Tko u EU ima najviše, a tko najmanje površina pod ekološkom poljoprivredom?

Ekološka poljoprivreda je sve više zastupljena u Europskoj uniji, a regulirana je novim propisima koji se primjenjuju od 1. siječnja 2022. godine.

Ukupne površine dostupne za ovu vrstu usjeva tijekom 2020. godine procijenjene su na 14,7 milijuna hektara, a obuhvaćaju certificirane i prijelazne površine.

Čine 9,1 posto ukupnih poljoprivrednih površina, prema podacima Eurostata.

Koje promjene je donijela nova Uredba o ekološkoj proizvodnji?

Posljednji dostupni podaci iz 2019. pokazuju da je Austrija imala najveći udio takvih površina i on se kretao do 25,3 posto. Nju su slijedile Estonija sa 22,4 i Švedska sa 20,3 posto. Malta je zauzela posljednje mjesto sa 0,6 posto površina, a male površine imaju i Bugarska te Irska, tri posto.

Podaci Međunarodne federacije pokreta ekološke poljoprivrede IFOAM za 2020. pokazuju da je Hrvatska imala 5.153 eko poljoprivrednika i 395 prerađivača na 109.000 ha. 

Vezano uz države koje nisu u EU, susjedna Bosna i Hercegovina imala je 86 takvih poljoprivrednika i 51 prerađivača, a na površine te vrste je otpadalo 2.000 ha.

Srbija je te godine zabilježila 439 poljoprivrednika i 101 prerađivača, na 19.000 ha dok je Crna Gora imala 423 proizvođača i 19 prerađivača, na 5.000 ha takvih površina.