mlijeko @KLUB (42)

Hrvatska na AGRIFISH Vijeću u Bruxellesu U Bruxellesu je 11. i 12. prosinca održan sastanak AGRIFISH Vijeća, Hrvatsku delegaciju predvodio je potpredsjednik Vlade i ministar David Vlajčić. Vijeće je postiglo politički dogovor o Uredbi o rib... Više [+]

Hrvatska na AGRIFISH Vijeću u Bruxellesu

U Bruxellesu je 11. i 12. prosinca održan sastanak AGRIFISH Vijeća, Hrvatsku delegaciju predvodio je potpredsjednik Vlade i ministar David Vlajčić.
Vijeće je postiglo politički dogovor o Uredbi o ribolovnim mogućnostima za 2026., 2027. i 2028. godinu za Atlantski ocean i Sjeverno more, kvalificiranom većinom. Vijeće je , jednoglasno postiglo politički dogovor o Uredbi o ribolovnim mogućnostima za 2026., kojom se utvrđuju ribolovne mogućnosti za Sredozemno i Crno more.
Predsjedništvo je, pod točkom razno, izvijestilo ministre o trenutnom stanju vezano uz prijedlog o utvrđivanju uvjeta za provedbu potpore Unije zajedničkoj ribarskoj politici, Europskom paktu o oceanima i pomorskoj i akvakulturnoj politici Unije 2028.-2034.

Ministri su razmijenili mišljenja o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2027., ovoga puta s posebnim naglaskom na inovacije i pojednostavljenje. Potpredsjednik Vlade i ministar David Vlajčić, kao i velika većina ostalih ministara, ponovio je stajalište da ZPP nakon 2027. mora ostati snažna, autonomna i koherentna zajednička politika EU-a, s posebnim i dostatnim proračunom te uz zadržavanje dosadašnje strukture. Ministri su pritom izrazili zabrinutost da bi uključivanje ZPP-a u jedinstveni fond ili jedinstveni nacionalni plan moglo dovesti do povećanja birokracije, gubitka jasnoće ciljeva i slabljenja zajedničke prirode politike, naglasivši važnost zadržavanja strukture dva stupa kao jamstva stabilnosti i predvidljivosti.

Ministar Vlajčić istaknuo je važnost daljnje primjene inovativnih rješenja i novih tehnologija radi jačanja konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, uz potrebu poticanja međusektorske suradnje, osobito u području digitalizacije i povezivanja ruralnih područja. Naglasio je da, unatoč značajnim ulaganjima u inovativne projekte u okviru ZPP-a, njihovi učinci još uvijek nisu dovoljno vidljivi u svakodnevnoj poljoprivrednoj praksi, posebno kod malih poljoprivrednih gospodarstava s ograničenim investicijskim potencijalom. U tom je kontekstu istaknuto da novi instrumenti financiranja u sklopu budućeg Višegodišnjeg financijskog okvira trebaju biti komplementarni ZPP-u, a ne njegova zamjena.

Mađarska je pod točkom razno upozorila na negativne trendove na europskom tržištu mliječnih proizvoda posljednjih nekoliko mjeseci, posebice na pad cijena sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda te je pozvala EK na aktivaciju mjera potpore za privatno skladištenje sira i mlijeka u prahu. Hrvatska je podržala inicijativu za uvođenje mjera koje pomažu stabilizirati tržište mlijeka i osigurati stabilne otkupne cijene te je naglasila da bi daljnje snižavanje cijena u EU dodatno oslabilo primarnu proizvodnju.

Predsjedništvo je informiralo Vijeće o trenutačnoj situaciji s postupkom usvajanja Uredbe o dobrobiti životinja prilikom prijevoza. Delegacije su izrazile podršku cilju postizanja visokog stupnja dobrobiti prilikom prijevoza, no zaključeno je da je potrebno nastaviti s radom na ovom prijedlogu kako bi sve zabrinutosti država bile uzete u obzir. Posebno je istaknuta važnost principa reciprociteta za treće države, kako bi se očuvala konkurentnost EU proizvoda u odnosu na uvozne proizvode.
Njemačka je, uz podršku 15 delegacija, prezentirala inicijativu o potrebi uvođenja maksimalne razine minerala i vitamina u dodacima prehrani i obogaćenoj hrani te pozvala EK da rad po tom pitanju privede kraju u 2026. g., na što je EK najavila skori poziv za prikupljanje podataka o kojem će biti obaviješteni svi dionici.

