Pretraga tekstova
Sredstva su namijenjena sektorima u kojima Hrvatska ima najveći prostor za rast: proizvodnji mlijeka, mesa i jaja, voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, sjemenarstvu i rasadničarstvu.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić predstavio je danas sektorske natječaje za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju ukupne vrijednosti 90 milijuna eura.
Za stočarsku proizvodnju osigurano je 60 milijuna eura, a za biljnu 30 milijuna eura. Sredstva su namijenjena sektorima u kojima Hrvatska ima najveći prostor za rast: proizvodnji mlijeka, mesa i jaja, voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, sjemenarstvu i rasadničarstvu.
"Ovo je natječaj za više hrvatske hrane na hrvatskim stolovima. Ulažemo u farme, nasade, staje, plastenike i proizvodne kapacitete, ali prije svega ulažemo u prehrambenu sigurnost i jačanje domaće proizvodnje", rekao je ministar Vlajčić.
Najveća novost, stoji u priopćenju Ministarstva jest uvođenje sektorskog modela kojim svaki proizvodni sektor dobiva vlastite kriterije i prioritete. Time se omogućuje pravednije vrednovanje projekata i učinkovitije usmjeravanje sredstava prema stvarnim potrebama proizvođača.
Kriteriji su razvijani u suradnji s proizvođačima, stručnim organizacijama i predstavnicima pojedinih sektora.
Tako će u mljekarstvu prioritet imati povećanje proizvodnje, rast broja grla te robotizacija i automatizacija. U mesnom sektoru naglasak je na svinjogojstvu, uzgoju krmača, sustavu krava-tele te uzgoju ovaca i koza. U proizvodnji jaja poticat će se prelazak na ekološki, slobodni i stajski uzgoj. U voćarstvu, povrćarstvu i vinogradarstvu sredstva će biti usmjerena na podizanje novih nasada i zaštitu od prirodnih nepogoda, dok je u sjemenarstvu i rasadničarstvu naglasak na kvalitetnom i zdravom reprodukcijskom materijalu.
U Ministarstvu naglašavaju da se odabir sektora temelji na pokazateljima samodostatnosti. Hrvatska danas proizvodi približno 50% potreba za mlijekom, 62% za mesom, 52% za svinjskim mesom, 42% za voćem te 55% za povrćem.
Oko 75% ukupno raspoloživih sredstava predviđeno je za mikro, male i srednje poljoprivrednike. Intenzitet potpore za njih iznosi 45%, dok mladi poljoprivrednici i žene nositeljice gospodarstava mogu ostvariti do 60% potpore.
Veliki korisnici mogu ostvariti do 2 milijuna eura potpore po projektu, a mikro, mali i srednji do 500.000 eura.
Natječaji za velike otvaraju se 20. srpnja, dok će natječaji za mikro, male i srednje korisnike biti raspisivani tijekom jeseni, od sredine rujna do kraja listopada, ovisno o pojedinom sektoru.
"Hrvatska ne može govoriti o prehrambenoj sigurnosti i samodostatnosti ako ne ulaže u one koji tu hranu proizvode. Stoga ovih 90 milijuna eura usmjeravamo ciljano, sektorski, prema proizvodnjama u kojima moramo rasti i prema ljudima koji taj rast mogu iznijeti", zaključio je ministar Vlajčić.
Plan za spas sjetve: Potpora do 1,5 milijardi eura za preskupo gnojivo
Na konferenciji su uz ministra sudjelovali državni tajnici Marinko Beljo, Tugomir Majdak i Zdravko Tušek te predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
A sad - kamilica. I to ekološka. Bili smo na OPG-u Verner u Đurićima. Uskoro više, a dotad zavirite u par fotografija.:)
Damir Senjan
prije 3 tjedna
U počecima kad se krenulo sa kamilicom, ovako kako je na slici nebi ništa koperat zaradio. Plačao se postotak glavice cvijeta, znači glavica sa Više [+] peteljkom do 2cm ostalo su ti plačali pod ništa, a to pod ništa samljeli i pakirali u čajeve. Što se tiče bilja ima tu još mnogo toga ali to nije moglo u koperaciju več su si to bilje ostavljali šefovi i komovi jer je donosilo daliko veču zaradu nego na kamilici. Bio u skladištu i vidio i pitao a zašto to nede u koperaciju, tako znam taj dio priče. U Prugovcu je bilo to skladište, raznolikoga sjemena i uzoraka plodova, koje možeš samo gledati ali ne i dirati.