AgroKlub.com

\

Ukrasno i ljekovito bilje

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Ukrasno i ljekovito bilje » Biljke indikatori - obzirom na stanje tla

Biljke indikatori - obzirom na stanje tla

Indikatori tla

Biljke indikatori - obzirom na stanje tla

Datum: 30.12.2014. 13:35

Kategorija:

Ukrasno i ljekovito bilje

Među biljkama, koje pružaju veliku pomoć pri određivanju vrste - stanja tla, su samonikle biljke i korovi.

Među biljkama, koje pružaju veliku pomoć pri određivanju vrste - stanja tla, su samonikle biljke i korovi. Prisutnost određene vrste biljke okvirno može dati informaciju o stanju tla, npr. kiselo-lužnato tlo, zbijeno-propusno tlo, vlažno-suho tlo i sl.

Također, ako se na nekom kultiviranom tlu iznenada pojavi određena vrsta korova, tj. ako ta vrsta dominira, nepogrešivo ukazuje na pogreške u tehnologiji uzgoja i stanju tla. Tako npr. poljska preslica, poljska metvica i puzavi žabnjak ukazuju na tešku zbijenost tla i višak vlage, dok kopriva i mišjakinja govore da je tlo bogato humusom. Tablica 1. pokazuje na što ukazuju samonikle biljke kao indikatori.

Stanje tla
Biljna vrsta
Kiselo tlo, tlo siromašno kalcijem
Bridasta rotkva, Raphanus raphanistrum
Paprat (bujad), Pteridium aguilinium
Heljda, Fagopyrum eskulentum
Kostrva (običan koštan), Echinochloa crus-galii
Maćuhica, Viola tricolor
Mala kiselica, Rumex acetosella
Poljski jarmen, Anthemis arvensis
Meka medunika, Holcus mollis
Podbjel,Tussilago farfara
Vrijes, Caluna vulgaris
Poljska preslica, Equisetum arvense
Tlo bogato kalcijem
Divlja vodopija (cikorija), Cichorium intybus
Kraljevski kokotić, Consolida regalis
Livadna kadulja, Salvia pratensis
Ljetni gorocvijet, Adonis aestivalis
Mala krvara (zmijska trava),Sanguisorba minor
Obični dubačac, Teucrium chamaedrys
Pjeskovito tlo
Jednogodišnja treskavica, Scleranthus annuus
Ljepljiva rumenika, Lychnys viscaria
Pješčarski mak, Papaver argemone
Poljski pelin, Arthemisia campestris
Sjetveni ravan, Chrysanthemum segetum
Ilovasto tlo
Čekinjasta bročika, Galium aparine
Divlja vodopija (cikorija), Cichorium intybus
Sitni vjenčić, Sherardia arvensis
Esparzeta (divlji vučjak), Onobrychis viciifolia
Kamilica, Chamomilla recutita
Maslačak, Taraxacum officinale
Podbjel, Tusssilago farfara
Poljski osjak, Cirsium arvense
Poljski žabnjak, Ranunculus arvensis
Suho, lako tlo
Pješčarski mak, Papaver argemone
Deltoidni klinčić, Dianthus deltoides
Gladuš, Euphorbia verna
Poljska djetelina, Trifolium arvense
Vlažno, teško tlo
Petolist, Potentilla anserina
Ljubičasti gavez, Symphytum officinale
Maslačak, Taraxacum officinale
Poljska metvica, Mentha arvensis
Puzavi žabnjak, Ranunculus repens
Veliki trputac, Plantago major
Zlatica, Ranunculus ficaria
Humusno tlo (bogato hranivima)
Bijela loboda, Chenopodium album
Sitna konica, Galinsoga parviflora
Široka pepeljuga, Atriplex patula
Crna pomoćnica, Solanum nigrum
Kamilica, Chamomilla recutita
Ljekovita dimnjača (pelin morski), Fumaria officinalis
Mišjakinja (crijevac), Stellaria media
Obična i mala kopriva, Urtica dioica i Urtica urens
Poljska čestika (kravlja trava), Thlaspi arvense
Poljska gorušica, Sinapis arvensis
Rusomača, Capsella bursa-pastoris
Široka pepeljuga, Atriplex patula

Najčešće biljke na kiselom tlu

Kostrva, Echinochloa crus-galii

Kostrva se nalazi u okopavinama. To je jednogodišnji uskolisni korov. Naraste do 100 cm u visinu, listovi su glatki, valovitih uglova. Razmnožava se sjemenom, i to ga čini osjetljivim na zemljišne herbicide.

Kod nas se smatra vodećim korovom kukuruza. Odgovaraju joj vlažna i topla staništa. Osobito voli ilovasto-pjeskovita, hranivima bogata tla. Budući da za klijanje zahtijeva više temperature, u našem klimatu nicanje uslijedi sredinom travnja, dakle to je kasno proljetna travna biljka. Niče i plodonosi tijekom cijelog ljeta.

Paprat, Pteridium aguilinium

Paprati su jedna od najstarijih biljnih vrsta na Zemlji i prve biljke koje su se iz mora trajno preselile na kopno. Od mnogobrojnih vrsta paprati koje rastu u našim krajevima najpoznatija je obična, šumska ili muška paprat, poznata kao navala. Zbog ljekovitih svojstava oduvijek se koristi u narodnoj medicini, ali danas ima samo vanjsku primjenu.

Sredinom proljeća počinje sezona paprati. Paprat raste pojedinačno, rjeđe u skupinama, na vlažnim i sjenovitim mjestima, a u planinama se penje i preko 1.500 m nadmorske visine.

Mala kiselica, Rumex acetosella

Od kiselica je najčešća obična kiselica (R. acetosa), i to na umjereno vlažnim livadama. Kisela je okusa pa je služila kao povrće, a od davnina je poznata i kao lijek. Česte su još vrste mala kiselica (R. acetosella), na izrazito kiselim tlima, kovrčava kiselica (R. crispus) i klupčasta kiselica (R. conglomeratus) na tlima bogatima dušikom.

Kiselog je okusa zbog toga što sadrži soli oksalne kiseline. Iz tog razloga ovu jestivu divlju zelen ne treba uživati u većim količinama. Izvorni joj je areal Euroazija, no danas je raširena po cijeloj sjevernoj hemisferi.

Podbjel,Tusssilago farfara

Podbjel raste posvuda, od nizinskih do planinskih područja, uglavnom po vlažnim mjestima, uz grabe i potoke, na glinasto-pjeskovitim tlima. Može pokrivati i velike površine i predstavlja pionira vegetacije za stvaranje plodnoga tla.

Podbjel je zeljasta trajnica s vodoravnim podankom iz kojeg izbijaju vriježe. Cvjeta pri završetku zime ili u rano proljeće, od veljače do travnja. To je jedan od prvih proljetnih cvjetova. Iz podanka izbija više ljuskastih izbojaka koji na vrhu nose jedan žuti glavičasti cvijet. Listovi se počinju pojavljivati tek kada biljka ocvjeta.

Najčešće biljke na tlu bogatom kalcijem

Livadna kadulja

Livadna kadulja (Salvia pratensis, livadni kuš, livadna žalfija, divlja žalfija) može se naći na nagibima, pašnjacima i livadama. Već iz daljine uočavaju se tamnoplavo ljubičasti cvjetovi koji ispuštaju aromatičan miris.

Ima antibakterijsko i antigljivično djelovanje. Raste divlje po kamenitim neplodnim mjestima, a uzgaja se i po vrtovima. Cvjeta od svibnja do lipnja. Raste divlje, ali se i uzgaja. Kadulja je ljekovita biljka, ali se koristi i kao začin.

Mala krvara

Mala krvara pripada porodici ruža, zeljasta je trajna biljka, vitke, gole u donjem dijelu dlakave, tamne stabljike do 70 cm visoke na kojima su glavičaste cvijetne glavice.

Raste u ekosistemima kserostermnih pašnjaka. Dobra je krmna i pčelinja paša. Ljekovita je biljka (korijen).

Listovi su raspareni do 25 jajastih liski nazubljenog ruba na kratkim petiljkama, cvatovi su zelenkaste boje crvenog preljeva okrenute suncu, cvjeta od travnja do rujna mjeseca, raste na suhim travnjacima, upotrebljava se u pučkoj medicini.

Najčešće biljke na pjeskovitom tlu

Pješčarski mak, Papaver argemone

Mak je jednogodišnja zeljasta biljka s uspravnom stabljikom visine do 60 cm, obrasla gustim dlačicama. Perasto iscijepani listovi su jajoliki. Cvijet je jarkocrven, svijetlocrven ili bijel, a čim se rascvate i uspravi, odbaci latice.

Plod je tobolac s brojnim pretincima ispunjen sjemenom bubrežastog oblika. Vrijeme cvatnje mu je od svibnja do srpnja.

Pješčarski mak (Papaver argemone) je kritično ugrožena (CR) vrsta Hrvatske flore, koja je zabilježena na obradivim površinama, u vinogradima, među usjevima.

Mak raste u svakoj dobroj vrtnoj zemlji, uz uvjet da ima dovoljno vlage i sunca. Biljka se razmnožava sijanjem sjemena, a sedam mjeseci nakon sjetve žanju se makove glavice (tobolci) te se iz njih izvade dozrele sjemenke i osuše. Cijela makova zrna mogu se čuvati cijele godine, a samljevena se moraju što prije uporabiti jer užegnu.

Poljski pelin, Arthemisia campestris

Pelin (Artemisia), biljni rod s više od 200, često aromatičnih, vrsta jednogodišnjih ili trajnih zeleni i polugrmova iz porodice cjevastocvjetnih glavočika (Asteraceae).

Njihovi su listovi naizmjenični, perasto razdijeljeni, rijetko nerazdijeljeni. Cvjetovi su skupljeni u malenim, kuglastim ili jajastim, često visećim glavicama raspoređenima u sastavljene cvatove poput grozda, klasa ili metlice. Glavice su građene od cjevastih cvjetova, a obavijene su ovojem (involucrum) od listića raspoređenih poput crjepova na krovu. Najveći broj vrsta raste u stepskim područjima Sjeverne polutke.

Na Đurđevačkim pijescima raste poljski pelin (Artemisia campestris). U Hrvatskoj ima petnaestak vrsta pelina. Među najpoznatijima je eurazijska zeljasta trajnica pravi pelin (Artemisia absinthium). Raste pretežito na ruderalnim staništima uz kuće, vrtove i putove, a i uzgaja se.

Najčešće biljke na ilovastom tlu

Čekinjasta bročika, Galium aparine

Čekinjasta bročika (Galium aparine), prostire se na poljima, livadama i pored ograda. Dostiže visinu od 60 do 160 cm, ima pršljenaste listove i peteljkaste zelenobijele cvjetne drozdove. Zbog puzave stabljike s oštrim dlačicama je biljka penjačica.

Stabljika joj je obrasla gustim dlakama, naziva se i bročika priljepača. Sve vrste bročike imaju već prema staništu približno jednaku ljekovitu moć.

Divlja vodopija, Cichorium intybus

Divlju vodopiju su cijenili još stari Rimljani uzgajajući je kao povrće. Danas se može vidjeti na neobrađenim zemljištima i uz puteve diljem Europe. Ova otporna trajnica, koja naraste do jednog metra, ima duboko nazubljene listove koji okružuju uspravnu dlakavu stabljiku. Cvjetne glavice se pojavljuju od lipnja do rujna. Većina ih ima jasnoplave cvjetove, no mogu se također naći u ružičastoj ili bijeloj boji.

