Koliko prosječan poljoprivrednik razumije Zajedničku poljoprivrednu politiku? Evo što kaže istraživanje

Više od 500 poljoprivrednika diljem Hrvatske sudjelovalo je u anketi čiji su rezultati pokazali da nejasni pojmovi, složena administracija i kriteriji natječaja otežavaju snalaženje u sustavu potpora, ali i da ispitanici žele razumljivije informacije.

Poznavanje ZPP-a ocijenili s 2,5 od 5

Na pitanje kako procjenjuju svoje ukupno poznavanje novog Strateškog plana ZPP-a Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2027. godine, najviše ispitanika, njih 207 ili 37,6 posto, odabralo je ocjenu 3 na ljestvici od 1 do 5.

Ocjene 1 i 2 dalo je ukupno 255 ispitanika, odnosno 46,4 posto, dok su ocjene 4 i 5 odabrala svega 88 ispitanika ili 16 posto. Prosječna samoprocjena iznosila je približno 2,5 od 5.

Ovi rezultati ne predstavljaju provjeru stvarnog znanja svakog sudionika, nego njihovu vlastitu procjenu poznavanja sustava. Ipak, upućuju na to da se velik dio ispitanika ne osjeća dovoljno sigurno u poznavanju pravila.

Dodatni uvid pruža pitanje o razumljivosti službenih informacija. Samo 49 ispitanika, odnosno 8,9 posto, smatra da su informacije napisane jasno i pristupačno. Njih 226 ili 41,1 posto navodi da su djelomično razumljive te da često moraju tražiti dodatna pojašnjenja, dok 207 ispitanika ili 37,6 posto smatra da je jezik previše birokratski i nerazumljiv. Preostalih 68 ne prati službene objave.

Uvjetovanost: Što poljoprivrednik mora ispunjavati za ostvarivanje potpora?

Jedno od pitanja odnosilo se na pojam uvjetovanosti. Točno značenje prepoznalo je 197 ispitanika, odnosno 35,8 posto. Najveći broj, njih 230 ili 41,8 posto, odgovorio je da nije siguran što taj pojam obuhvaća.

Ovaj pojam označava sustav obveznih zahtjeva i uvjeta koje svi korisnici poljoprivrednih potpora moraju poštivati pri obavljanju poljoprivredne djelatnosti na svom gospodarstvu. Ona uključuje zakonske zahtjeve upravljanja (SMR) te standarde za održavanje zemljišta u dobrom poljoprivrednom i okolišnom stanju (GAEC).

Pridržavanje ovih uvjeta obvezno je tijekom cijele godine za koju je podnesen zahtjev za potporu, a njihovo nepoštivanje povlači administrativne kazne u obliku umanjenja isplate potpora.

Više informacija možete pronaći u pravilniku na ovom linku.

Eko-sheme nisu isto što i ekološka poljoprivreda

Za razliku od uvjetovanosti, kod pitanja o eko-shemama većina ispitanika prepoznala je osnovno značenje pojma. Točan odgovor odabralo je 330 sudionika, odnosno 60 posto.

Ipak, 90 ispitanika ili 16,4 posto nije bilo sigurno u odgovor, dok je njih 57 ili 10,4 posto izjavilo da ne razumije razliku između eko-shema i ekološke poljoprivrede.

Eko-sheme su dobrovoljne godišnje prakse korisne za klimu i okoliš koje se provode uz ispunjavanje propisanih uvjeta. U Hrvatskoj obuhvaćaju različite aktivnosti, među kojima su intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina, ekstenzivno gospodarenje pašnjacima, uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama i konzervacijska poljoprivreda.

Ekološka poljoprivreda zaseban je sustav proizvodnje koji podrazumijeva poštivanje posebnih pravila i postupaka kontrole te za označavanje proizvoda kao ekoloških, odgovarajuće uvjete certificiranja. Drugim riječima, poljoprivrednik ne mora biti uključen u sustav ekološke proizvodnje da bi mogao sudjelovati u nekoj eko-shemi. Međutim, mora ispuniti uvjete konkretne intervencije za koju traži potporu.

Važno je napomenuti da nisu sve eko-sheme jednake. Svaka ima vlastite uvjete prihvatljivosti i obveze, pa prije podnošenja zahtjeva treba provjeriti što je potrebno provoditi na konkretnom gospodarstvu. Detalje o njima možete naći ovdje.

Tko je aktivni poljoprivrednik?

Pojam aktivnog poljoprivrednika također je izazvao nedoumice. Ispravan odgovor, koji se odnosi na minimalnu razinu poljoprivredne aktivnosti i nepripadnost propisanim kategorijama isključenih djelatnosti, odabralo je 190 ispitanika ili 34,5 posto.

Njih 150 ili 27,3 posto nije bilo sigurno kako se dokazuje taj status. Ostali su birali odgovore poput dobne granice, obveznog ulaska u sustav PDV-a ili ostvarivanja minimalnog prihoda isključivo od prodaje poljoprivrednih proizvoda.

Aktivni poljoprivrednik je osoba ili pravna osoba koja ispunjava propisane uvjete za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i ostvarivanje potpora u okviru ZPP-a. U Hrvatskoj se status, među ostalim, utvrđuje prema standardnom ekonomskom rezultatu gospodarstva ili iznosu izravnih plaćanja ostvarenih u prethodnoj godini.

Za poljoprivrednike je zato važno provjeriti koji se kriteriji primjenjuju u godini podnošenja zahtjeva i na koji se način dokazuje njihovo ispunjavanje. Sam upis gospodarstva ili činjenica da osoba posjeduje zemljište ne znači automatski da su ispunjeni svi uvjeti za svaku pojedinu potporu.

Osnovna i dodatna preraspodijeljena potpora - dvije različite intervencije

Gotovo polovica ispitanika, njih 260 ili 47,3 posto, navela je da zna kako postoje osnovna i dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost, ali ne poznaje točne izračune i pragove. Njih 213 ili 38,7 posto izjavilo je da im razlika nije jasna, dok je samo 76 ispitanika ili 13,8 posto navelo da im je potpuno jasna.

Osnovna potpora dohotku za održivost, odnosno intervencija 21.01, temeljno je izravno plaćanje povezano s prihvatljivim poljoprivrednim površinama i pravima na plaćanja.

Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost, odnosno intervencija 26.01, ima cilj osigurati veću podršku manjim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, zbog čega se isplaćuje za prvih 30 prihvatljivih hektara.

Poljoprivrednici koji ispunjavaju uvjete mogu ostvariti obje potpore. Primjerice, gospodarstvo koje ima 50 prihvatljivih hektara i ispunjava uvjete za obje potpore može ostvariti osnovnu potporu za svih 50 hektara, ovisno o svojim pravima na plaćanja, te dodatnu preraspodijeljenu potporu za prvih 30 hektara. Za preostalih 20 hektara ne ostvaruje tu dodatnu potporu. Na taj se način uz osnovno plaćanje osigurava dodatna podrška za dio površina, s ciljem ravnomjernije raspodjele potpora među poljoprivrednim gospodarstvima.

Razlika između mjera i intervencija

Na pitanje o osnovnom cilju uvođenja intervencija ruralnog razvoja u odnosu na nekadašnje mjere, 229 ispitanika ili 41,6 posto odgovorilo je da nije sigurno. Samo 83 ispitanika ili 15,1 posto odabralo je odgovor o prijelazu s kontroliranja administracije na mjerenje stvarnih rezultata i postignutih ciljeva.

U aktualnom sustavu pojam intervencija označava instrument kojim se ostvaruju ciljevi Strateškog plana ZPP-a. Intervencije ruralnog razvoja obuhvaćaju različite oblike potpore, primjerice ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, razvoj poslovanja i ruralnih područja te okolišne i druge obveze, ovisno o konkretnoj intervenciji.

Promjena terminologije sama po sebi ne znači da su sve nekadašnje mjere samo preimenovane, niti da su sve procedure u potpunosti zamijenjene jednim sustavom usmjerenim isključivo na rezultate. Za korisnika je najvažnije razumjeti cilj konkretne intervencije, tko može ostvariti potporu, koji su prihvatljivi troškovi i koje obveze slijede nakon odobrenja sredstava.

Što poljoprivrednicima najviše otežava prijave?

Nedoumice nisu ograničene samo na stručne pojmove. U odgovorima o problemima prilikom prijave na natječaje najčešće se ističe prekomjerna i komplicirana administracija, koju je odabralo 264 ispitanika ili 48 posto.

Česte izmjene natječajne dokumentacije i pravila navelo je 189 ispitanika ili 34,4 posto, a visoke troškove pripreme projekata 136 ispitanika ili 24,7 posto. Nedovoljno jasne i nepredvidive kriterije bodovanja istaknulo je njih 115 ili 20,9 posto.

Pritom je 171 ispitanik naveo da se ne prijavljuje na natječaje ili nema iskustva s prijavom. Na zasebno pitanje o odustajanju zbog nerazumijevanja pravila ili prekomjerne administracije, 162 sudionika odgovorilo je da su od prijave odustali više puta, a 117 da su odustala jednom.

Ovi odgovori pokazuju da se prepreke ne pojavljuju samo u trenutku čitanja natječaja. One mogu utjecati i na odluku hoće li se poljoprivrednik uopće prijaviti, potražiti stručnu pomoć ili odustati od planiranog ulaganja.

U takvim okolnostima jasno objašnjenje uvjeta, prihvatljivih troškova, načina bodovanja i obveza nakon isplate može biti jednako važno kao i dostupnost same informacije o natječaju.

Koji još pojmovi stvaraju nedoumice?

U otvorenim odgovorima poljoprivrednici su naveli i niz drugih pojmova i pravila koja bi željeli bolje razumjeti. Među njima su konzervacijska poljoprivreda, plodored i pokrovni usjevi, prijenos prava na plaćanje, proizvodno vezane potpore te izračun ekonomske veličine gospodarstva.

Nedoumice se odnose i na kriterije bodovanja na natječajima, obveze te dokazivanje poljoprivrednih aktivnosti geotagiranim fotografijama.

Konzervacijska poljoprivreda obuhvaća načine obrade tla kojima se nastoji smanjiti narušavanje njegove strukture, očuvati plodnost i smanjiti erozija. Plodored podrazumijeva plansku izmjenu različitih kultura na istoj površini, dok se pokrovni usjevi uzgajaju radi zaštite tla i poboljšanja njegovih svojstava.

Proizvodno vezane potpore dodjeljuju se za određene sektore ili vrste proizvodnje, uz ispunjavanje posebnih uvjeta. Standardni ekonomski output (SO) pokazatelj je koji izražava standardnu ekonomsku vrijednost poljoprivredne proizvodnje gospodarstva, a koristi se, među ostalim, za određivanje njegove ekonomske veličine.

Poljoprivrednici su istaknuli i nejasnoće oko prijenosa prava na plaćanje, odnosno uvjeta pod kojima se prava mogu prenijeti na drugog korisnika, kao i oko razdoblja održivosti, tijekom kojeg korisnik nakon završetka ulaganja mora poštivati preuzete obveze. Nejasnoće su se odnosile i na bodovne kriterije natječaja te način dokazivanja aktivnosti na poljoprivrednim površinama.

Koje oblike informiranja žele?

Kada je riječ o informiranju, ispitanici su najčešće birali kratke tekstualne vodiče na portalu s primjerima iz prakse. Takav format odabralo je 136 sudionika ili 24,7 posto.

Vizualne infografike i prikaze korak po korak odabrala su 82 ispitanika, a kratka video objašnjenja na društvenim mrežama 81 ispitanik. Njih 54 preferira informator u tiskanom ili PDF obliku, dok je 34 ispitanika odabralo rječnik stručnih izraza s jednostavnim definicijama.

Posebno je zanimljivo da je 140 sudionika izjavilo da bi redovito koristilo digitalni ZPP pojmovnik, a 249 da bi ga koristilo povremeno, prema potrebi. Zajedno je to 389 ispitanika ili približno 70,7 posto sudionika ankete.

Ovo istraživanje provedeno u sklopu projekta 2026-HR-AGRocks – Poljoprivreda – zelena i odgovorna u okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU-a, pokazuje da su poljoprivrednicima potrebna dodatna objašnjenja pojmova, ali i praktične informacije koje povezuju propise sa svakodnevnim odlukama na gospodarstvu.

U anketi je sudjelovalo 550 poljoprivrednika, od kojih je 503 nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG-a). Najviše ispitanika bavi se ratarstvom i povrtlarstvom (195), dok se 143 bavi mješovitom proizvodnjom, 109 stočarstvom, a 103 voćarstvom i vinogradarstvom. Većina obrađuje do 10 hektara poljoprivrednih površina (323 ispitanika), a gotovo polovica, njih 271, poljoprivredom se bavi dulje od 20 godina.

Treba istaknuti da rezultate ove ankete treba promatrati kao uvid u odgovore sudionika, a ne kao reprezentativnu procjenu znanja svih poljoprivrednika u Hrvatskoj.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor