U ožujku natječaj iz Mjere 5, pomoć obnovi stradalih poljoprivrednih gospodarstava

Natječaj iz mjere 5 Programa ruralnog razvoja kojim će se pomoći obnova poljoprivrednim gospodarstvima stradalim u potresu, bit će objavljen u ožujku čim se obznane službeni podaci o šteti na Banovini. 

"Krenut ćemo sa 100 milijuna kuna", rekla je jučer ministrica poljoprivrede Marija Vučković na okruglom stolu održanom u organizaciji Hrvatskog agroekonomskog društva (HAED) na temu revitalizacije ruralnih područja Sisasčko-moslavačke županije pogođenh potresom. 

Premda i samo Ministarstvo ima svoje podatke o šteti prikupljene na terenu, nije željela otkriti koliki su. "Ne bih htjela biti prva koja će to reći, ali vjerujem da će naši podaci biti u sukladnosti sa službenim procjenama", dodala je. 

Veću ulogu i financijska sredstva dato LAG-ovima 

Podsjetila je i da će svaki poljoprivrednik imati svoga savjetnika kako bi se stradalima olakšala prijava na natječaje. U kraju koji je, kako se čulo, i prije potresa trebao znatnija ulaganja jer "neke ceste izgledaju jednako kao i 1988. godine", velika pomoć mogle bi biti i Lokalne akcijske grupe kojima bi se trebalo dati veću ulogu i financijska sredstva. 

"Specifičnosti LAG-ova su u tome da su na terenu i mogu uzeti u obzir natječajem 15 stvari koji nisu moguće na nacionalnoj razini jer nekom je voćaru "palo" na traktor, nekom se urušila štala", napomenuo je Rodoljub Džakula, proizvođač čije gospodarstvo ima tradiciju dugu 101 godinu. 

Ono što bi olakšalo ljudima mogućnost dobivanja kredita u bankama, dodao je, bila bi mogućnost davanja zemljišta ili šume u zalog. "Čovjeku treba primjerice 100.000 kuna, dođe u banku i pitaju ga što ima, a on uzvrati: oštećenu kuću i zemljište i bude odbijen", opisao je situaciju. 

Na području koje je bogomdano za eko stočarenje, uzgoj šljiva, a ponosi se i škrletom, autohtonom sortom vinove loze, tek je jedna klaonica što je veiki problem za one koji bi htjeli prodati meso i prerađevine. Nedostaje i skladišnih kapaciteta pa se već sada strahuje kamo s ljetinom, a veliki problem je i odljev stanovništva. 

Djeci ukazati na vrijednost poljoprivrede

"Imamo informaciju prema kojoj je samo iz jedne petrinjske škole iselilo 75 učenika. Je li točno, ne znamo, ali ako se priča o tome, sigurno je da ima istine", naveo je Džakula koji smatra da bi već u osnovnoj školi djecu trebalo učiti vrijednosti poljoprivrede i odmaknuti se od dosadašnjeg shvaćanja ove grane: U poljoprivredi si jer si kriminalac ili si propao pa si završio u poljoprivredi. Djeca koja su danas 10 godina, za osam bi mogla i trebala biti pokretači i nositelji gospodarstva i razvoja ovog kraja, smatra on. 

Tijekom okruglog stola čiji je moderator bio prof. dr. sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta, čulo se i da bi za obnovu ovoga područja trebao poseban zakon tzv. Lex specialis, ali i da se treba zahvaliti djelatnicima Ministarstva poljoprivrede koji su prvi bili na terenu, koji su još uvijek ondje i pomažu poljoprivrednicima. 

Inače, panelisti su bili i Tihana Likarević, voditeljica Odsjeka za poljoprivredu, Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i ruralni razvoj Sisačko-moslavačke županije, Dalibor Georgievski, Georg Consulting i Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije.