• Bonsai
  • 23.12.2010.

Uzgoj bonsai tršlje

  • 3.069
  • 147
  • 0

Tršlja (lat. Pistacia lentiscus) zimzeleni je grm ili nisko drvo koji možemo naći na degradiranim površinama eumediteranskog i submediteranskog područja. Pa tako u Hrvatskoj raste na otocima i priobalju kao sastavni dio makije i gariga. Uspijeva i na lošijim skeletnim tlima. Dobro podnosi sušu, zasjenu, visoke temperature i posolicu. Ima dobro razvijen korijenov sustav, koji prodire duboko u skeletnoj podlozi, gdje se tršlja može razviti u nisko drvo. Lišće tršlje je neparno perasto sa 3-5 pari listića, koji se nalaze na peteljci koja s listovima zimi dobije tamnocrvenu boju, što joj posebno daje na zanimljivosti u bonsai kulturi. Listovi imaju karakterističan miris. Cvijet je tamnocrvena zbijena resa koja cvjeta početkom proljeća. Biljka je dvodomna, dakle jedna biljka nosi ili muške ili ženske cvjetove, pa ako je uzgajate u vrtu u bonsai kulturi, o tome treba voditi računa radi oprašivanja, ako želite osigurati plodove na bonsai stablu. Plod je crvenkasta mala koštunica koja sazrijevanjem postaje crna.

ZANIMLJIVOSTI VRSTE

Stablo ima smolu tzv. mastiks koji spada u jedan on najstarijih balzama kojim su se koristili Grci i Rimljani još 400 g. pr. n. e., a bio je poznat i u Egiptu u vrijeme faraona. U Bibliji se spominje pod imenom bakha. Smola se iz tršlje dobivala zarezivanjem kore, a zatim bi se sušila na suncu. Najcjenjenija dolazi sa grčkog otoka Kirosa, gdje raste poseban varijetet koji daje veću količinu smole. Za vrijeme Otomanskog carstva kvalitetan mastiks je dosezao cijenu zlata. Mastiks se stoljećima upotrebljavao kao lijek protiv raznih oboljenja, za osvježavanje daha, kod gingivititisa, protiv želučanih i dišnih tegoba. U novije vrijeme počinje se upotrebljavati eterično ulje tršlje (aromaterapija) kao jedan od najboljih venetonika.

UZGOJ U BONSAI KULTURI

Tršlja odlično reagira na orezivanje, tijekom sezone rasta obilno izbacuje nove izbojke, što je čini izuzetno pogodnom biljkom za oblikovanje u bonsai. Orezivanjem je lako postići zgušnjavanje krošnje i razgranjenost, dok je za detaljnije i finije oblikovanje strukture krošnje potrebno ožicavati grane i postavljati ih u pravilne pozicije, što je inače jedan od osnovnih načina pravilnog formiranja krošnje. Tehnika ne predstavlja nikakav stres za biljku, niti je oštećuje. Neko vrijeme žica ostaje na granama, a kada one zadrže svoj položaj žica se uklanja. Tršlja također izbacuje nove izbojke na starim granama i deblu, pa ako na nekom mjestu nedostaje grana, postoji velika mogućnost njena naknadna uzgoja. Grane brzo debljaju.

BONSAI TRŠLJA - prvi primjer

Godine 2008. je započeo uzgoj ovog stabalca kao bonsai. Oblik dvostruko deblo od kojih je ono deblje spiralno zavinuto. U spiralu je zavinut mrtvi i suhi dio debla.

BONSAI TRŠLJA - drugi primjer

Ovo stablo je u uzgoju od prošle godine. Također je dvostruko deblo. Starosti je oko 100 godina. Ima puno dramatičniji pokret debla i daje dojam stabla izloženog teškim vremenskim uvjetima.

Autor: Marija Hajdić


Izvori

Poljoprivredni glasnik


Tagovi

Bonsai Grm Drvo Balzam Lijek

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi