Izbor ljekovitog bilja u stvaranju spiralnog aromatičnog vrsta nije strogo definiran, no ipak postoje neke biljke koje čine njegovu osnovu, pojašnjava profesor Vehid Ibrahović.
Zaljubljenik u ljekovito bilje, istovremeno umjetnik i srednjoškolski profesor, Vehid Ibrahović širi okvire slavonske poljoprivrede jer ovo bilje sadi u zanimljive spiralne aromatične vrtove.
"Cijela slavonska kao i hrvatska poljoprivreda bazirane su na ratarstvo, voćarstvo i povrćarstvo, a ne možemo se baš pohvaliti s uzgojem ljekovitog bilja", kazao je ovaj dipl. ing. agr. za Poljoprivrednu televiziju navodeći razloge zašto se odlučio baš za taj uzgoj. Kako kaže, ljubav prema tome stekao je kroz studij, a prve tragove usadila mu je njegova baka.
Proučavao je i tradicijske vrtove u kojima su uz stare sorte voća i povrtne kulture postojale i ljekovite biljke jer su ljudi više koristili prirodne metode za liječenje. Kako je istaknuo Ibrahović, često ljude kada zovete na kavu ili piće kažu može, a kada ih pozovete na čaj njihov odgovor je u većini slučajeva - nisam bolestan.
Aromatični spiralni vrtovi mogu biti različitih veličina, a svatko u svom vrtu može izdvojiti jedan dio u kojem bi on bio smješten. "Radio sam minijature od 50 do 100 cigli, a čak imam jedan i na balkonu", dodao je ovaj profesor.
Kako kaže, najbolje vrijeme za sadnju većine ljekovitog bilja je kada se na proljeće tlo dovoljno ugrije, što je od sredine ožujka ili početkom travnja. Što se tiče same dubine sadnje on napominje da nju uvijek određuje veličina sjemena ili korijena. "Što ono krupnije odnosno duže to je dubina veća", pojasno je.
Izbor ljekovitog bilja u stvaranju spiralnog aromatičnog vrsta nije strogo definiran, no ipak postoje neke biljke koje čine njegovu osnovu. "To su primjerice lavanda, kadulja, smilje, timijan, majčina dušica, ružmarin i menta", dodaje Ibrahović. No, kaže on zna staviti i biljke poput rute, marulje, božjeg drvca...
Ostaci grančica koji nastaju prilikom orezivanja mogu se iskoristiti za uzgoj presadnica. "Vršni dio biljke se odreže i skine se par donjih listova. To se stavi u supstrat, redovito zalijevamo i kada se ukorijeni presađujemo", pojasnio je.
Vehid Ibraković: Terapija i zdravlje dolaze iz vlastitih malih vrtova
Prema njegovim riječima, ljekovito bilje ne traži puno brige jer je otporno na bolesti i štetnike. "U prirodi rastu u kamenjarima i na lošijim tlima. Ne trebaju ni pesticide, herbicide i umjetna gnojiva", zaključio je profesor dodavši da se osim presadnica od njih mogu proizvoditi čajevi, eterična ulja i proizvodi povezani s njima.
Više pogledajte u videoprilogu:
Tagovi
Autorica
Partner
Poljoprivredna televizija
Od mirisne biljke do herbicida: Lavandin bi mogao promijeniti borbu protiv korova?
Počinje sezona uzgoja krizantema: Stručnjaci upozoravaju na bolesti, štetnike i toplinski stres
Zeleniji Čepin: Gotovo 134.000 četvornih metara pretvaraju u zelene oaze
Kamilica, nepravedno zapostavljena: Za što se sve koristi?
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+]
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+]
