Puzavci na zidovima kupe vlagu, mijenjaju boje lišća i predstavljaju pravi ukras koji traje sve do zime. Njihova odlika je lako razmnožavanje i još lakše održavanje. Ukoliko je želite u dvorištu, jesen je pravo vrijeme za sadnju.
Puzavci služe da zid ili čitavu fasadu pretvore u slikarsko platno. Sve varijacije ove biljke garantiraju vatromet boja koje se mijenjanju ovisno od godišnjih doba. To omogućava dinamiku u vrtovima, a da ne morate svaki čas saditi različite biljne vrste.
Najčešći strah vlasnika je da će s puzavcima doći i vlaga na zidovima i zbog toga se rijetko usuđuju imati ih na fasadama. Nema mjesta panici, jer ove biljke čak i uzimaju vlagu ukoliko je ima u zidovima. Mogu sakriti neuglednu fasadu i poslužiti kao dodatna zaštita od vrućine tijekom ljeta. U puzavcima se ne kriju sitni gmizavci, pa ni sa te strane nema bojazni.
Oni koji imaju trolisnu ili peterolisnu lozu, poznatu i kao divlja loza (Partenocissus quinquefolia) koja pripada porodici Vitaceae, već ove jeseni mogu od zelenog zida dobiti vatrenu fasadu. Lišće mijnja boju i pred kraj jeseni ono postaje plameno. Divlja loza je listopadno drvenasta loza, koja može narasti i do 30 metara visine. Razgranata je i na vrhovima ima ljepljive pipke kojima prijanja uz zidove. Cvjetovi su neupadljivi, zelenkasti i skupljeni u klasove. Možete je posaditi i uz ogradu.
Ako želite da raste uz kuću, treba je posaditi na jedan metar od temelja. Prve grane treba povezati i pričvrstiti uz objekt po kojem želite da se penje. Ili eventualno napraviti vođice koje će joj pomoći da ostane uz zid. Kasnije se loza sama uz pomoć svojih pipaka hvata za podlogu.
Ne bira zemljišta, pa uspijeva i na glinovitim, suhim, kamenitim podlogama. Divlja loza je i odlična zaštita od erozije. Dodatna prihrana nije neophodna, a jakim korijenom nalazi dovoljno hrane u zemljištu. Dovoljno je da je posadite i povremeno orezujete.
Pravilo je da se skidaju grane koje se pružaju suprotno od oslonca. Ukoliko prekriva fasadu kuće, orezivanje oko prozora i vrata je jedino poželjno, kao i ono koje podrazumijeva da joj usmjeravate rast.
Vođica na zidu pomaže lozi da se penje
Razmnožava se reznicama, koje bi trebale imati dva lista. Reznice se stavljaju u zemlju u jesen. Može se razmnožavati i bobicama, koje treba pokupiti u jesen i odmah ih posijati. U proljeće će iznići mnogo mladih biljaka. One vrlo brzo rastu. Za dvije sezone biljka se može posaditi na stalno mjesto i u prvoj godini treba je redovno zalijevati. Kasnije to nije potrebno jer će ona svojim razgranatim korijenom naći dovoljno vlage za sebe.
Ukoliko divlju lozu već imate i želite ju ukloniti s fasade onda važi pravilo "sasjecite stvar u korijenu". Naime, u tom slučaju prvo se moraju odsjeći grane uz sam korijen. Potom ostavite da se te grane prirodno suše, odnosno da se pipci prirodno odlijepe od zida, pa tek tada uklonite suhe grane sa zidova. Ovaj redosled je važan, jer se u suprotnom može dogoditi da oštetite fasadu zgrade.
Foto: Magdalena Nenković
Autorica
Ne, kopriva nije zabranjena u EU! Evo što je istina o njoj
Ljetni jorgovan se brzo razmnožava i stvara ovisnost kod leptira?
Kada brati, a kako sušiti koprivu i koje su joj ljekovite osobine?
Srijemuš moćniji od češnjaka: Za što se koristi prema narodnoj medicini?
