Zašto suncokret ne podnosi krumpir, a malina jabuke?

Često čitamo o biljkama koje su dobri susjedi, ali je malo tekstova posvećeno biljkama koje se međusobno ne podnose. Za razliku od biljaka koje se štite i potpomažu, ovu grupu čine biljke koje međusobno djeluju neprijateljski, umanjuju vitalnost i prinos, pa čak i u potpunosti zaustavljaju razvoj.

Ovakav međusobni utjecaj objašnjava se time što biljke luče tvari koje ometaju ili u potpunosti inhibiraju rast druge biljke.

Patlidžan i dinja

Ove dvije vrste povrća se toliko ne podnose da dinja u potpunosti inhibira rast i razvoj patlidžana.

Krumpir, rajčica i patlidžan

Ove tri vrste povrća su pripadnici iste porodice Solanaceae, a to znači da imaju sličan metabolizam i da su konkurencija što se tiče potreba za vodom i hranom. Za ove vrste je karakteristično da imaju zajedničke bolesti i da ih napadaju isti štetnici. Plamenjača je bolest koja vrlo brzo prelazi s krumpira na rajicu. Isti slučaj je i s krumpirovom zlaticom koja se naizmjeničnom ishranom krumpirovim lišćem i lišćem rajčice i patlidžana nesmetano razvija. Njezin razvoj je usporen ili se potpuno prekida kada se ishranjuje samo lišćem rajčice.

U blizini krumpira nije poželjno saditi papriku.

Krumpir i suncokret

Suncokret razvija veoma jak korjenov sistem koji iz zemljišta crpi vodu, hraniva, zauzima veliki prostor. Krumpir ima slabije razvijen korjenov sistem, a treba mu mnogo vode i hrane za formiranje i rast krtola. Krumpir nije u stanju biti konkurencija suncokretu. U ovoj kombinaciji suncokret potiskuje krumpir.

Paprika i mahunarke

Razlog zašto paprike treba saditi dalje od graha je pojava bolesti koje napada obje vrste. To je antraknoza. Ovabolest, čiji simptom su ulegnute pjege, se prvo javlja na mahunarkama odakle može prijeći na paprike, ali i na drugo povrće. Često kod ove kombinacije izostane berba.

Paprika i mrkva

Mrkva može utjecati na pojavu izostajanja cvjetanja kod paprike. Ova pojava je vezana za pojedine sorte paprike i mrkve i njihov međusobni utjecaj.

Mrkva i kopar

Mrkva i kopar se ne podnose. Dok se kopar brzo razvija i ima snažan korijen od početka rasta, mrkva se razvija sporije i nije u stanju oduprijeti se snažnom korijenu kopra koji joj oduzima vodu i hraniva.

Orah i povrće

Orah je voćna vrsta koja izlučuje supstancu koja na povrće djeluje poput herbicida. Potrebno je izbjegavati uzgoj povrća u blizini oraha jer će slabo napredovati. Posebno je osjetljiva rajčica.

Brokula i zelena salata

Ovo je kombinacija gdje štetu trpi zelena salata. Zbog tvari koju brokula izlučuje u zemljište sjeme zelene salate će imati smanjenu klijavost ako se zelena salata sadi poslije brokule ili u njezinooj blizini. Možda je bolje reći da zelena salata neće klijati ukoliko se sije na mjesto gdje je rasla brokula.

Grašak i lukovičasto povrće

I pored toga što se sjetva graška i sadnja lukova odigravaju u približno isto vrijeme ove kulture se ne podnose. To neprijateljstvo graška i luka odnosi se na sve vrste lukovičastog povrća: crveni luk, češnjak, poriluk, ukrasni luk. Grašak posebno ne voli češnjak. U ovom slučaju lukovičasto povrće inhibira rast i razvoj graška.

Kako bi osigurali dobar rast i urod graška pored njega treba uzgajati peršin, mrkvu, krastavac, kelerabu.

Malina i jabuka

Malinu je najbolje saditi što dalje od jabuke. Razlog ovog neprijateljstva je što malina ima slabiji korijen i što im je metabolizam različit. Jabuka u potpunosti može "ukrasti" vodu i hranjiva od maline i izazvati njezino propadanje. Životni ciklusi su im različiti. Kada malina cvjeta i plodonosi jabuka se najviše tretira pesticidima koji mogu oštetiti biljku maline i utječu na sadržaj pesticida u plodu maline. Malina služi i kao sklonište za štetnike jabuke.

Jabuka i kleka

Nikada ne sadite jabuku pored kleke, jer je kleka jedan od domaćina hrđe i nećete se moći riješiti hrđe s jabuke.

Šljiva i breza

Breza će razviti jači korijen i oduzimat će hraniva i vodu od šljive.

Foto: Pixabay/Tingeling