Terra Madre Salone del Gusto najveće je svjetsko okupljanje posvećeno održivoj poljoprivredi, očuvanju bioraznolikosti i tradicijskoj kulturi stola, a ideja vodilja sažima se u tek nekoliko riječi: hrana mora biti dobra, čista i pravedna.
U vremenu kada globalni prehrambeni sustavi pucaju pod pritiskom intenzivne industrijalizacije, klimatskih promjena i nestanka obiteljskih gospodarstava, talijanski Torino ponovno postaje globalna prijestolnica nade za agrar. Manifestacija Terra Madre Salone del Gusto, najveće svjetsko okupljanje posvećeno održivoj poljoprivredi, očuvanju bioraznolikosti i tradicijskoj kulturi stola, još je jednom dokazala da hrana nije samo roba na polici, već ključni element identiteta i opstanka.
Nastala iz vizionarskog otpora masovnoj i bezličnoj brzoj hrani koji je prije četiri desetljeća pokrenuo pokret Slow Food, Terra Madre je kroz godine izrasla u doista jedinstvenu platformu. Glavna ideja vodilja ove mreže ostala je nepokolebljiva, a sažeta je u tri jednostavne, ali moćne riječi: hrana mora biti dobra, čista i pravedna.
To znači da svaki zalogaj mora biti kvalitetan, ukusan i ukorijenjen u lokalnu tradiciju, njegova proizvodnja ne smije uništavati okoliš i tlo, a poljoprivrednik za svoj mukotrpan rad mora primiti dostojanstvenu, pravednu naknadu.
Ovogodišnje izdanje donijelo je duboku promjenu u samom srcu manifestacije, pretvorivši povijesnu jezgru Torina u golemu tržnicu na otvorenom. Za razliku od prethodnih godina kada su se izlagači okupljali u zatvorenim halama ili udaljenijim parkovima, ove se godine Terra Madre prelila izravno na trgove i ulice, čineći dijalog o poljoprivredi dostupnim svakom prolazniku.
Pod središnjom krilaticom koja naglašava neraskidivu vezu između biološke i kulturne raznolikosti, manifestacija je ujedno obilježila 40. obljetnicu djelovanja pokreta Slow Food u Italiji. Cijeli je događaj ove godine imao znatno ozbiljniji ton, budući da je ovo bilo prvo izdanje održano nakon odlaska utemeljitelja Carla Petrinija čija je ostavština lebdjela nad svakim štandom i predavanjem, podsjećajući prisutne na odgovornost očuvanja ruralnog nasljeđa.
Manifestacija se održava svake dvije godine te bilježi nezaustavljiv rast interesa kako poljoprivrednika tako i svjesnih potrošača. Nekada mali lokalni sajam prerastao je u fenomen koji u nekoliko dana privuče stotine tisuća posjetitelja i okupi više od 600 međunarodnih izlagača. Proizvođač u ovoj mreži vidi jedinstvenu priliku za izravan plasman na tržištu kojim danas dominiraju trgovački lanci, dok kupci sve više traže hranu s pričom i imenom poljoprivrednika koji stoji iza nje. U toj elitnoj svjetskoj ligi autohtonih namirnica svoje su mjesto ponosno zauzeli i hrvatski predstavnici.
Delegacija udruge Slow Food Korčula donijela je u sjevernu Italiju autentične okuse južne Dalmacije. Kroz proizvode lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te tradicijske slastice iz poznate korčulanske Škatule, domaći su vizionari pokazali svijetu kako se čuvaju izvorni recepti i kako mali otok može slati velike poruke.
"Ovo je jedno predivno iskustvo za svakog tko ima veze s proizvodnjom hrane ili uzgojem životinja, pogotovo za one koji imaju stare sorte - jer ukazuje na važnost bioraznolikosti. Lijepo je vidjeti kako se od jedne namirnice koja se u određenom području uzgaja mogu napraviti razni proizvodi. Tako regija u kojoj raste rogač na tržište plasira brašno, past s rogačem, namaze, čokoladu i drugo”, ističe Biljana Milina, kuharica u Konobi Mate u Pupnatu na Korčuli.
Primijetila je da je sajam ove godine bio jako dobro posjećen, vjerojatno iz razloga što se sve održavalo u centru grada, kaže, a ljudi su s velikim zanimanjem svraćali i do njihovog štanda.
"Slow Food Korčula smo osnovali prije dvije godine inspirirani prvim odlaskom na manifestaciju u Torinu 2016. Ove godine smo se na sajmu pojavili s proizvođačima tradicionalnih kolača i proizvoda od lokalnih namirnica: OPG Sanja Protić iz Blata, Škatula i OPG Maltuf iz Lumbarde te TZ grada Korčule”, priča nam.
Njoj je ovo treći odlazak na sajam. Svaki puta je nanovo inspirirana "jer se mogu vidjeti i kušati različite kuhinje".
"Imala sam čast dva puta i sama kuhati te upoznati kolege iz cijelog svijeta s našom tradicionalnom kuhinjom. Nadam se da ću imati prilike ponovo pohoditi ovakve sajmove jer svaki put naučim nešto novo. Najvažnija spoznaja je da moramo održavati stare, tradicionalne sorte i koliko je važno cijeniti seljaka, odnosno proizvođača”, poručuje Milina.
Snagu i važnost manifestacije potvrdili su sami organizatori te visoki politički dužnosnici koji su svojim istupima u javnosti dali dodatnu težinu cijelom pokretu. Edward Mukiibi, aktualni predsjednik organizacije Slow Food, u svom govoru istaknuo kako je u svijetu punom prepreka i strahova Terra Madre dokaz da ljudi iz različitih kultura, religija i povijesti mogu za opću dobrobit disati i raditi kao jedno.