Na margini Vijeća ministar Vlajčić održao je niz bilateralnih sastanaka među kojima i razgovor s grčkom delegacijom, vezano uz bilateralne odnose u ribarstvu te s Femke Marija Wiersmom nizozemskom ministricom poljoprivrede, ribarstva, sigurnosti opskrbe hranom i prirode, s kojom je razgovarao o modalitetima jačanja suradnje između dviju država.
Održan je i sastanak s visokom delegacijom udruženja Copa Cogeca na temu budućnosti proračuna EU i ZPP-a, a u susret ključnim razgovorima koji slijede na sastanku Europskog vijeća sljedeći tjedan.

Pripremio: Tomislav Radić

Istarski ovčji sir postao 52. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji „Istarski ovčji sir” dobio je europsku zaštićenu oznaku izvornosti, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 10. prosinca 2025. god... Više [+]

Istarski ovčji sir postao 52. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji

„Istarski ovčji sir” dobio je europsku zaštićenu oznaku izvornosti, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 10. prosinca 2025. godine. Time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode te je zaštićen na području cijele Europske unije. EU znak zaštićene oznake izvornosti koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.

Postupak zaštite naziva „Istarski ovčji sir” zajednički su pokrenule hrvatska Udruga uzgajivača istarske koze i ovce i slovenska Zveza društev rejcev drobnice Slovenije. Obje udruge su, sukladno zakonskoj proceduri, svaka u svojoj zemlji članici pokrenule nacionalne postupke zaštite naziva te su, nakon što su nacionalni postupci završeni, Europskoj komisiji podnijele zajednički zahtjev za registraciju zaštićene oznake izvornosti „Istarski ovčji sir”.

„Istarski ovčji sir” je tvrdi, punomasni sir koji se dobiva koagulacijom sirovog ili pasteriziranog ovčjeg mlijeka pomoću sirila uz izdvajanje sirutke. Cilindričnog je oblika. Kora je glatka, žuto-smeđe do smeđe jednolične boje dok je u presjeku boje slonovače do boje slame. Karakterizira ga slabo elastična, ali reziva do blago lomljiva tekstura. Punog je okusa koji pruža osjećaj hranjivosti, slan i pikantan s izraženom mirisnom notom ovčjeg mlijeka i biljnih sorti kojima se hrane ovce. Dužim odležavanjem sir poprima tipično pikantan, pun i hranjiv okus, a mirisni dojam sira po ovčjem mlijeku se tijekom zrenja pojačava. Dugo odležani sirevi se tijekom konzumacije tope u ustima i okusi se intenziviraju.

Posebne karakteristike i kvaliteta „Istarskog ovčjeg sira rezultat su polu-ekstenzivnog načina uzgoja ovaca, sastava mlijeka autohtone pasmine istarske ovce, istrske pramenke te duge tradicije i vještine proizvodnje ovčjeg sira.

Specifikaciju proizvoda „Istarski ovčji sir” može se pogledati ovdje.

Republika Hrvatska sada ima 52 proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti, zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specijalitet i vode se u registru oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode i registru zajamčeno tradicionalnih specijaliteta Unije.

Pripremio: Tomislav Radić

#ruralfoto #proizvodnja
Sremac, cigaja i pčele rezultiraju proizvodnjom gdje teče med i mlijeko.

NAJTEŽI BOŠKARIN U HRVATSKOJ ZOVE SE MAROŽIN I TEŽI 1340 KILOGRAMA Općina Kanfanar i ove godine nastavlja tradiciju poticanja uzgoja i očuvanja istarskog vola, kastrata istarskog goveda, kao zaštićene i ugrožene pasmine životinja. „Jakovlja... Više [+]

NAJTEŽI BOŠKARIN

U HRVATSKOJ ZOVE SE MAROŽIN I TEŽI 1340 KILOGRAMA

Općina Kanfanar i ove godine nastavlja tradiciju poticanja uzgoja i očuvanja istarskog vola, kastrata istarskog goveda, kao zaštićene i ugrožene pasmine životinja.
„Jakovlja je više od obične manifestacije. Ono je srce našeg identiteta, poveznica generacija i podsjetnik na vrijednosti koje ne smijemo zaboraviti. U vremenu kad autohtone pasmine sve više nestaju, naš je zadatak kao zajednice njegovati, promovirati i podupirati uzgoj boškarina. Zato je ova manifestacija važna ne samo za Općinu Kanfanar, već i za cijelu Istru, pa i Hrvatsku. Ponosni smo što smo i ove godine okupili brojne uzgajivače koji s ljubavlju i strašću njeguju ovu plemenitu životinju. Boškarin je simbol upornosti, mira i snage, upravo onoga što karakterizira naš kraj“, naglasio je načelnik Općine Kanfanar Sandro Jurman.