Listovi se skupljaju u vrijeme kad je biljka u cvatu, a koriste se za pripremanje oparaka, dok se cvjetovi i korijenje mogu prikupljati u bilo koje doba godine, ako će se upotrebljavati svježi, ili u rujnu ako će se koristiti sušeni. Voli sunčan i otvoren položaj, te rahlo tlo. Sije se u rano ljeto, a kasnije se prorjeđuje ili presađuje. Vodopija ima široku upotrebu u narodu, a današnja medicina priznaje je također ljekovitom biljkom. Liječi sve bolesti koje su u vezi sa slabom probavom i nedovoljnom izmjenom tvari. Vrlo je dobra za očuvanje i liječenje oboljele jetre i poremećaja u lučenju žuči.

Poljski osjak, Cirsium arvense

Osjak (Cirsium), biljni rod s približno 250 vrsta jednogodišnjih ili trajnih zeleni iz porodice cjevastocvjetnih glavočika (Asteraceae). Glavice su građene od cjevastih tamnocrvenih, crvenoljubičastih, žutih, žućkastobijelih ili, rijetko, bijelih cvjetova. Plod roška ima kunadru (papus), sastavljenu barem djelomično od perasto razgranjenih dlačica.

U nas raste petnaestak vrsta. Najčešći je poljski osjak (C. arvense), ruderalna biljka i teško iskorjenjiv korov na oranicama, vinogradima, voćnjacima, a pokazatelj je i dušika u tlu.

Poljski žabnjak, Ranunculus arvensis

Žabnjak je trajna biljka promjenjiva oblika, raste po vlažnim livadama i pašnjacima. U zelenom stanju otrovni su svi dijelovi, jer sadrže eterično ulje anemonol. U suhome stanju biljka nije otrovna.

Mesnati, goli, tamno-zeleni listovi mogu varirati od srcolikih, bubrežastih do duguljastih s cjelovitim ili ovalno-narovašenim rubom. Veliki su 40 - 80 mm širine i 40 - 90 mm dužine. Biljka ima tri (rijetko 4) zelena lapa duga 5-8 mm. Cvjetovi su žuti, oko 2 do 6 cm široki, rastu pojedinačno iznad lišća na cvjetnim stapkama dugim 10 - 30 cm. Cvjetovi imaju uske obrnuto jajolike latice koje blijede s vremenom.

Najčešće biljke na suhom, lakom tlu

Poljska djetelina, Trifolium arvense

Djetelina (Trifolium) je rasprostranjena u čitavoj Europi, a u poljoprivredi je crvena djetelina vrlo važna krmna biljka.

Između 1950. i 1960. godine objavljeno je dosta rezultata o prednosti jednostavnih djetelinsko-travnih smjesa, sastavljenih od jedne trave i jedne mahunarke. Kratkotrajne smjese su uglavnom na bazi talijanskog ljulja i crvene djeteline, a za pašnjake se koriste uglavnom engleski ljulj i bijela djetelina, tj. njihove sorte različite ranozrelosti.

Poljska djetelina jedna je od važnh indikatora suhog i lakog tla, a ima ružičasto bijele cvjetove.

Gladuš, Euphorbia verna

Gladiš je trajna biljka, visine do 50 cm koja se kao korov teško iskorjenjuje jer ima vrlo žilav, drvenast i prilično dug korijen koji raste vrlo sporo.

Stabljika je grmolikog oblika, čvrsta i razgranjena trnovitim izdancima. Donji listovi su trodijelni, tj. sastavljeni iz tri listića, dok su listovi u vršnom dijelu stabljike obično jednostavni. Leptirasti cvjetovi nalaze se na trnovitim izdancima u pazušcima listova, a boje su grimizno-crvene. Biljka cvjeta čitavo ljeto. Prema veličini i obliku cvijeta i drugih biljnih dijelova, te prema tome da li su izdanci stabljike trnoviti ili ne, razlikujemo više podvrsta. Gladiš se uglavnom pojavljuje na suhim i mršavim tlima oranica, pašnjaka i livada te uz rubove šuma. Biljka voli tlo koje sadrži vapno. Jakim gnojenjem i polijevanjem tla gnojnicom biljka brzo nestaje sa staništa.

Najčešće biljaka na vlažnom, teškom tlu

Puzavi žabnjak, Ranunculus repens

Puzavi žabnjak je višegodišnaj biljka visine 40 - 50 cm, ima vriježe koje se na čvorovima zakorjenjuju. Stabljika je uspravna ili se uzdiže, gola ili dlakava, razgranjena i nosi više cvjetova. Prizemni list s peteljkama, a gornji su sjedeći. Plod je oraščić. Sjeme klije rano u proljeće iz dubine tla 0,5 - 3 cm.

Klijavost se procjenjuje na preko 100 godina. Biljka proizvede 100 do 150 sjemenki. Cvjeta od svibnja do kolovoza. Raste na raznim usjevima, posebno vlažnim oranicama, poplavnim livadama i pašnjacima.

Veliki trputac, Plantago major

Trputac je trajna biljka s prizemnim, suličastim, uskim, žilavim i golim listovima na kojima se ističe tri do pet provodnih žila. Cvjetna stapka je bez listova, uspravna, kutasta te završava smeđkastim cvjetnim klasom. Plod je dvosjemeni tobolac. Bokvica ženska ili trputac veliki može se naći na zapuštenim livadama, pustim zemljištima, stazama i putevima, ali i u vlažnim grabama od nizina do visokih planinskih područja.

Prizemni listovi bokvice ženske ili trpuca velikog složeni su u obliku rozete, širokog su jajolikog oblika, na rubovima djelomično ili svekoliko nazubljeni. Na golim listovima ističe se uglavnom sedam provodnih žila. Cvjetna stapka je uspravna i okrugla, a cvjetni klasić je duguljasto valjkast.

Najčešće biljke na tlu bogatom humusom

Bijela loboda, Chenopodium album

Bijela loboda je jedan od najraširenijih korova i često je prva biljka koja zazeleni svježe nasute terene, iskope, kanale, okopavine, strne žitarice, vrtove, vinograde, ruderalna staništa bogata hranivima. Površina listova gusto je prekrivena trihomima.

Žljezdano tkivo u drški trihoma izlučuje natrijeve ione u mjehurić i tako oslobađa biljku toksičnih materija. Zbog te prilagodbe, loboda može uspijevati i na vrlo slanim tlima koja su za većinu ostalih biljaka otrovna.

Crna pomoćnica, Solanum nigrum

Crna pomoćnica je cvjetnica iz roda velebilje. Zbog visokog sadržaja alkaloida, naročito u nezrelim bobicama, biljku često kategoriziraju kao otrovnu, ali zrele bobice i lišće se koristi u nekim dijelovima svijeta kao povrće.

Jednogodišnja je biljka koja zahtjeva propusno tlo, ne podnosi sjenu. Crna pomoćnica je polugrm, drven samo u donjem dijelu stabljike.

Ima jajoliko lišće, po obliku nazubljeno, stoji na peteljkama. Cvjetovi su sitni, bijeli, sakupljeni u grozdaste cvatove. Biljka cvate istovremeno ženskim i muškim cvjetovima. Zreo je plod crna, rjeđe zelena, žuta ili crvena, sočna bobica veličine graška, puna sitnog sjemena. Neugodna je mirisa i ljuta okusa koji izaziva gađenje i povraćanje.

Mišjakinja, Stellaria media

Mišjakinja je godišnja biljka udomaćena u Europi. Biljka je specifična po tome što u isto vrijeme cvate i ima sjeme. Cvjetovi su maleni i bijele boje. Mlada je biljka jestiva, a koristi se i u narodnoj medicini.

Za slabih zima može se naći tijekom cijele godine, inače obično u proljeće i jesen. Mišjakinja je čest korov oranica, vinograda, voćnjaka. Raste i kraj puteva, ograda itd. Ponekad se javlja masovno, u velikom broju.

Svinje i guske ga rado jedu. Za stoku je škodljiv ako ga pojede u većim količinama. Biljka (osim korijena) je jestiva i ukusna.

