Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Jestive biljke
  • 06.02.2022. 15:00

Proljeće donosi divlje, a jestive biljke

Brojne su vrste koje možemo sakupljati i koristiti u prehrani: maslačak, kopriva, loboda, medvjeđi luk, srcolika češnjača, japanski dvornik i druge

Foto: Depositphotos/alicjane
  • 4.126
  • 127
  • 0

Rano proljeće nam donosi divlje jestive biljke koje su izuzetan izvor hranjivih i ljekovitih tvari. One osvježavaju ljudski organizam, čiste ga od toksičnih tvari i poboljšavaju imunitet. Većinu možemo pronaći čim izađemo iz grada i uputimo se u prirodu. Ako niste sigurni u identifikaciju, povežite se s ljudima koji bolje od vas znaju što se može sakupljati.

Važno je napomenuti da divlje biljke sakupljamo s čistih, nezagađenih terena. Nikada ih ne treba brati pored prometnica ili deponija. Ne uništavajte ih. Ovisno od vrste, ostavite korijen ili dio nadzemnog sustava koji će joj omogućiti obnovu.

Brojne su vrste koje možemo sakupljati i koristiti u prehrani: maslačak, kopriva, loboda, medvjeđi luk, srcolika češnjača, japanski dvornik i druge.

Jestive biljke koje lako prepoznajemo

Jedna od divljih vrsta biljaka koju lako prepoznajemo je maslačak (Taraksacum officinale). U rano proljeće, dok se cvjetovi još nisu pojavili, možemo koristiti mlade listove kao sastojak raznih salata, ali i termički obrađene. Listovi su prava vitaminsko - mineralna bomba koja osvježava i krijepi organizam. Sadrže obilje vitamina C i A, raznih minerala (željeza, fosfora, kalcija). Korijen se koristi kao zamjena za kavu ili pak drugo korjenasto povrće. Kada procvjeta, on se smrežura i zbog toga se sakuplja prije pojave cvjetova ili u jesen.

Kraljica među jestivim divljim biljkama je kopriva (Urtica dioica). Njeni mladi, nježni vrhovi i listovi ne žare. Prilikom berbe ipak koristite rukavice. Dosta je raširena i nalazi se u grupama. Naraste do 150cm. Njezini listovi sadrže vitamine, kao što su C, B2, K i A, organske kiseline, minerale, tvari koje reguliraju nivo šećera u krvi.

Kopriva kao čudo iz prirode - lijek, hrana, ali i zaštita od bolesti i štetnika

Mlada kopriva je odlična zamjena za špinat. Koristi se za pripremu juha, variva, čipsa, piva, čaja i čajnih mješavina. Prije upotrebe potrebno ju je očistiti, odstraniti dijelove koji su oštećeni, uveli, oprati, a zatim i kratko prokuhati kako bi izgubila sposobnost žarenja.

Srcolika češnjača, češnjača il češnjevka Alliaria petiolata je dvogodišnja biljka iz porodice kupusnjača. Naraste do 1m. Svi njezini dijelovi kada se protrljaju imaju miris na bijeli luk. Jestiva je cijela biljka. U proljeće se beru mladi listovi i stabljike, a poslije mladi plodovi i zrelo sjeme. Od mladih listova se pripremaju salate, umaci ili se koriste za pripremu čaja.

Česta je u šumama (Foto: WikimediaCommons/Salicyna)

Jednogodišnja bijela loboda Chenopodium album se tradicionalno koristi u kuhinji. Njeni mladi listovi i sjemenke su jestivi. Tijekom proljeća se nježni listovi mogu jesti sirovi, ali ne treba pretjerivati. Mogu se koristiti kao zamjena za špinat i kuhati. Sjemenke se suše, melju i dodaju brašnu.  

Invazivni japanski dvornik Fallopia japonica naraste 3m. Izuzetno brzo se širi, potiskuje druge biljke, a njegovi rizomi su toliko jaki da probijaju beton i ruše objekte. Mladi izdanci su slični rabarbari.

Pored nabrojanih divljih vrsta za prehranu se koriste: obična mišljakinja, medvjeđi luk, divlji poriluk, trputac, petolist srčenjak i mnoge druge.

Mišljakinja je nekada bila dobro poznata. Njezini sinonimi svinjska trava i kokošja trava govore o tome kako se najviše upotrebljavala. Nadzemni dio se koristio u hranidbi svinja, a njezin korijen i sjemenke obožavaju kokoške. Odlična je u varivima, ali na salatu. 

Japanski dvornik je i vrlo invazivan (Foto: R.Vojnović)

Postoji više vrsta trputaca, a imaju upotrebu u narodnoj medicini i gastronomiji. Mladi listovi se mogu kuhati, koristiti umjesto kelja ili kupusa ili dodavati salatama.

Budite oprezni

Medvjeđi luk (srijemuš) je vrlo poznata i često upotrebljavana divlja vrsta. No, pri branju treba biti više nego oprezan pa ako niste sigurni, bolje je da povedete nekoga tko se razumije u samoniklo bilje nego da pogriješite. Naime, njegov list je vrlo sličan listovima biljaka mrazovac, đurđica, čemerika i kozlac koje su toliko otrovne da konzumiranje nekih od njih može biti kobno te uzrokovati i smrt. No, samo on ima miris na luk. 

Srijemuš možete uzgojiti i u bašči, a kod branja budite jako oprezni!

Poznata kao korov, ljepljiva broćika ili priljepača Galium aparine je jednogodišnja vrsta iz porodice broćika. Potrebno je istaknuti da se radi o jestivoj vrsti, ali kod nekih ljudi može izazvati kontaktni dermatitis. Jestivi su proljetni izdanci i listovi. Kuhaju se 10 minuta i to je dovoljno da se razlože dlačice. Osušeni i isprženi plodovi se mogu koristiti kao zamjena za kavu.

Treba napomenuti da se od petolista srčenjaka za jelo koriste mladi, zeleni izdanci dok su još sočni. Obično se priprema poput šparoga. Oprezno s ovom vrstom, jer ima mnogo sličnih koje mogu izazvati probleme.

Prva fotografija korištena u tekstu podliježe Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported license.


Povezana biljna vrsta

Maslačak

Maslačak

Sinonim: Ljekoviti maslačak, gorko zelje, talijanska salata | Engleski naziv: Dandelion | Latinski naziv: Taraxacum officinale Wiggers (sin. Leontodon taraxacum L.)

Maslačak je višegodišnja biljka visine 15 – 20 (25) cm. Korijen je vretenast i skraćuje se na kraju vegetacijske sezone. Stabljika je uspravna, šuplja i s bijelim mliječnim sokom.... Više [+]

Tagovi

Jestive biljke Divlje biljke Kopriva Maslačak Trputac Sremuš Skupljanje bilja


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijep proljetni dan mnogi su iskoristili za radove u poljoprivredi. Sade se vinogradi, uređuju okućnice, priprema se tlo