Obavijest proizvođačima ukrasnog bilja

Početkom druge dekade mjeseca travnja upućena je preporuka o suzbijanju najvažnijih nametnika šimšira (Buxus spp.), prvenstveno mišice šiškarice i šimširovog moljca.

Naime, tih je dana s više lokaliteta u Čakovcu i okolici dojavljena masovnija pojava novijeg nametnika ukrasnim šimšira - šimširovog moljca (Cydalima perspectalis). Naknadno smo ovog nametnika pronalazili i na drugim lokalitetima u županiji, npr. na području grada Mursko Središće, u zapadnom dijelu županije - npr. Frkanovec, Slakovec i dr. U proteklih je tjedan dana ponovno postavljeno više upita sa različitih lokaliteta o mogućnostima kemijskog suzbijanja šimširova moljca.

Šimširov moljac (Cydalima perspectalis) je strana invazivna vrsta podrijetlom iz Azije (Kina, Koreja, Japan), koja je u Europi prvi puta registrirana 2006. godine (Njemačka), a vrlo je štetna jer može uzrokovati potpunu defolijaciju ili gubitak lišća šimšira.

Leptiri šimširovog moljca imaju raspon bjelkastih krila smeđeg ruba do 4 cm. Jaja odlažu na donju stranu šimširovog lišća. Mlade gusjenice su zeleno-žute boje sa crnom glavom, dok odrasle gusjenice postaju zelene i imaju karakteristične debele crne i tanke bijele pruge po sebi sa crnim točkama na leđnoj strani. Narastu do 4 cm. Kukulje se skrive u kokonu sačinjenom od svilenih niti između listova i grančica šimšira. Gusjenice su vrlo proždrljive, samo jedna za svog razvoja može pojesti do 45 listova, a na jednom grmu ih može biti i nekoliko stotina. Stoga je golobrst (gubitak lišća) uz svilene niti koje zapredaju napadnute grančice šimšira prvi znak temeljem kojeg sumnjamo da je prisutan moljac, a ne neki drugi nametnik.

Ekološki najprihvatljiviji način je mehaničko uklanjanje zapredaka u kojima gusjenica prezimljava preko zime (preporučuje se njihovo odrezivanje i spaljivanje kako bi se spriječio razvoj novog pokoljenja rano u proljeće) Štetnik se može kemijski suzbijati primjenom insekticida, a budući za "novog" nametnika još nemamo službeno registrirane insekticide, u Tablici 1. navodimo one djelatne tvari koje su u našoj zemlji registrirane u ukrasnom bilju i/ili stablima (trajnicama) protiv nekih drugih neželjenih organizama. Pritom su najprihvatljivije one djelatne tvari koje su za pčele manje škodljive (npr. tiakloprid) i/ili imaju manji negativni utjecaj na okoliš i korisne organizme (npr. metoksifenzoid). Učinkovitost insekticida je najbolja kada se suzbijaju mlade gusjenice, odnosno kada se ova mjera poduzme na vrijeme, prije značajnijih šteta na šimširu.

Tablica 1. Pregled djelatnih tvari zoocida (insekticidi, akaricidi) za folijarno tretiranje biljaka dozvoljenih u našoj zemlji za različite namjene u proizvodnji ukrasnog bilja, drveća i grmova:

*Preporučujemo protiv mladih gusjenica šimširovog moljca primjenu tiakloprida (Calypso 480 SC 0,02-0,03 %) i/ili metoksifenzoida (Runner SC 0,04-0,05 %).

Također, ovogodišnja iskustva su dokazala najbolju učinkovitost primjenom mješavine dva insekticida iz različitih kemijskih skupina: npr. iz skupine neonikotinoida Calypso SC (0,03 %) (tiakloprid) + jedan sintetski piretroid, npr. Fastac 10 EC ili Direct 10 EC (0,02 %) (alfacipermetrin) ili Decis 2.5 EC (0,05 %) (deltametrin).

Tretiranja obavljati navečer (ove skupine insekticida su osjetljive na visoke temperature) (npr. pri +28°C ili više °C brzo gube djelotvornost).

Na gusjenica šimširova moljca su ove sezone slabiju djelotvornost pokazale djelatne tvari dimetoat (Rogor, Chromogor, Ritam, Perfekthion, Zagor, Sistemin E-40), imidakloprid (Confidor, Boxer, Rapid, Kohinor, Congo, Dali SL) i tiametoksam (Actara WG).

mr. sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr