• Srijemuš
  • 18.03.2018. 10:30

Srijemuš možete uzgojiti i u vrtu, a kod branja budite jako oprezni!

Samonikla biljka srijemuš je srodna s crvenim lukom i češnjakom te im je slična okusom i mirisom. Uz sebe veže otrove i masnoće iz krvi, krvnih žila, crijeva i želuca te ih izbacuje iz organizma.

Foto: Pixabay/LoggaWiggler
  • 2.007
  • 211
  • 0

Srijemuš, medvjeđi luk, zimski luk, divlji luk, šumski luk, samo su neki od naziva za samoniklu jestivu biljku latinskog naziva Allium ursinum. Naziv medvjeđi luk dobio je po tome što u rano proljeće medvjedi nakon buđenja iz zimskog sna rado jedu lukovice ove biljke koje iskopaju iz zemlje. Ona im daje potrebne nutrijente da brzo povrate snagu. Možete onda misliti kakve dobrobiti ima za ljudski organizam. 

Raste u šumskim područjima

Srijemuš je biljka srodna s crvenim lukom i češnjakom, a njezin okus i miris je poput onoga češnjaka. Raste u šumama diljem Europe i u pojedinim dijelovima Azije. U našim krajevima raste kako u nizinama, tako i u planinskom području. Stanište su često bukove šume, a voli sjenovito i vlažno tlo.  Iako su svi dijelovi biljke jestivi - od lukovica do zelenih plodova, najukusniji su posve mladi listovi koje treba ubrati prije izbijanja cvijetne stapke. Prema arehološkim nalazima, biljka se koristi oko 5.000 godina (Wikipedia). 

Sve veći interes za srijemušem - u Austriji ga uzgajaju

Medvjeđi luk naraste do visine između 20 i 40 centimetara. Listovi su eliptični, duguljasti i šiljasti koji se pri bazi lista suzuje u peteljku dužine 5-20mm (ali nisu samo eliptični). Cvat ima oblik poput štita. Stabljika je trobridna ili na presjeku trokutasta (no to varira, može biti i okrugla). Sjeme je crne boje, okruglo. Lukovice su male i izduženog oblika. Srijemuš u nizinama cvate od kraja ožujka do svibnja, a u planiniskim predjelima do lipnja. Nakon što sjemenke sazriju, nadzemni dio biljke odumire. 

Ni slučajno ga nemojte zamijeniti sa mrazovcem, đurđicom ili čemerikom

Pri branju srijemuša treba biti više nego oprezan pa ako niste sigurni, bolje je da povedete nekoga tko se zaista razumije u samoniklo bilje nego da pogriješite pri branju. Naime, list srijemuša je vrlo sličan listovima biljaka mrazovac, đurđica, čemerika i kozlac koje su toliko otrovne da konzumiranje nekih od njih može biti kobno te uzrokovati i smrt. No, samo srijemuš ima miris na luk. 

Srijemuš raste u skupinama i često prekriva velike šumske površine (Foto: Pixabay/Hans)

Mrazovac ima tamnije i deblje listove koji su povezani u krug dok srijemuš ima svjetlije zelene (što varira od faze rasta), mekše listove, a svaki list je zaseban te ima malu stapkicu. Mrazovac raste na livadama, travnjacima, šikarama, vinogradima, voćnjacima, svijetlim šumama, ima gomolj sa smeđom ovojnicom; listovi su prizemni, uski linealni i uvijenih rubova sa svjetlijom žilom u sredini lista.

Kod đurđica svaki list raste zasebno, a čak i dok su listovi slabije razvijeni, uz njih se vide i mali pupoljci budućih cvjetića. Đurđica ne raste toliko u skupinama poput srijemuša te ima kožnatije listove. Đurđice rastu pojedinačno i u manjim skupinama u šumama, šikarama i na rubovima šuma (sjenovit položaj najčešće), ima debeli horizontalni podanak, člankovit i bjeličaste boje. Listovi su joj zeleni, duguljasto eliptični i ušiljeni na dugoj peteljci.

Čemerike rastu uglavno na rubovima šuma, vlažnim livadama (par biljaka zajedno ili pojedinačno). Imaju mesnati podanak, a ne lukovicu. Listovi su jajasti, široko eliptični, uzdužno naborani s paralelnim žilama.

Bogatiji C vitaminom 14 puta više nego limun

Srijemuš je bogat vitaminima A, B1, B2, niacinom, folnom kiselinom te vitaminom C kojeg ima 14 puta više nego limun. Osim toga, sadrži i makroelemente sumpor i magnezij te mikroelemente mangan i željezo. Odlično je sredstvo za čišćenje organizma te protiv proljetnog umora. Uz sebe veže otrove i masnoće iz krvi, krvnih žila, crijeva i želuca te ih izbacuje iz organizma. Snižava krvni tlak te čisti jetru od toksina. 

Medvjeđi luk možete koristiti kao što biste koristili mladi češnjak ili crveni luk. Najzdravije je jesti ga svježe pripremljenog na salatu, a ako vam je prežestoko jesti ga samog, pomiješajte ga sa zelenom ili kupus salatom. Možete ga dodati i u juhe, umake, pesto, no pri dužem kuhanju gubi okus i miris. Možete ga koristiti i kao začin pri izradi namaza sa sirom. Sušenjem i zamrzavanjem gubi svoja ljekovita svojstva, ali ga možete konzervirati u ulju ili napraviti aromatiziranu sol. Lukovice i neotvoreni cvatovi se mogu kiseliti. Lukovice se mogu čuvati kao i klasični luk oko 6 mjeseci na hladnom i suhom mjestu.

Posadite ga u vrtu, na sjenovitom mjestu

Medvjeđi luk možete uzgajati i u vlastitom vrtu. Voli sjenovita, vlažna područja, odnosno "šumske uvjete". Nekoliko je načina kako ga razmnožiti. U proljeće možete presaditi busene srijemuša kojega ste iskopali u šumi. Možete pričekati da mu sazrije sjeme te ga prikupiti i posijati, ali prije toga ga morate stratificirati. U ovom slučaju će vam trebati duže vremena da naraste do količine koju možete brati. Same lukovice možete iskopati u jesen te ih posaditi u vrt. U svrhu toga obilježite mjesto u šumi na kojem ste ranije pronašli srijemuš. 
 


Tagovi

Srijemuš Medvjeđi luk Zimski luk Samoniklo bilje Uzgajanje srijemuša Uzgajanje medvjeđeg luka Mrazovac Đurđica


Autorica

Maja Celing Celić

Maja je profesorica hrvatskog jezika i književnosti s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Također je hobi vrtlarica te urednica Agrokluba.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi