Pretraga tekstova
Među poklonima koje smo kupovali su i delikatesni prehrambeni proizvodi (29 posto) te piće (24 posto). Koliko ste vi potrošili?
U lanjskom prosincu hrvatski građani potrošili su gotovo 16 milijardi kuna, što je milijardu kuna više nego u istom razdoblju lani, objavili su u četvrtak iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).
"U prosincu je, prema podacima Porezne uprave, fiskalizirano 15,8 milijardi kuna, što znači da smo potrošili milijardu kuna više nego u istom razdoblju lani, a taj pozitivan trend je rezultat kontinuiranog rasta plaća kroz porezne reforme“, istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić.
Iz HGK napominju kako je njihovo istraživanje pokazalo da je gotovo dvije trećine građana za blagdanske darove potrošilo između 100 i 1.000 kuna, dok je jedna petina trošila iznad tog iznosa.
"Od 100 do 500 kuna je za darove najbližima potrošilo 31,5 posto ispitanika, od 500 do 1.000 kuna 31,8 posto, a 20,8 posto je potrošilo iznad 1.000 kuna. S druge strane, 10,4 posto anketiranih je za poklone dalo manje od 100 kuna, dok samo 2,3 posto nije uopće kupovalo blagdanske poklone“, pojasnila je Ravlić.
Najviše se kupovalo članovima obitelji (84 posto), potom voljenim osobama (56 posto) i prijateljima (53 posto), a najmanje se ove godine trošilo na poslovne partnere (17 posto).
U darovima prednjači kozmetika (39 posto), odjeća i obuća (35 posto) te dječje igračke (31 posto), navode iz HGK.
Česti pokloni su i delikatesni prehrambeni proizvodi (29 posto) i piće (24 posto), a za knjige i elektroniku se odlučilo 20,5 posto, odnosno 17,2 posto ispitanika.
Od kozmetike se najviše kupuju proizvodi za njegu lica i tijela (48 posto) te parfemi (47,5 posto) i dekorativna kozmetika (34,5 posto), dok su kod igračaka najpopularnije društvene igre i slagalice (60,5 posto), plišane igračke i lutke (45 posto) te računalne igrice i multimedija (22 posto).
Istraživanje je provedeno na 300 ispitanika u četiri velika hrvatska grada (Zagreb, Rijeka, Osijek i Split), navodi se u priopćenju HGK.
Izvori
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.
Marta Radić
prije 6 godina
Na potrošnji , nemožemo temeljiti svoj rast BDP. Nažalost , upravo to je jedan od kotačića držanje BDP na rastu od 2-3% na godišnjoj razini. Što je premalo za bitniji boljitak , bez proizvodnje nema radikalnijeg rasta.