegovinavina iz Mostara u radionici "Vrijeme je ZA..." u prostoru HKD Napredak. Hercegovinavino. Zajedno s vinarijom Čitluk to je najveća vinarija u Hercegovini i u cijeloj BiH. Na oko 350 hektara godišnje se proizvede više od 3 milijuna litara vina. Najpoznatiji vinograd je u Blizancima nedaleko Čitluka gdje rastu loze znamenitog Kamenog vina sorte Žilavka. Tu je posađeno više od 100 hektara a značajni vinogradi se nalaze u Dubravi, Konjusima, Kručevićima, Lopatama, Tepčićima, Trtli i Žitomisliću u Gornjem i Donjem polju. Vinarija planski obnavlja i stvara nove nasade kao u Konjusima (oko 65 hektara s oko 130 000 loza) koji su uz već poznate linije bili predstavljeni na radionici u Zagrebu.
Karakteristično je da je ova velika grupacija prepoznala, i to vrlo uspješno radi, da tržište zahtjeva raznovrsnost kako u pogledu sorti tako i cjenovno. Zato postoji više linija a vodeća sorta Žilavka se šalje na tržište u čak desetak varijanti. Slično je i sa Blatinom sa nešto manje etiketa ali kad ih se sve zbroji uključujući pjenušce ima ih tridesetak. Hercegovinavino, a tu je ključna vinarija Čitluk d.d, uspješno promovira ključne sorte svojega kraja: Žilavka, Blatina, Trnjak, Vranac uz obližnji dalmatinski Plavac i Malvaziju te oprašivače Krkošiju i Benu s 80% ukupne proizvodnje i oko 20% svjetskih sorti: Cabernet sauvignon i Sauvignon blanc, Merlot, Syrah, Chardonnay...
Kapacitet vinarije u Čitluku je 11 milijuna litara a značajan dio godišnje proizvodnje izvozi se u 25 zemalja svijeta! Dugogodišnji enolog Tihomir Prusina, prvi doktor enologije u Hercegovini, sa skupinom suradnika radi već godinama na kvaliteti i prepoznatljivosti ovih vina.
Pod stručnim vodstvom sommeliera trećega stupnja Darka Lugarića i predstavnika vinarije iz Zagreba Stanislava Lubine imali smo priliku kušati i uživati u slijedećim vinima: 1. Konjusi žilavka& malvazija 2026 13% alkohola 2. Kameno 2024 13% 3. Teuta Žilavka selekcija 2024 13.5% 4. Konjusi ružica (blatina) 2025 13% 5. Blatina de Broto 2023 13.5% 6. Konjusi cuvee ( 70% Blatina 30% Cabernet sauvignon) 2024 13% 7. Konjusi cuvee (70% Blatina 30% Trnjak) 2024 13% 8. Teuta Trnjak 2023 14% alkohola i završno kao vino iznenađenja Blatina de Broto Grand Cru 2018 14.5% alkohola!

Konjusi žilavka&malvazija 2026 13% je vino lijepe slamnato žute boje sa zelenim nijansama koje označavaju svježinu ovoga tek punjenog u boce mladoga vina. Na nosu osjete se herbalni mirisi žilavke (smilje) i cvjetni malvazije (akacija). U ustima je osvježavajuće, moderno trendovski uspješno napravljeno vino za tržište. Ovo je bila dobra odluka da se upare ove dvije sorte iz različitih podneblja a malvazija je zasađena na područjima Konjuha i Lopata. Gastronomski bilo bi vino dobro upariti sa zeljanicom ili soparnilom, rižotom od šparoga ili musakom od patlidžana.
Teuta žilavka selekcija 2024 13.5% je jedno od nekoliko vodećih vina kuće. Zlatno žute boje, kristalno bistro, intezivnog voćnog mirisa i blagi herbalnih nota. U ustima je je slasno, dobrih kiselina, mineralno, pitko. Osjeti se u zrelosti med i ova žilavka predstavlja ozbiljno odležanije vino čvrstoga tijela. Ova butelja sa žutom oznakom selekcije je popularna u Hrvatskoj a sa zelenom bojom prodavanija u BiH i Njemačkoj. Lugarić je prepoznao dobru kombinaciju puretine sa pljukancima, ozbiljnu bijelu ribu sa žara, zubatac, orada...
Konjusi cuvee blatine i CS-a 2024 sa 13% alkohola je vino crveno granatne boje sa ljubičastim tonovima. Intezivnog mirisa plavo voće: šljiva, borovnica, ribizl ali i brusnica. U ustima je pitko, još mlado, mekanih tanina. Možemo kazati da mu je CS dao kičmu i strukturu a bitne karakteristike blatine su i dalje prisutne, odnosno nije prekrivena sortnost. Uz vino dobro bi se uklopili vitello tonnato, klasični biftek, tuna na žaru, tatarski biftek.
Konjusi cuvee (Blatina, Trnjak) 2024 13% alkohola također je granatno crvene boje a u mirisu se osjeti kupina, šumsko voće, slatki začini, vanilija. U ustima je suho, snažno a elegantno dobro strukturirano vino, zaobljenih tanina. Trnjak, mada ga ima samo trećinu daje ove čvrste karakteristike kupaži. I opet dobro pogođena mješavina ovaj puta lokalnih sorti. Gastronomska preporuka sote stroganoff, dalmatinska pašticada, pisanica sa suhim šljivama i crvena mesa sa gljivama.
Teuta trnjak 2023 14% alkohola je duboke tamne boje, karakterno koncentrirano vino. Osjeti se intezitet aronije, tamnog bobičastoga voća općenito, dobro uklopljenog drva, elegantno, lijepo strukturirano i pitko. Dobro bi se uparilo sa svim crvenim mesima T- bone steak , ramstek, biftek.
Vinarija ima još cijeli niz vrijednih vrhunskih vina. Spomenimo samo Percenta da bi se vidjelo to bogatstvo. Percento 50:50 (cuvee chardonnay i sauvignon). Percento 40:30:30 (Cabernet sauvignon, Merlot, Syrah)

.Hercegovinavino doo 
www.hercegovinavino.ba
Fb: https://www.facebook.com/profile.php?id=100064111470148&locale=hr_HR
Ig: https://www.instagram.com/hercegovinavino/

Hercegovinavino Zagreb
www.hercegovinavino.hr
Fb: https://www.facebook.com/profile.php?id=61583383033168&locale=hr_HR
Ig: https://www.instagram.com/hercegovinavino.hr/

Vinarija Čitluk
www.vinarija-citluk.ba
Fb: https://www.facebook.com/vinarijacitluk?locale=hr_HR
Ig: https://www.instagram.com/vinarija_citluk/

Pripremio: Tomislav Radić
Photo: Marko Čolić i P.R Hercegovinavino

Istrijani briljirali u Dubrovniku, ponijeli titule prvaka i viceprvaka. Na skupu posvećenom zaštićenim hrvatskim pršutima više od stotinu stručnjaka U gradu, u kojem se inače broje kruzeri i turisti, ovaj put su se brojale fete – i medalje.... Više [+]

