Sadnja ukrasnog drveća i grmlja u vrtu

Ukrasno drveće i grmovi su višegodišnje biljke koje niz godina ostaju na istom mjestu pa im prilikom planiranja vrta i sadnje moramo posvetiti posebnu pozornost. Oni našem vrtu daju strukturu, pružaju hladovinu i staništa su za male životinje, a dolaze do izražaja svojim obrisima, bojama, teksturama kore, listova i cvjetova te popunjavaju volumen vrta. Također, proizvode kisik, smanjuju zagađenja i eroziju tla.

Najbitnija je konačna visina stabla 

Prije samog odabira stabala i(li) grma koje ćemo posaditi, potrebno je istražiti vrstu koju želimo. Jedna od najbitnijih stavki je krajnja visina stabla i koliko je vremena potrebno da ju dosegne. Budući da neke vrste polako rastu i u početku bi se mogle vrlo dobro uklopiti u mali vrt, ali kako napreduju, vremenom bi mogle blokirati svjetlost i čak oštetiti temelje kuće.

Mnoge vrste stabala svoju konačnu veličinu i ljepotu dostižu nakon 15 do 20 godina pa je to razlog zašto se često greške vide kada biljka dostigne svoj maksimum, a onda se mora ukloniti jer je prerasla sadno mjesto.

Hoćeš posaditi drvo? Može! Ali napravi to pametno i odgovorno!

Postoje razne vrste drveća, a krasi ih njihova posebnost i privlačnost. S obzirom na vrstu drveća i mjesto u vrtu postoje brojni načini uzgoja. Pa se tako drveće može uzgajati u obliku drvoreda, neformalno ili kao pojedinačno.

Sadnja mora biti unaprijed planirana, a prije svake sadnje moramo imati na umu to da drveće i grmlje koje posadimo više ne presađujemo. Potrebno je istražiti i koje mjesto u vrtu mu odgovara, a općenito ukrasno drveće ne podnosi sjenu drugih biljaka pa je prvi korak potražnja za prostranim i svjetlim mjestom.

Tlo i sadnja

Biljke se ne smiju saditi u mokro tlo, tj. zemlja treba biti suha do vlažna i struktura tla mrvičasta. Prije nego što počnemo saditi moramo prekopati tlo da se ono dubinski prorahli i prozrači, a to je najbolje napraviti u kasnu jesen. Glinasta tla su loše drenirana i zadržavaju previše vode i nisu dovoljno prozračna pa bi takvu zemlju trebalo poboljšati.

Potrebno je iskopati dovoljno veliku rupu, a dno i stijenke jame ne bi trebale biti zbijene kako se uslijed jakih kiša voda ne bi skupljala i ne bi dolazilo do truljenja korijenja. Za veća stabla nakon sadnje postavljaju se kolci kao oslonci.

Što se orezuje u jesen, a što ne?

Također, ukoliko niste sigurni gdje biste posadili stablo možete ga uzgajati i u loncu što je naročito poželjno kod vrsta ukrasnog drveća kojima ne paše zima pa ih je lakše zaštiti.

Gnojidba

Želite li pognojiti tlo prije sadnje ili je lošija kvaliteta tla u koje sadite biljku, pomiješajte iskopanu zemlju sa supstratom ili kompostom. Svježi satajski gnoj ili organska gnojiva ne smiju doći u direktan kontakt s korijenjem, a oko posađene biljke se može staviti sloj pokošene trave, kravljeg gnoja i malč.

Najčešće vrste za sadnju u vrtovima

• Japanski javor (Acer palmatum) - On neće zauzeti puno mjesta, njegovo lišće tijekom jeseni izgleda jako atraktivno. Uzgaja je se na zaštićenom i osunčanom mjestu, a preferira blago kisela i vlažna tla, navodi gardenersworld.
• Magnolija - Poznata je po svojim velikim i mirisnom cvjetovima koji su u bijelim do ružičastim nijansama. Ona uspijeva na suncu ili laganoj sjeni, a najbolje ju je saditi na mjestima koja su zaštićena od jakog vjetra i mraza. Vrlo su pogodne kao pojedinačna stabla na travnjaku, a sade se u travnju.
• Merala (Amelanchier ovalis) - Listopadni grm ili drvce koje naraste od 4 do 6 metara, maksimalno cvate u travnju sitnim snježnobijelim cvjetovima skupljenim u uspravne bogate cvatove. Plod joj je crvenocrna bobica, jestiva i blago kiselog okusa koja dozrijeva od lipnja do kolovoza te je bogata vitmainima. Voli kisela tla i puno sunca.
• Forzicija - Sadi se na sunčana ili polusjenovita mjesta, a naraste do 3 metra. Cvjeta u rano proljeće, žutim cvjetovima. Odgovaraju joj tla rahla tla bogata humusom i smanjenom vlagom.
• Japanska trešnja - Manje je ukrasno drvo koje naraste u prosjeku između 8 i 12 metara, sadi se u rano proljeće ili jesen na sunčana mjesta, a voli kiselo tlo s pH između 4,7 i 7,5.
• Jasmin - Voli sunčana i sjenovita područja, naraste do 5 metara, a opseg krošnje mu je oko 2 m. Intenzivnog je mirisa i cvjetovi su mu bijele boje, a proljeće je idealno vrijeme za sadnju.
• Jorgovan - Voli jako puno sunca, ali podnosi i blagu sjenu, a uspijeva na humusnom i blago vapnenastom tlu. Najbolje vrijeme za sadnju je u proljeće ili u jesen na razmacima od 1,5 do 4,5 metara, ovisno o vrsti.
• Paulovnija - Optimalna pH vrijednost tla za njen uzgoj je između 5 i 8, a sadnja se obavlja isključivo u proljeće (najčešće sredinom svibnja, kada prođe opasnost od mrazeva). Visina stabla može dostići i 20m pa treba biti vrlo oprezan pri izboru mjesta za ovo drvo. 
• Divlji kesten - Za sadnju i njegov uzgoja pogodna su plodna, dobro drenirana i umjereno vlažna tla blago kisele ili neutralne pH reakcije. Razmnožava se sjemenom koje će, ako je posijano u proljeće, proklijati nakon tri do četiri tjedna. Razmnožavati se može i tako da se mlade biljke koje se ponekad mogu pojaviti pored stabala presade na željeno mjesto ili da se kupe sadnice. 
• Tisa, lovor - Ova se grmolika stabla mogu oblikovati u topijare raznih oblika što može izgledati vrlo privlačno u vrtu.