EU sljedeće generacije: Do kraja ljeta u Hrvatsku stiže oko 800 milijuna eura

Hrvatska bi do kraja ljeta ove godine trebala dobiti predujam, 13 posto od ukupnog iznosa bespovratnih sredstava iz instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU), odnosno 750 do 800 milijuna eura, potvrdio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić. 

Navedeni instrument vrijedan je ukupno 750 milijardi eura, a najveći dio toga iznosa bit će isplaćen članicama kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, 672,5 milijardi eura, od toga su 312,5 milijardi bespovratna sredstva, a 360 milijardi zajmovi. Hrvatska na raspolaganju iz NGEU ima ukupno 10,6 milijardi eura. Od toga kroz Mehanizam za otpornost 5,94 milijarde eura bespovratnih sredstava i 3,61 milijardi zajmova. 

Europskoj komisiji već je poslan nacrt nacionalnog plana za oporavak i otpornost, ključni dokument na osnovi kojega će se koristiti novac iz NGEU. Bude li sve teklo prema planu, predujam odnosno prvih 13 posto odnosno oko 6,1 milijarda kuna, trebale bi stići u kolovozu ili rujnu. 

Novinari su prije sjednice Vlade pitali ministricu poljoprivrede Mariju Vučković koliko od tog iznosa može dobiti poljoprivreda i jesu li spremni projekti. 

"Što se tiče ovog resora, u okviru predviđenih sredstava koji se financiraju dijelom iz redovnog višegodišnjeg financijskog okvira, a dijelom iz mehanizma za oporavak, imamo na raspolaganju oko pet milijardi eura i posebni dio za oporavak vrijedan 200 milijuna eura", kazala je Vučković.

Ministarstvo je, kako je navela, također kandidiralo određene dodatne reformske aktivnosti koje se odnose na sprječavanje otpada od hrane i sustav doniranja, digitalizaciju poljoprivrede, komasaciju i uspostavu neophodnih skladišno distribucijskih kapaciteta za osiguranje neometanog lanca opskrbe hrane i za povezivanje svih.

Projekti su spremni, kazala je te dodala da je više projekata potpuno spremno s građevinskim dozvolama, dio ih još nema potpunu tehničku dokumentaciju, a ima i onih na kojima se tek počinje raditi, poput komasacije, na čemu se godinama nije radilo.

"To je posao kojem smo sada prionuli jer je proces okrupnjivanja zemljišta jedan od važnijih koraka kako bi iskorištavali na ispravan način naše prirodne i najvažnije resurse", istaknula je Vučković.

Inače, članice EU će moći sa sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost financirati mjere i projekte provedene između veljače 2020. godine, dakle retroaktivno, do kolovoza 2026. Prema Komisiji, 70 posto bespovratnih sredstava trebalo bi biti ugovoreno do kraja 2022. godine, a preostalih 30 posto do kraja 2023.

Zahtjevi za zajmove moći će se podnositi do kolovoza 2026. godine.