Buduća Zajednička poljoprivredna politika uvest će eko-sheme kojima je cilj nagraditi one koji se bave održivom praksom. One bi uključivale agroekologiju, šumarstvo i ekološku poljoprivredu, navodi Euractiv.
Biološka raznolikost i mjere zaustavljanja njezinog drastičnog pada bila je glavna tema na Svjetskom summitu održanom 30. rujna 2020. godine jer situacija postaje neodrživa i vrlo loša.
Naime, poražavajuć je podatak kako nijedan od 20 zacrtanih ciljeva usvojenih na posljednjoj Konvenciji o bioraznolikosti nije postignut, a samo će ih šest do kraja godine možda biti ostvaren.
Ideja o novčanom nagrađivanju poljoprivrednika (Payments for Environmental Services PES) koji promiče ekološku proizvodnju i zaštitu okoliša nije ništa novo. Ovakve mjere Južna Amerika provodi već godinama kako bi zaštitila svoje tropske šume, dok se u Švicarskoj one koriste za nagrađivanje stočara koji održavaju trajne pašnjake.
Kako bi one bile rasprostranjene diljem EU, buduća Zajednička poljoprivredna politika uvest će eko-sheme kojima je cilj nagraditi one koji se bave održivom praksom. Prema izvješću Europske komisije, one bi uključivale agroekologiju, šumarstvo i ekološku poljoprivredu, piše Euractiv.
Revizorski sud: Poticaji za bioraznolikost premali - u 10 godina EU nije napravila ništa?
No, s obzirom na to da je provedba PES-a složena, nejasno je bi li takva mjera mogla zaustaviti pad biodiverziteta, smatra Yann Laurans, direktor programa za biološku raznolikost i ekosustav na Institutu za održivi razvoj i međunarodne odnose (IDDRI).
Još jedna poteškoća s ovom vrstom plaćanja je njegova privremenost. Da bi bila učinkovita, pomoć se mora raspodijeliti tijekom dužeg vremenskog razdoblja.
"Pomoć mora biti godišnja, odvojena od proizvodnje i plaćati se po hektaru. Eko-shema će morati slijediti stroga pravila", istaknula je Aurélie Trouvé, ekonomistica iz AgroParisTech-a.
Iako ga treba doraditi, ovaj je koncept otvorio raspravu o uvjetima za ostvarenje pomoći dodijeljene ZPP-om.
Europska komisija predstavila je u svibnju svoju ambicioznu strategiju koja predviđa smanjenje uporabe pesticida za 50% do 2030. godine, sadnju tri milijarde stabala, stvaranje zaštićenih područja koje obuhvaćaju najmanje 30% zemljišta i 30% mora u Europi, i sve to s pravno obvezujućim ciljevima obnove prirode.
Dokument iznosi desetogodišnju viziju obnavljanja i zaštite ekosustava unije s proračunom od najmanje 20 milijardi eura godišnje.
Prema direktoru IDDRI-ovog programa za biološku raznolikost, PES nije lijek za spas, već alat koji mora biti popraćen drugim mjerama.
Tagovi
Autorica