• Zaštita bilja
  • 19.08.2010.

Rana zaštita lišća krizantema

  • 5.293
  • 261
  • 0

U drugoj polovici mjeseca srpnja na području Međimurja je tijekom nekoliko kišnih pljuskova na većini lokaliteta palo više od 100 mm oborina, a povremeno je kiša padala i tijekom prvog tjedna mjeseca kolovoza! Također smo značajnu količinu oborina (više od 100 mm) bilježili i tijekom mjeseca lipnja, dok su najviše dnevne temperaturne vrijednosti od 28. lipnja do 14. srpnja o.g. bile u rasponu od 28 do 34ºC, uz vrlo visoku prosječnu dnevnu vlažnost zraka! U takvim smo uvjetima već u početnim stadijima razvoja krizantema za rez, čiji uzgoj počinje obično sredinom zadnje dekade mjeseca lipnja, već zabilježili optimalne (idealne) uvjeta za razvoj bolesti lišća.

Uvjeti za ranu pojavu bijele hrđe ove su sezone gotovo idealni, a vrućine i sparina tijekom kolovoza pogodovat će i mogućoj pojavi uzročnika pjegavosti (paleži) lišća krizantema. Stoga proizvođači krizantema za rez na otvorenim gredicama ove sezone moraju biti oprezni i na vrijeme suzbijati bijelu hrđu i lisne pjegavosti dovoljno učinkovitim pripravcima!

Ekonomski najštetnija i najčešća gljivična bolest nadzemnih organa krizantema je bijela hrđa (Puccinia horiana). Do kraja 1970-ih godina bolest se proširila u većinu europskih zemalja s proizvodnjom najomiljenijeg rezanog cvijeća. U Hrvatskoj se bijela hrđa prvi put pojavila 1975. godine u okolici Zagreba, pa je nakon toga uzgoj krizantema postao nezamisliv bez kemijske zaštite fungicidima. U relativno kratkom razdoblju, za vrlo vlažnih meteoroloških uvjeta, bijela hrđa može potpuno uništiti osjetljive kultivare krizantema. Pojavljuje se svake proizvodne sezone različitim intenzitetom, a godine s natprosječno vlažnim ljetom često ostaju zapamćene po epifitociji ove gljivične bolesti. Kasne ljetne kiše tijekom kolovoza i rujanske razlike u temperaturi zraka između toplijih dana s hladnim noćima pogoduju dugotrajnom vlaženju biljnih organa rosom. Stoga većina tržnih proizvođača krizantema provodi redovita tjedna tretiranja protiv bijele hrđe, ali uspjeh nije uvijek zadovoljavajući. Bijelom hrđom mogu biti zaraženi svi dijelovi krizanteme, ali je najosjetljivije mlado lišće. Na gornjoj strani oboljelih listova, između lisnih žila, prvo se pojavljuju male svjetlo-zelene ili žućkaste pjege promjera svega 1-5 mm. Tkivo pjega može biti malo “udubljeno” (konkavno), a boja se vremenom mijenja u smeđu (zbog nekroze ili odumiranja tkiva unutar pjega). Može ih biti nekoliko, ali ubrzo se njihov broj povećava pa se međusobno spajaju. S njihove donje strane se razvijaju tipične bradavičaste ružičasto-bijele izrasline (sorusi ili pustule), veličine 0,5-3 mm, po čemu je bolest dobila ime. Jače napadnuto lišće se kvrči, vene i otpada, a na zaraženim su biljkama cvatovi sitniji. Napadnute biljke imaju smanjenu tržnu vrijednost, a ranija pojava bolesti na biljkama je značajno štetnija. Zabilježene su potpune štete na krizantemama u stakleničkom uzgoju.

Strategija zaštite krizantema od bijele hrđe se temelji na korištenju zdravstveno ispravnog ishodišnog materijala (presadnice porijeklom iz nezaraženih matičnih biljaka), uzgoju manje osjetljivih ili otpornijih kultivara i redovitoj kemijskoj zaštiti u kritičnom razdoblju rasta i razvoja krizantema. Međunarodna i unutarnja trgovina latentno zaraženim presadnicama i biljkama krizantema, rezanim cvijećem krizantema te kontaminiranom ambalažom je osnovni način širenja i izvor zaraze bijele hrđe. Naši tržni proizvođači krizantema često kupuju presadnice porijeklom iz zemalja gdje je bolest već duže razdoblje udomaćena, te se endemično razvija (npr. Nizozemska, Italija). Moguće je presadnice već prije sadnje preventivno potapati u fungicidnu otopinu (npr. Dithane M-45, Tilt EC) ili provoditi termoterapiju potapanjem u toplu vodu 45°C u trajanju 8 sati ili 35°C u trajanju 48 sati.

