Pretraga tekstova
Iako Europska unija već punih deset godina radi na poboljšanju bioraznolikosti, zadnje izvješće Revizorskog suda pokazalo je da uloženi napori nisu urodili plodom.
Raznolikost svih živih bića na našem planetu zadnjih se godina smanjuje zabrinjavajućom brzinom i to najviše zbog ljudskih aktivnosti, poput prenamjene zemljišta, zagađenja i klimatskih promjena.
Iako Europska unija već punih deset godina radi na njezinom poboljšanju, zadnje izvješće Revizorskog suda (ECA) pokazalo je da uloženi napori nisu urodili plodom. Konkretno, ciljevi utvrđeni strategijom biološke raznolikosti u 2011. godini nisu uopće mjerljivi, što otežava procjenu ukupne uspješnosti. Tvrde i da su sredstva koje su poljoprivrednici dobili kroz izravna plaćanja ZPP-a, kako bi smanjili njezin gubitak, minimalni te da se njima ne može ništa postići.
EK predlaže: 50% manje pesticida, 20% đubriva, ali i poticaji za eko proizvodnju?
U izvješću su najviše bili kritični prema Komisiji za koju smatraju da nije osigurala da koncept i provedba poljoprivrednih ciljeva ove strategije budu na zadovoljavajući način usklađeni s međunarodnim obvezama. U trenutnom sedmogodišnjem programskom razdoblju koje završava ove godine, Komisija je planirala potrošiti samo 8,1% cjelokupnog proračuna EU-a na biološku raznolikost, a od čega 77% dolazi iz Zajedničke poljoprivredne politike.
U svibnju ove godine, nakon nekoliko odgađanja, izvršna uprava EU-a predstavila je svoju novu strategiju biološke raznolikosti koja sadrži 17 obveza za zaštitu i obnovu prirode, od kojih je oko polovine važna i za poljoprivredu, a kako tvrde iz Komisije, novi okvir bavit će se i preporukama koje je dala Revizija.
U njoj se među ostalim predlaže da se odrede obvezujući ciljevi za obnovu oštećenih ekosistema i rijeka, poboljša zdravlje zaštićenih staništa i vrsta u EU-u, oprašivači vrate na poljoprivredna zemljišta, smanji onečišćenje, poveća broj zelenih površina u gradovima, poboljša zdravlje europskih šuma te potakne ekološka poljoprivreda i druge poljoprivredne prakse koje pogoduju bioraznolikosti.
Predlažu se konkretni koraci kako bi se biodiverzitet Europe počeo oporavljati do 2030., uključujući pretvaranje najmanje 30% europskog kopna i mora u zaštićena područja kojima se djelotvorno upravlja i vraćanje obilježja krajolika velike raznolikosti na najmanje 10% poljoprivrednih zemljišta.
Dobili smo šamarčinu kao odgojnu mjeru. E sad razmišljaj, čovječe, o biološkoj raznolikosti!
Međutim, naglasili su da dobar dio njezine provedbe ovisi o odabiru sredstava zemalja članica ZPP-a, osobito prema novom modelu isporuke.
"Vrijeme je da vidimo kako će se nova strategija uklopiti u ZPP, strateške planove država članica i zakonodavstvo o okolišu", rekao je za Euractiv član Revizije, Viorel Ştefan.
Prema Greenpeaceu, izvješće ECA još jednom pokazuje da slijepo plaćanje po hektaru, zanemarivanje načina uzgoja poljoprivrede, može biti katastrofa za prirodu. "Pokušaji Komisije da ozeleni trenutni ZPP potpuno su zanemarivi. Pozivamo ih da ukinu sustave direktnih plaćanja i plaćanje poljoprivrednika na temelju koristi koje pruža za društvo i okoliš", poručila je Sini Eräjaja.
Tagovi
Bioraznolikost Europska unija Revizorski sud Strategije Europska komisija Zaštita okoliša
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Društvo agrarnih novinara Hrvatske danas je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu obilježilo jubilej, 10 godina djelovanja
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje