Voćnjaci zasad u dobrom stanju, ali...: "Jedan stupanj dijeli nas od dobre ili izgubljene godine"

Voćnjaci u istočnoj Hrvatskoj trenutačno izgledaju vrlo obećavajuće, no nadolazeći dani i moguće hladne fronte mogli bi biti presudni za ovogodišnji urod. Ističe to Stjepan Zorić, voćar iz Erduta i dopredsjednik Hrvatske voćarske zajednice, naglašavajući kako je sezona dobro započela, ali i da je poljoprivreda uvijek neizvjesna.

Na desetak hektara ekoloških voćnjaka, gdje uzgaja jabuke i dunje te dio proizvodnje koristi za preradu u voćne rakije, Zorić kaže kako situacija trenutno izgleda vrlo pozitivno.

"Sve je jako lijepo procvjetalo, kajsije, breskve, šljive, trešnje... Jabuke su u punoj cvatnji, a ono što je već ocvjetalo jako se dobro oplodilo, što je ključno", ističe.

Ključni rizik - proljetni mraz

Dobra oplodnja rezultat je i primjene ekoloških principa, među kojima je ostavljanje cvjetnih traka između stabala kako bi se privuklo što više pčela. "Same voćke nisu izrazito medonosne, ali travne trake oko njih itekako doprinose oprašivanju", dodaje. U skladu s ekološkom proizvodnjom, u vrijeme cvatnje ne provode se ni zaštitni tretmani, kako bi se zaštitili oprašivači. Unatoč dobrom početku, najveća prijetnja ostaje mraz. Već najavljena hladna fronta izaziva oprez među voćarima.

"Temperature oko nule ili minus jedan ne štete. No već minus dva, tri ili četiri stupnja znači katastrofu. Jedan stupanj razlike može odlučiti hoće li godina biti dobra ili izgubljena", upozorava Zorić.

Dodaje kako su plodovi otporniji kada su već formirani, ali da je u fazi cvatnje rizik najveći. Upravo zato se dio proizvođača okreće kulturama poput dunje, koja cvate kasnije i prirodno izbjegava mraz.

Skupa zaštita i ograničene mogućnosti

Zaštita od mraza i dalje je velik izazov, ponajviše zbog visokih troškova i nedostatka infrastrukture.

"Anti-frost sustavi su učinkoviti, ali zahtijevaju velike količine vode, što mi u Erdutu nemamo. Isto vrijedi i za navodnjavanje, ljeti ostajemo bez vode", objašnjava. Alternativa su vjetrenjače koje miješaju slojeve zraka i podižu temperaturu za jedan do dva stupnja što može biti presudno. No i ta je tehnologija skupa.

Alarmantan pad hrvatske proizvodnje jabuka - ubrano gotovo 20.000 tona manje nego lani

"Za hektar trebate četiri do pet uređaja. To je za naše uvjete neisplativo", kaže. Zbog toga se dio voćara odlučuje za tzv. "lovce mraza", mobilne uređaje koji se priključuju na traktor i zagrijavaju zrak.

"Funkcionira, ali zahtijeva da u četiri ujutro vozite po voćnjaku. Nije jednostavno, ali pomaže", dodaje. Najstarija metoda, zadimljavanje, još se koristi, ali uglavnom u manjim, amaterskim voćnjacima zbog zahtjevnosti i ekoloških upitnika.

Okretanje preradi i ekološkoj proizvodnji

Zbog nestabilnih tržišnih uvjeta, Zorić se odlučio za drugačiji poslovni model, ekološku proizvodnju i preradu. "Sve što nije konzumno ide u preradu. Pokazalo se da od ekoloških industrijskih imamo veći prihod nego od prvoklasnih jabuka za tržište", ističe.

Dodaje kako je proizvodnja vrhunske konzumne jabuke izuzetno zahtjevna i skupa, a tržište često ne nudi adekvatnu cijenu. "Na kraju smo dobivali bolju cijenu za industrijsku jabuku u Austriji nego za prvu klasu ovdje", kaže, uz napomenu da ni izvoz nije jednostavan zbog sve skupljeg transporta.

Iako su posljednje dvije do tri godine bile loše zbog vremenskih nepogoda, ova sezona zasad ulijeva nadu. "Zima je bila kakva treba, s dovoljno hladnoće i oborina. Nije bilo naglih zatopljenja pa zahlađenja, što zna biti pogubno", objašnjava.

DHMZ: Vraća se zima - gdje će padati obilna kiša, a gdje snijeg?

Voćari pomno prate dugoročne prognoze, nadajući se da će najavljena hladna fronta biti posljednja ozbiljnija prijetnja ove sezone. "Poljoprivreda je tvornica pod otvorenim nebom. Nezahvalno je prognozirati, ali mi smo optimisti, inače se ne bismo bavili ovim poslom", zaključuje Zorić.