Tijekom vegetacije se biljke pažljivo pregledavaju na simptome bijele hrđe. Redovito se provodi program preventivnih, kurativnih i eradikativnih tretiranja, koji započinje obavezno prije zamračivanja. U svijetu i kod nas je istražena djelotvornost mnogobrojnih fungicida na bijelu hrđu krizantema, među kojima ističemo maneb, cineb, mankozeb, klortalonil, oksikarboksin, triadimefon, triadimenol, triforin, propikonazol, bitertanol, penkonazol, heksakonazol, miklobutanil, azoksistrobin.
U Hrvatskoj se često protiv bijele hrđe preporučuju površinske i sistemične djelatne tvari (mankozeb, cineb, triforin, bitertanol i ciprokonazol). Prskanja treba obavljati temeljito, a prve zaražene listove otrgnuti i spaliti. Ipak, zbog intenzivne i jednolične uporabe fungicida iz skupine inhibitora biosinteze ergosterola (IBE) i strobilurina početkom novog milenija se pojavljuju rezistentni ili otporni patotipovi bijele hrđe krizantema. Uvozom latentno inficiranih presadnica krizantema moguća je introdukcija otpornih patotipova bolesti na fungicide. Stoga smo tijekom 2005. i 2006. godine provodili poljski mikro pokus istraživanja učinkovitosti različitih skupina fungicida na bijelu hrđu krizantema u Međimurju (Gospodarska škola Čakovec). Korišteni su pripravci iz različitih kemijskih skupina: površinski ditiokarbamati (Dithane), inhibitori biosinteze ergosterola (IBE) (Baycor 300, Alto 320 SC, Anvil SC, Systhane 12E, Tilt 250 EC, Folicur 250 EW, Artea EC, Saprol-N), strobilurini (Quadris KS, Stroby DF, Cabrio Top DF, Zato WG, Sphere EC, Amistar Xtra) i Daconil 720 SC. Jača pojava znakova bolesti je tih je godina u pokusu uočena tek krajem rujna. Značajno bolja učinkovitost je dobivena na dijelovima pokusa koji su prskani pripravcima: Stroby DF, Cabrio Top DF, Amistar Xtra, Systhane 12E EC, Alto 320 SC, Quadris SC, Artea EC, Anvil-5 SC i Zato WG (djelotvornost veća od 95%). Djelotvornost veća od 90% je očitana na dijelovima pokusa tretiranim pripravcima Sphere, Baymat (Baycor) i Tilt. Nezadovoljavajuća djelotvornost je dobivena primjenom djelatnih tvari triforin (Saprol-N) i tebukonazol (Folicur 250 EW). Iskustva iz provedenog pokusa potvrđuju ispravnost propisanih koncentracija (%) samo u slučaju utroška vrlo velike količine škropiva na jedinicu površine (1.900-2.500 lit./ha). Ove sezone već u ranijim stadijima razvoja krizantema (već tijekom mjeseca srpnja) barem jednom preporučujemo primijeniti kombinirane fungicide koji sadrže djelatnu tvar ciprokonazol, npr. Amistar Xtra SC (0,08%) ili Sphere 535 SC (0,035%).