Rusomača, Capsella bursa-pastoris

Rusomača (Capsella bursa-pastoris) je biljka iz porodice Brassicaceae. Udomaćena je u Europi i Maloj Aziji te je širom svijeta poznata kao korov. Raste u poljima i na zapuštenom tlu. Mlada je biljka jestiva, dok je biljka u cvatu dugo korištena u narodnoj medicini.

Nepravilno nazupčani listovi tvore rozetu - sličnu onoj u maslačka. Stabljika naraste do 40 cm visine. Vrijeme cvjetanja je od ožujka do studenoga, a sićušni, prljavobijeli cvjetovi tvore cvat koji se produlji u izduženi grozd, dok na tankim peteljkama vise tada male srcolike komušice, koje su na opip poput kože. Osobitu sklonost za ove srcolike komušice pokazuju kokoši.

Autor: Srećko Kostelić, dipl. ing. agr., stručni suradnik za hortikulturu

Foto: depositphotos.com


Savjetodavna služba

Savjetodavna služba
Zagreb, Hrvatska
tel: (0)1 4882 700
e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr , web: www.savjetodavna.hr

Broj pregleda članka: 7068; Uspješnost članka: 508.4

Tagovi: Rotkva, Korovi, Paprat, Pjeskovito tlo, Plodno tlo, Humusno tlo, Ilovasto tlo, Tehnologija uzgoja, Biljke indikatori, Samonikle biljke, Kiselo tlo, Tlo bogato kalcijem, Vlažno tlo, Kostrva, Mala kiselica, Livadna kadulja, Mala krvara, Kserotermni pašnjaci, Pješčarski mak, Poljski pelin, Đurđevački pijesci, Čekinjasta bročika

Ključne riječi članka: biljke, indikatori, obzirom, na, stanje, tla, biljka, raste, biljke, listovi, vrsta, poljski, poljska, cvjetovi, kiselica, arvense, najčešće, žabnjak, arvensis, pelin, livadama, vlažnim, djetelina, glavice, cvjeta, korov, tlima, podbjel, visine, uglavnom, stabljike, bijela, trputac, vrijeme, veliki, vrste, medicini, stanju, zeljasta, cvjetova, paprat, puzavi, godine, trajna, ranunculus, osjak, pješčarski, kadulja, livadna, divlja, vodopija, papaver, stabljika, bročika, često, argemone, europi, artemisia, listova, obliku, jestiva, peteljkama, uspravna, proljeće, trajnica, prema, poput, porodice, svibnja, uzgaja, perasto, dijelu, pašnjacima, zeleni, jedan, travnja, campestris, jednogodišnja, čekinjasta, aparine, teško, officinale, krvara, intybus, kalcijem, kostrva, acetosella, bogato, mišjakinja, farfara, hranivima, loboda, poznata, paprati, narodnoj, danas, okusa, mjestima, također, staništa, ljekovita, pomoćnica, obična, bursa, naraste, pastoris, povrće, najčešće biljke, papaver argemone, trajna biljka, puzavi žabnjak, žabnjak ranunculus, bursa pastoris, poljska djetelina, narodnoj medicini, pelin artemisia, čekinjasta bročika, divlja vodopija, mala kiselica, livadna kadulja, mala krvara, poljski pelin, poljski osjak, cjevastocvjetnih glavočika asteraceae, porodice cjevastocvjetnih glavočika, pepeljuga  atriplex patula, čekinjasta bročika galium, bročika galium aparine, capsella bursa pastoris, žila cvjetna stapka, široka pepeljuga  atriplex, žabnjak ranunculus repens, vodopija cikorija  cichorium, divlja vodopija cikorija, kiselica rumex acetosella, cikorija  cichorium intybus, kamilica  chamomilla recutita, puzavi žabnjak ranunculus, maslačak  taraxacum officinale, mala kiselica rumex

Vezani članci - Indikatori tla

Iskoristite korove u vrtu
02.07.2013.