Otvorenju je također prisustvovao talijanski predsjednik Sergio Mattarella (prvi Sicilijanac na čelu države) upozorivši prisutne da se budućnost čovječanstva ne smije žrtvovati radi sebične i potrošačke sadašnjosti. Pozvao je i na stvaranje velikog globalnog saveza poljoprivrednika, ribara i kuhara za mir.
Među brojnim istaknutim govornicima našla se također posebna poruka podrške britanskog kralja Karla III. koji je odao počast preminulom Petriniju rekavši kako je on predstavljao zdrav razum i ljudskost u vremenima koja to očajnički trebaju, dok je čelnica Slow Food Italija, Barbara Nappini, podsjetila kako očuvanje bioraznolikosti izravno definira tko smo i kako biramo živjeti zajedno.
Cjelokupni program manifestacije bio je iznimno bogat i dinamičan obuhvaćajući široku lepezu događanja. Posjetitelji su mogli sudjelovati na brojnim radionicama okusa na kojima su pod vodstvom stručnjaka učili razlikovati autentične, rukom rađene proizvode od industrijskih surogata, dok su se u kuhinjama susreta pripremala jela od namirnica spašenih od zaborava.
Konferencije su ugostile svjetski poznate aktiviste koji su raspravljali o nužnosti agroekološke tranzicije. Posebna pažnja posvećena je edukaciji najmlađih kroz školske programe usmjerene na razvoj osjetila i zdrave prehrambene navike. Kroz prateće kulturne i digitalne debate, ovogodišnja je Terra Madre još jednom poslala jasnu poruku poljoprivrednom sektoru kako se prava revolucija u proizvodnji hrane ne događa u laboratorijima s umjetnim gnojivima, već na malim, zelenim i pravednim poljima koja čuvaju planet te - osim tijela - hrane i dušu.
Sudjelovanje na manifestaciji nije rezervirano samo za velike i etablirane brendove. Upravo suprotno, cijeli je koncept osmišljen kako bi se dalo svjetlo malim poljoprivrednicima i prerađivačima koji ulažu trud u očuvanje tradicije i ekološke ravnoteže. Za hrvatske proizvođače koji žele izlagati u Torinu na idućem izdanju, put započinje aktivnim uključivanjem u lokalne i globalne strukture ovog pokreta.
Prvi i najvažniji korak za svakog poljoprivrednika pronalazak je i kontaktiranje najbliže lokalne podružnice u mreži poznate kao Convivium. U Hrvatskoj trenutačno djeluje nekoliko aktivnih udruga, poput Slow Food Korčula ili Slow Food Pelješac, koje služe kao izravna spona između domaćih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i središnjice u Italiji.
Uz njihovu pomoć proizvođači lakše koordiniraju odlazak i zajednički nastup na međunarodnom tržištu. Ako u nekoj regiji ne postoji aktivna podružnica, poljoprivrednici se mogu samoorganizirati i uz podršku krovne organizacije osnovati novu Slow Food zajednicu.
Izvrsna ulaznica za manifestaciju uvrštavanje je tradicijskog proizvoda u bazu Ark of Taste (Riznica okusa). Riječ je o online katalogu koji okuplja ugrožene autohtone namirnice, pasmine i biljne sorte iz cijelog svijeta kojima prijeti nestanak uslijed industrijske proizvodnje.
Proizvođači mogu sami nominirati svoj proizvod - bilo da je riječ o specifičnoj sorti graha, autohtonom siru, suhomesnatom proizvodu ili sorti voća - putem službenih stranica pokreta. Kada međunarodna komisija odobri i uvrsti proizvod u Riznicu, taj poljoprivrednik i njegova regija dobivaju značajan publicitet i prioritet pri odabiru za sudjelovanje na radionicama okusa i izložbenim prostorima u Torinu.
Priča o zajedništvu poljoprivrednika koje birokrati ne uspijevaju postići
Svi proizvodi koji se izlažu moraju proći rigoroznu selekciju organizacijskog odbora. Selekcijski proces ocjenjuje zadovoljava li proizvod tri osnovna postulata. Proizvod mora biti organoleptički izvrstan i proizveden bez umjetnih dodataka i pojačivača okusa.
Poljoprivredna praksa mora biti čista, što podrazumijeva poštivanje dobrobiti životinja, održivo gospodarenje tlom i minimalno korištenje kemikalija, s naglaskom na ekološki ili biodinamički pristup. Osim toga, proizvodni proces mora biti transparentan i pravedan, osiguravajući da radnici u lancu primaju dostojanstvenu plaću, a kupci poštenu vrijednost za svoj novac.
Pripreme za manifestaciju počinju gotovo godinu dana prije samog događaja. Središnji organizacijski odbor otvara službene prijave za međunarodne izlagače na svojoj web platformi obično potkraj godine koja prethodi sajmu. Poljoprivrednici se mogu prijaviti u nekoliko kategorija: kao individualni izlagači na međunarodnoj tržnici, u sklopu regionalnih ili nacionalnih štandova koje često sufinanciraju ministarstva ili županije, ili pak kao izabrani delegati prehrambenih zajednica.
Za osiguravanje mjesta među elitom svjetske poljoprivrede ključni su redovito praćenje službenih obavijesti na stranicama pokreta Slow Food te pravovremena predaja dokumentacije o podrijetlu i načinu proizvodnje.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica