Pretraga tekstova
Obavijest Savjetodavne službe za cvjećare i hobiste.
Zbog iznad prosječno velikih količina oborina protekle 2014. godine, mnogi vlasnici ukrasnih ruža žale se na štete zbog jače pojave i razvoja biljnih bolesti, radi kojih je već sredinom ljeta uništeno više od 50 % lisne površine.
Ruža (Rosa spp.) je, kao malo koja vrsta ukrasnog bilja, napadnuta tako velikim brojem štetnih organizama da mnogi vlasnici koji ih posade, ako ne planiraju mjere zaštite, često ostanu razočarani njihovim izgledom. Od početka vegetacije je potrebno barem dva puta mjesečno provoditi mjere zaštite protiv različitih uzročnika bolesti: npr. zvjezdaste pjegavosti (Marsonina), pepelnice (Sphaerotheca), hrđe (Phragmidium), plamenjače (Peronospora), sive plijesni (Botrytis), grinje (Panonychus) i štetnih kukaca (Aphidae).
Ovisno o načinu i regiji uzgoja ruža (na otvorenom ili zaštićenom prostoru, kontinentalnom ili mediteranskom području), pojava štetnih organizama je različita. Biljne su bolesti ruža značajno štetnije od neželjenih organizama životinjskog podrijetla, a godišnji meteorološki uvjeti najviše utječu na njihovu pojavu.
U pravilu sparno i vlažno vremensko razdoblje (povremene oborine, vlažnost zraka veća od 75 % i temperature u rasponu od 8° do 28°C) pogoduju jačoj pojavi biljnih bolesti. Nakon prohladno-vjetrovitog razdoblja koje je obilježilo kraj ožujka i prvi tjedan ovoga travnja, u drugome djelu ovoga tjedna očekujemo smirivanje i porast noćnih i dnevnih temperatura zraka. Kako su ruže već iz zimskih pupova potjerale mlado lišće i započele s rastom novih izdanaka, najkasnije od sredine travnja, preporučujemo početi s mjerama zaštite od najvažnijih štetnih organizama.
Tablica 1. Fungicidne djelatne tvari dopuštene za suzbijanje biljnih bolesti cvijeća (ruža) u Republici Hrvatskoj:
| Djelatne tvari | Pripravci | Primjena (%) | Suzbijanje |
| Dopuštenje za ukrasno bilje općenito: | |||
| azoksistrobin | Quadris, Ortiva | 0,075-0,1 % | hrđe i pepelnice |
| fenheksamid | Teldor SC 500 | 0,1-0,15 % | siva plijesan |
| fludioksonil & ciprodinil | Switch WG | 0,08-0,1 % | siva plijesan |
| M-metalaksil & mankozeb | Ridomil Gold MZ | 0,25-0,3 % | plamenjače |
| Al-fosetil | Aliette Flash | 0,3 % | plamenjače |
| pirimetanil | Pyrus | 0,25 % | siva plijesan |
| bakar | Kupropin | 0,3-0,75 % | pjegavost i palež |
| penkonazol | Topas 100 EC | 0,025 % | pepelnice |
| propamokarb | Previcur, Proplant | 0,3 % | plamenjače |
| trifloksistrobin | Zato 50 WG | 0,015 % | pepelnice |
| metiram | Polyram DF | 0,25 % | hrđe, plamenjače |
| Dopuštenje za cvijeće (općenito): | |||
| folpet | Folpan, Futura | 0,2-0,25 % | pjegavosti |
| kaptan | Captan, Merpan | 0,25-0,3 % | pjegavosti |
| sumpor | Chromosul i dr. | 0,2-0,35 % | pepelnice |
Tablica 2. Insekticidne i akaricidne djelatne tvari dopuštene za suzbijanje štetnih kukaca i grinja cvijeća i/ili krizantema u Republici Hrvatskoj:
| Djelatne tvari | Pripravci | Primjena (%) | Suzbijanje |
| Dopuštenje za ukrasno bilje općenito: | |||
| pirimikarb | Pirimor WG 50 | 0,06 % | lisne uši |
| alfa-cipermetrin | Fastac, Direct | 0,012-0,018 % | štitasti moljac, tripsi |
| pimetrozin | Chess WG | 0,06 % | štitasti moljac, lisne uši |
| tiametoksam | Actara 25 WG | 0,02 % | lisne uši, štitasti moljci |
| tiakloprid | Calypso 480 SC | 0,025 % | lisne uši |
| lufenuron | Match EC 050 | 0,1 % | tripsi |
| metoksifenzoid | Runner SC | 0,04-0,05 % | gusjenice sovice |
| abamektin | Vertimec, Kraft EC | 0,075-0,1 % | tripsi, grinje, mineri |
| piretrin | Kenyatox Vede EC | 0,07-0,08 % | tripsi, štitasti moljci |
| Dopuštenje u ružama: | |||
| tau-fluvalinat | Mavrik 2F | 0,02 % | lisne uši |
| imidakloprid | Confidor 200 SL | 0,05-0,1 % | lisne uši |
Iz prikazanih tablica je vidljivo da ruže napada veći broj bolesti i štetnika. Stoga je važno prepoznati njihov napad, odabrati djelotvorne pripravke i pridržavati se priloženih uputa o primjeni i zaštiti u radu.
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.