Osim ovogodišnje rane bijele hrđe, u prosječnim sezonama se krajem srpnja ili početkom kolovoza pojavljuju se i znakovi pjegavosti lišća krizantema, a pritom razlikujemo dvije vrste: koncentrična ili crna pjegavost (Alternaria chrysanthemi) i smeđa pjegavost (Septoria chrysanthemi). Ove se bolesti prepoznaje po promjenama na starijem lišću. S rubova lišća se razvijaju okruglaste, tamnije pjege promjera do 1 cm. Brzo se prošire, međusobno se spajaju i mogu oštetiti više od 50% površine lista, pa tada uzrokuju lisnu palež. Uzročnik crne pjegavosti izlučuje i tzv. alternarija toksin, pa tkivo lišća uz pjege požuti. Unutar takvih pjega se vide tamniji koncentrični krugovi, po čemu je ova bolest dobila ime. Kod septoriae su lisne pjege smeđe boje u čijem tkivu nastaju tamne točkice - plodišta (piknidi) uzročnika bolesti! Epidemiološki razmjere ovi poremećaji poprimaju u potpuno drukčijim klimatskim uvjetima u odnosu na bijelu hrđu. Pjegavosti više “voli” vrlo topla ili vruća razdoblja s malo oborina, s temperaturama zraka većim od 28°C, te povišene jutarnje vrijednosti relativne vlage zraka (više od 85%) uz kondenzaciju na površini lišća. Ako se ne poduzmu pravilne preventivne mjere protiv ove bolesti, a infekcijski potencijal ojača, mogu nastati izravna oštećenja cvjetnih glavica (tzv. crna palež cvjetnih pupova). Snažniji razvoj crne ili smeđe pjegavosti krizantema je moguć u vrijeme intenzivnog rasta krizantema (prva polovica kolovoza), ukoliko uz manju količinu oborina najviše dnevne temperature porastu na 30°C. Za suzbijanje pjegavosti preporučujemo kombinaciju površinskih organskih fungicida Antracol WP ili Polyram DF (0,25%) + dikarboksimid Kidan SC (0,25%). Novijim je pokusima također potvrđena vrlo visoka djelotvornost pripravka Daconil 720 SC (0,18%) u kombinaciji s pojedinačnim djelatnim tvarima iz skupine strobilurina (npr. Quadris SC, Stroby DF ili Zato WG).

Također, uzgajivače krizantema posebno upozoravamo ako se u prvoj polovici kolovoza nastavi trend povremenih ali jačih oborina kao što smo bilježili u drugoj polovici mjeseca srpnja, tada postoji opasnost od jačeg razvoja stabljikine nematode (Aphelenchoides ritzema bosi). Napad ovog štetnika se prepoznaje po tamnoj ili gotovo crnoj promjeni bazalnog ili donjeg lišća krizantema, jer se nametnik od prizemnog sloja biljaka iz zemljišta širi prema vršnom dijelu. Ranijih smo sezona za suzbijanje ovog štetnika imali vrlo učinkovit pripravak Enduro EC (0,1%) (ili Metasystox EC), ali je isti povučen s tržišta, pa se preventivno može prije sadnje koristiti granulirani pripravak Nemathorin 10 G. Ako se već pojavljuju znakovi napada nematode na donjem lišću krizantema u program zaštite uključiti iz skupine naturalita pripravak Vertimec EC (0,1%) koji se prvenstveno koristi radi suzbijanja kalifornijskig tripsa i koprivine ili stakleničke grinje ili druge sistemične organo-fosfate (na našem je tržištu ostao jedino dimetoat - Rogor 40 EC i slično). Od štetnih organizama životinjskog podrijetla krajem srpnja i početkom kolovoza obično bilježimo jaču pojavu poljske zelene stjenice, dok ranija pojava stakleničke ili koprivine grinje, odnosno običnog crvenog pauka značajno ovisi o zračnoj vlažnosti (visoka joj vlažnost ne pogoduje). Za suzbijanje lisnih uši i štetnih stjenica preporučujemo koristiti insekticide na osnovi acetamiprida, npr. Mospilan 20 SP ili Actara WG u povišenoj koncentraciji (0,04%), koji preventivno također suzbija lisne uši i kalifornijskog tripsa. Napad stjenica na mladim krizantemama se prepoznaje po nepravilnom rastu lišća, a napad koprivine ili stakleničke grinje po gubitku normalne zelene i razvoju mramornožute boje lišća! U narednom razdoblju zbog vrlo visoke vlažnosti zraka očekujemo jaču pojavu druge generacije kukuruznog moljca, čije gusjenice napadaju stabljike krizantema. Također je moguća pojava gusjenica lisnih sovica, čiji smo vrlo jaki let leptira zabilježili proteklih dana, odnosno početkom mjeseca kolovoza. Protiv štetnih gusjenica povremeno s razmacima do 10-ak dana koristiti pripravke iz skupine sintetskih piretroida, npr. Fastac 10 SC ili Direct SC (0,02%) ili Decis EC (0,05%) ili Karate 2,5 EC (0,025 %) ili Beta-Baythroid EC (0,05%) i slično.

Autor: mr. Milorad Šubić


Izvori

Međimurje - županijske novine


Tagovi

Hortikultura Zaštita bilja Krizanteme

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi