Vučković na Vijeću ministara zatražila dodatne mjere pomoći za pogođena područja

Povećanje intenziteta potpora za ulaganja u pogođenom području na 70 posto, olakšana isplata predujmova ukidanjem bankovne garancije i mogućnost kompenzacije ekonomskih gubitaka pogođenim poljoprivrednicima, zatražila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković na prvom sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Agrifish Europske unije pod portugalskim predsjedanjem na kojem je izvijestila o katastrofalnim potresima u Hrvatskoj.

Kako je priopćeno, naša je delegacija ukazala na iznimno negativan utjecaj potresa na drvni sektor, ruralnu zajednicu i poljoprivredne aktivnosti pogođenih područja te devastaciju osnovne infrastrukture koja je dovela do poteškoća u pristupu tržištu, smanjenja skladišnog kapaciteta i poremećaja u lanca opskrbe.

Slijedom toga Vučković je predložila i razmatranje dodatnih mjera kako bi se olakšao oporavak poljoprivrednog tržišta: "Avansna isplata izravnih potpora u iznosu do 85 posto prije 16. listopada i to prije provedbe kontrole na terenu, izuzeće od obaveza vezanih uz zelena plaćanja, kao i produljenje rokova za dovršetak investicija iz Programa ruralnog razvoja“, istaknula je.

Povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Janusz Wojciechowski naglasio je kako EK već razmatra moguće načine kako pomoći hrvatskim poljoprivrednicima te iskazao spremnost i otvorenost za naše zahtjeve.

ZPP i međunarodna trgovina

Osim teme potresa, na sastanku Vijeća, održanom 25. siječnja 2021. godine putem video- veze, portugalsko je predsjedništvo predstavilo glavne prioritete svoga predsjedanja među kojima se ističe namjera postizanja političkog dogovora o reformi Zajedničke poljoprivredne politike u svibnju. Ministrica je podržala ovaj pristup te ponovila ključne prioritete za Republiku Hrvatsku u odnosu na reformski paket.

"Maksimalno pojednostavljenje pravila, posebno za male poljoprivrednike, veća uloga država članica u definiranju mjera poljoprivrede unutar zajedničkog pravnog okvira Europske unije, nastavak proizvodno vezanih plaćanja, uvažavanje specifičnih potreba država i unaprjeđenje mjera za stabilizaciju tržišta“, nabrojila je.

Također, razmijenjene su informacije o trenutnom stanju međunarodne trgovine u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Ponovno je skrenuta pozornost na necarinske barijere s kojima je suočena i Hrvatska kao i dugotrajni postupci odobravanja uvoznih certifikata u pojedinim trećim zemljama koji otežavaju izlaz na nova tržišta. Temeljem toga zatražena je aktivnija uloga Vijeća u regulaciji trgovine za proizvode poljoprivrede i ribarstva.

Slovenska delegacija je, uz potporu Hrvatske, Austrije, Češke, Cipra, Estonije, Francuske, Grčke, Mađarske, Latvije, Litve, Poljske, Rumunjske i Slovačke,  izvijestila o trenutnom stanju u sektoru svinjogojstva pogođenog padom cijena, tržišnim poremećajima uzrokovanih koronakrizom i pojavom afričke svinjske kuge u državama članicama te pozvala EK na primjenu odgovarajućih mjera.

Ponovno zatražena analiza stanja u svinjogojstvu

Ponovljen je i zahtjev nekoliko država članica upućen Komisiji da izvrši detaljnu analizu trenutne situacije u svinjogojskom sektoru i mogućih scenarija budućeg razvoja. 

Podsjećamo, Ministarstvo poljoprivrede zatražilo je krajem prošle godine žurnu aktivaciju mjera Europske komisije kako bi se omogućio nastavak proizvodnje i stabilizacija svinjogojskog sektora, stoga je na sastanku zatraženo što hitnije očitovanje o ovom prijedlogu, kao i analiza trenutne situacije i prijedlozi razvoja ovog sektora.

"Ovo je trenutak u kojem je važno da  poljoprivredna politika i svi instrumenti koje ona ima na raspolaganju, kao prava zajednička politika EU, pokaže kako je zaista sposobna nositi se sa svim izazovima i osigurati ono čemu svi težimo, a to je održivost i opstanak ruralnih područja i osiguranje nastavka poljoprivrednih djelatnosti“, zaključila je Vučković.