Istrijani briljirali u Dubrovniku, ponijeli titule prvaka i viceprvaka.
Na skupu posvećenom zaštićenim hrvatskim pršutima više od stotinu stručnjaka
U gradu, u kojem se inače broje kruzeri i turisti, ovaj put su se brojale fete – i medalje. A njih su, bez puno filozofije, pokupili pršutari s istarskog poluotoka. Istarski pršut Pisinium osvojio je titulu šampiona na 12. Danima hrvatskog pršuta koji su 24. i 25. travnja održani u Dubrovniku. Drugo mjesto pripalo je istarskom pršutu Dujmović, a treće dalmatinskim pršutima Barić i Smjeli koji su imali isti broj bodova.
Zanimljivo je da je pršut Pisinium bio najbolji u Dubrovniku i 2018., kada su se Dani hrvatskog pršuta prvi put održali u gradu podno Srđa.
„Osvojiti titulu šampiona za nas znači potvrdu i priznanje za naš rad. Ova titula dalje nas motivira u čuvanju naše tradicije i autentičnosti“, rekla je Melani Hreljak, koja je sa sestrom Hani i ocem Josipom, vlasnica Pisiniuma.
Uoči manifestacije na ocjenjivanje je pristiglo 14 pršuta, a Istrijani su briljirali unatoč izazovnim vremenima za pršutarsku proizvodnju, posebno u Istri, koja se nakon afričke svinjske kuge u slavonskim županijama suočila s nedostatkom sirovine koja je potrebna da bi zadovoljila stroge kriterije EU zaštite izvornog podrijetla.
„U vremenu globalizacije i masovne proizvodnje, posebno je vrijedno ono što je autentično, lokalno i provjereno. Hrvatska se može ponositi činjenicom da ima čak četiri pršuta zaštićena na razini Europske unije – istarski, krčki, drniški i dalmatinski. To nisu samo proizvodi, to su priče o podneblju, znanju i generacijama koje su čuvale tradiciju. Zaštićene oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije nisu administrativna forma – one su jamstvo kvalitete, identiteta i povjerenja. One štite proizvođača, ali i potrošača. Upravo zato je važno kontinuirano ulagati u znanje, standarde i suradnju unutar cijelog lanca – od uzgoja do finalnog proizvoda“, rekao je izaslanik predsjednika Milanovića, izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta Ante Madir.
Da je tržište Hrvatske također pod velikim utjecajem globalnih kretanja, istaknuo je i predsjednik Klastera Darko Markotić.
„Smirivanjem inflacije stabiliziralo se tržište, ali zbog trgovinskih i carinskih ratova dolazi do pojave viškova pršuta na tržištu Europske unije koje uzrokuje snažan pritisak na cijene i na hrvatskim policama. Odgovor na takve pritiske mogu biti još veće investicije u pršutarstvo kako bi se podigli kapaciteti i osigurala kontinuirana kvaliteta naših pršuta s ciljem da se kroz dostatnost i kvalitetu odgovori na ove izazove. Isto tako potrebno je još jače i bolje brendirati naše pršute kako bi se osigurala što bolja prepoznatljivost na tržištu. Ukoliko se realiziraju svi projekti koji su u pripremi za razvoj pršutarske proizvodnje doći će do značajnog rasta kapaciteta i poboljšanja uvjeta proizvodnje i mogućnosti da proizvodimo u Hrvatskoj više od 800 tisuća komada. Kada pogledamo današnju proizvodnju koja je oko 550 tisuća komada vidimo da je to značajan iskorak. Ostaje još prostora za rast s obzirom da nam je godišnja potrošnja pršuta u Hrvatskoj oko milijun komada“, rekao je Markotić.
„Snažan rast turizma, uz dvoznamenkasto povećanje dolazaka i noćenja u predsezoni, izravno potiče potrošnju proizvoda poput pršuta, a eno-gastronomija postaje ključni motiv dolaska turista izvan glavne sezone. Hrvatska je zaštitila četiri vrste pršuta i više od 50 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, čime se svrstala uz bok Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Za daljnji razvoj nužno je povećati domaću svinjogojsku proizvodnju kako bismo smanjili ovisnost o uvozu i osigurali kvalitetnu sirovinu. Također, moramo osigurati veću zastupljenost domaćih proizvoda u turističkoj, osobito premium ponudi, kako bismo turistima pružili autentičnost i bolju vrijednost za novac“, poručio je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Izaslanik predsjednika Vlade, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek istaknuo je da je pršut važan dio hrvatske kulture i identiteta te “kralj naših stolova” koji prati sve životne trenutke. Naglasio je važnost očuvanja i promocije pršuta kroz manifestacije i rad proizvođača, kao i kontinuiranu potporu Vlade kroz zaštitu proizvoda, financiranje i EU fondove. Cilj je povećati proizvodnju i broj certificiranih pršuta kako bi se osigurala kvaliteta, podrijetlo i dugoročna održivost proizvodnje.
Pročelnica Upravnog odjela za poslove župana i Županijske skupštine Žaklina Marević zavalila je Klasteru hrvatskog pršuta što se nakon osam godina Dani hrvatskog pršuta  ponovno organiziraju u Dubrovniku. Istaknula je kako je ova manifestacija važna za očuvanje autohtonosti pršuta i povezivanje proizvođača, jer su poljoprivreda i turizam ključne i međusobno povezane djelatnosti.
Pročelnica Upravnog odjela Grada Dubrovnika za europske fondove i gospodarstvo Martina Skopljaković, istaknula je kako je grad Dubrovnik oduvijek je bio mjesto susreta, suradnje i otvorenosti.
Dubrovačko izdanje Dana hrvatskog pršuta organizira se uz financijsku podršku Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske gospodarske komore, Dubrovačko-neretvanske županije, Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije i Turističke zajednice grada Dubrovnika.

Pripremio: Tomislav Radić

Foto: Foto Nomad