Boškarin je poznat po svojoj izdržljivosti, prilagodljivosti i značajnoj ulozi u poljoprivredi i kulturnom naslijeđu regije. Ovo plemenito govedo karakterizira siva ili svjetlosiva boja, s rogovima karakterističnog oblika koji se šire prema van i prema gore. Koristili su se kao radna snaga u poljima, za vuču pluga i transport, a njihovo meso i mlijeko činili su važan dio prehrane lokalnog stanovništva. Danas, ovi nježni divovi, uz tartufe i malvaziju, postali su ambasadori istarske autentičnosti.
Tradicionalnu smotru istarskih volova otvorio je istarski župan Boris Miletić.
„Sudjelovati na ovakvom događanju znači doživjeti istinsku Istru, onu zemlju koja čuva svoje korijene, prirodu i tradiciju. Boškarin je više od goveda. On je naš kulturni ambasador, simbol vrijednosti koje želimo ostaviti budućim generacijama. Županija će i dalje snažno podupirati ovakve manifestacije koje spajaju gospodarstvo, turizam, poljoprivredu i kulturu u jedinstvenu priču. Zahvaljujući radu lokalnih zajednica poput Kanfanara, naša regija ostaje prepoznatljiva po autentičnosti, a smotra boškarina ističe se kao važan dio tog mozaika.“”, istaknuo je istarski župan Boris Miletić.
Na 35. Smotri tradicionalno se birao najljepši, najteži i najposlušniji vol. Smotra je započela defileom dvadesetak volova iz čitave Istre i jednog s Otoka Krka. Mnogobrojna publika imala je prilike posvjedočiti nesvakidašnjom prizoru i vještini oranja. Stručni žiri potom je ocjenjivao ljepotu životinja po izgledu rogova, tijelu životinje, stabilnosti hoda, dužini repa, ravnini leđa, boji dlake i ostalim kriterijima kako bi dobili ovogodišnje pobjednike.
Boškarin Sarožin koji je unatrag nekoliko godina odnosio pobjede vlasnika Maria Udovičića iz mjesta Gospodi i ove je godine odnio uvjerljivu pobjedu u kategoriji težine s impozantnih 1340 kilograma, dok je prošle godine težio 1375 kilograma.
Najljepšim boškarinom proglašen je vol koji se također zove Sarožin vlasnika Sebastiana Runka iz Maršića. Najposlušniji je pak bio boškarin Moro Alda Štifanića iz Višnjana.

„Jakovlja pokazuje kako turizam može biti i šetnja kroz prošlost, susret sa živim simbolima našeg nasljeđa i uživanje u okusima, zvucima i pričama zavičaja. Ove godine bilježimo rast broja posjetitelja, posebice obitelji i turista koji sve više traže autentične doživljaje. Smotra boškarina, kao središnji događaj, za njih je poseban doživljaj i prizor koji ne viđaju svaki dan. Spoj tradicije, edukacije i zabave koji nudi Jakovlja, pretvara je u manifestaciju koja iz godine u godinu raste, kako po posjećenosti, tako i po značaju“, istaknula je direktorica Turističke zajednice Općine Kanfanar Ivana Maružin Mrzlić.

Boškarin, simbol istarskog ruralnog nasljeđa, danas uživa novu ulogu na kulinarskoj sceni. Njegovo meso, cijenjeno zbog svoje bogate arome i tradicijskog uzgoja, nosi europsku oznaku izvornosti (ZOI) kroz zajedničku zaštitu Hrvatske i Slovenije pod nazivom „Meso istarskog goveda – boškarina / Meso istrskega goveda – boškarina“. Ta oznaka potvrđuje ne samo njegovu kvalitetu, već i kulturni značaj u lokalnoj gastronomiji.

Šetimana od Jakovlje i ove je godine oživjela ulice i trgove na tjedan dana raznolikim programom za sve generacije. Posjetitelji su imali priliku uživati u ponudi domaćih proizvoda lokalnih OPG-ova i obrtnika te se upoznati sa starim zanatima koji su dio hrvatske tradicije. Tjedan je zaključen uz sjajnu atmosferu i završnu večer u znaku glazbe kada su na pozornici nastupili Željko Bebek i Fun Box Band.

Tomislav Radić

Sve veći broj ljudi okreće se biljnim napitcima umjesto kravljem mlijeku. Najčešće zbog intolerancije na laktozu, brige za okoliš ili etičkih razloga. Istražili smo je li biljno “mlijeko” zdravija opcija? #FoodFacts