Potpore poljoprivrednicima koji koriste zemljište zaštićeno kao kulturno dobro

Prijedlog pravilnika o provedbi Programa potpore poljoprivrednim proizvođačima koji koriste poljoprivredno zemljište zaštićeno kao kulturno dobro, u javnom je savjetovanju. 

Kako napominju, Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji s Ministarstvom kulture i medija, u čijem je djelokrugu zaštita kulturnih dobara, izradilo Program potpore u kojem je nadležno tijelo zaduženo za upravljanje, provedbu i praćenje provedbe Programa.

Osigurana su financijska sredstva u Državnom proračunu za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu u ukupnom iznosu od 5.000.000 kuna odnosno 662.690,52 eura. Program će se provesti putem Javnog poziva koji će biti objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede.

U njemu između ostalog stoji da je udio bespovratnih sredstava do 100 posto od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova. Najviši iznos po korisniku iznosi 50.000 kuna odnosno 6.636,14 eura.

Prihvatljivi troškovi 

Ako se nakon zaprimanja svih pristiglih Zahtjeva koji zadovoljavaju kriterije utvrdi da je ukupni iznos veći od iznosa osiguranih sredstava u Državnom proračunu, Ministarstvo će proporcionalno umanjiti jedinične iznose sredstava financiranja.

Prihvatljivi za financiranje su:

• troškovi pripreme poljoprivrednog zemljišta za promjenu načina korištenja iz oranice u travnjak (livada ili pašnjak) ili iz zapuštene parcele u travnjak (livada ili pašnjak)
• troškovi obnove zapuštenih poljoprivrednih površina (sječa visokog i niskog raslinja, priprema zemljišta za sadnju) i troškovi kupnje sadnog materijala (tradicionalne kulture određenog područja) te troškovi revitalizacije povijesnih regulacija vodenih tokova
• troškovi izrade geodetskog elaborata za parcelaciju katastarske čestica na dva dijela, a prema potrebi i više dijelova na način da će se površina koja obuhvaća stvarno područje arheološkog nalazišta formirati kao jedna katastarska čestica na kojoj će se primjenjivati propisane mjere zaštite kulturnog dobra, a od preostale površine na kojoj nema arheoloških nalaza će se formirati druga kč koja ne treba biti prema posebnom propisu predmet zaštite ako kulturno dobro; troškovi postupka provedbe takve parcelacije u katastru i zemljišnim knjigama; troškovi postupka brisanja zabilježbe statusa kulturnog dobra sa novoformirane katastarske čestice na kojoj je Rješenjem utvrđen prestanak svojstva kulturnog dobra u katastru i zemljišnim knjigama i na kojima nema potrebe za bilo kakvim ograničenjima u obradi i korištenju zemlje;
• kupovina motokultivatora i njihovih priključaka koji omogućavaju obradu zemlje na manjim dubinama (do 20 cm) te nabava ručnog alata potrebnog za obrađivanje zemljišta, na kojem je zabranjeno obrađivanje zemlje dublje od 30 cm i za obrađivanje parcela malih površina koje su ograđene suhozidom.

Cjeloviti prijedlog pročitajte ovdje. 

Iz Ministarstva poljoprivrede navode da je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano 1.130 arheoloških kulturnih dobara, a velik dio njih smješten je na poljoprivredno obradivim katastarskim česticama.

Kompenzacije za smanjenu dohodovnost 

Takve površine zahtijevaju dodatna ulaganja i troškove te posebne načine obrade zemljišta, a nerijetko se nalaze na područjima koja imaju i određena dodatna prirodna ograničenja. Predmetni Program time predstavlja mogućnost potpore kao kompenzacije za smanjenu dohodovnost zbog obveze poštivanja propisa o propisa o zaštiti kulturne baštine, ali i značajan pomak u revitalizaciji zapuštenih dijelova kulturnih krajolika kojima je jedna od sastavnica višestoljetno poljoprivredno korištenje zemljišta (poput Starogradskog polja na Hvaru, koje je upisano na Popis svjetske baštine UNESCO-a). 

"S ciljem što uspješnije provedbe, konzervatorski odjeli Ministarstva kulture i medija pružit će pomoć prilikom odabira prioriteta potpore, vezano uz podatke o zaštićenim područjima, kao i vrstu njihove ugroženosti s obzirom na mjere zaštite propisane za svaku od zaštićenih lokacija", napominju. 

Savjetovanje je otvoreno do: 26.9.2022.