Plan za spas sjetve: Potpora do 1,5 milijardi eura za preskupo gnojivo

Europska komisija predstavila je mjere kojima želi pomoći poljoprivrednicima suočenima s oštrim rastom cijena mineralnih gnojiva te ujedno podržati prehrambenu sigurnost Europe. Riječ je o provedbi nedavno najavljenog Akcijskog plana za gnojiva, budući da su geopolitičke napetosti i poremećaji u opskrbi proteklih mjeseci znatno podignuli cijene ovog repromaterijala diljem Europe.

Kako bi se ublažio pritisak na proizvođače, Komisija predlaže dvije konkretne kratkoročne mjere.

Financijska pomoć i veći proračun

Prva mjera odnosi se na izravnu financijsku pomoć poljoprivrednicima koji moraju kupiti gnojivo za predstojeću sjetvu kako bi osigurali iduće urode. Komisija u nadolazećim tjednima planira mobilizirati ukupno 540 milijuna eura.

Predloženo je i povećanje poljoprivredne rezerve s dodatnih 300 milijuna eura iz proračuna EU-a za 2026. godinu, povrh preostalih sredstava. Države članice imat će mogućnost dopuniti ovaj iznos nacionalnim sredstvima do 200%, čime bi ukupna dostupna financijska potpora mogla dosegnuti 1,5 milijardi eura.

Veća fleksibilnost u korištenju sredstava ZPP-a

Druga mjera uključuje ciljane izmjene unutar Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) kako bi države članice mogle brže i fleksibilnije pomoći poljoprivrednicima pri nabavi gnojiva. Ove izmjene obuhvaćaju:

• Novi program likvidnosti u sklopu ruralnog razvoja za kriznu potporu.
• Mogućnost ranije isplate izravnih plaćanja (potpora) poljoprivrednicima.
• Mogućnost prilagodbe proračuna za izravna plaćanja za kalendarsku godinu 2027.

Novi program likvidnosti može se sufinancirati do 65% iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), a u njega se mogu uključiti i neiskorištena sredstva koja bi inače propala. Države članice ovdje mogu dodati nacionalno financiranje do 200%. Kako bi se osigurala brza isplata i smanjila administracija, potpora se može isplatiti kao fiksni iznos po hektaru kroz strateške planove ZPP-a.

Kada je riječ o predujmovima za izravna plaćanja, države članice moći će ih isplatiti prije 16. listopada uz povećanu stopu predujma, što će poljoprivrednicima izravno poboljšati protok novca, odnosno likvidnost.

Konačno, prijedlog daje državama članicama dodatnu slobodu u rješavanju posljedica visokih cijena gnojiva kroz prilagodbu njihovih alokacija za izravna plaćanja za kalendarsku godinu 2027.

"Naši prijedlozi za fleksibilniju potporu kroz ZPP trebali bi poboljšati likvidnost poljoprivrednika i pružiti im veću financijsku sigurnost. Računam na to da će suzakonodavci ove prijedloge razmotriti po hitnom postupku kako bi pomoć stigla bez odgode. Sada je vrijeme da izaberemo našu prehrambenu sigurnost i konkurentnost. Europa čvrsto stoji uz svoje poljoprivrednike", poručio je Christophe Hansen, povjerenik za poljoprivredu i hranu.

Koji su idući koraci?

Predložene izmjene zakonodavstva ZPP-a sada se šalju Europskom parlamentu i Vijeću na odobrenje.

Prijedlog o poljoprivrednoj rezervi teškoj 540 milijuna eura bit će predan na glasanje državama članicama u Odboru za zajedničku organizaciju tržišta, pri čemu će se točno specificirati nacionalne omotnice. Ako države članice postignu dogovor, konačno usvajanje planirano je za kraj srpnja 2026. oven godine.

Komisija će nastaviti s provođenjem Akcijskog plana za gnojiva kako bi se smanjila izloženost poljoprivrednika budućim krizama i ojačala konkurentnost europske proizvodnje hrane.