Pregledom prezentiranih mjera vidljivo je da se one većinom financiraju kroz mjere ruralnog razvoja pa će kod njihove provedbe presudan biti način formiranja natječaja, komentar je Sunčane Pešak iz HSEP-a na Nacionalni akcijski plan razvoja eko poljoprivrede.
Usprkos povećanju broja hektara u ekološkoj proizvodnji Hrvatska bilježi pad proizvodnje ekoloških proizvoda u glavnim namirnicama kao što su povrće, voće, med i proizvodi stočarstva.
Pokazuju to statistike prikazane u radnoj verziji Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede 2023.-2030. predstavljenog na sastanku Savjeta za ekološku proizvodnju Ministarstva poljoprivrede.
Jučer je, naime, održan sastanak predstavnika Ministarstva i Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača te udruge Biovrt – u skladu s prirodom kako bi dodatno prokomentirali nacrt akcijskog plana i propisane mjere.
"Plan je načelno detaljno i kvalitetno izrađen i uvažena je većina stavki koje su spomenute udruge ranije predložile. Međutim, pregledom prezentiranih mjera vidljivo je da se one većinom financiraju kroz mjere ruralnog razvoja pa će kod njihove provedbe presudan biti način formiranja natječaja", izjavila je Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruge ekoloških proizvođača (HSEP).
Kako kaže, postoji mogućnost da će ova proizvodnja nositi tek nešto više bodova, a ekološki proizvođači morat će konkurirati ostalima pri čemu bi efekt propisanih mjera bio daleko manji.
Na sastanku je, kako bi dodatno prokomentirali Nacrt akcijskog plana i propisana mjere, sudjelovala i udruga Biovrt – u skladu s prirodom, a obje udruge su istaknule da je značajno veći naglasak potrebno staviti na proizvodnju konkretnih proizvoda, a ne samo broj hektara u ekološkoj proizvodnji.
"U Hrvatskoj su registrirana samo 24 ekološka pčelara, a deficitarna je i proizvodnja svježeg voća i povrća te proizvoda stočarstva. Proizvodnja ekološkog povrća već dugi niz godina bilježi pad (čak 30% u odnosu na 2019. godinu i 13% u odnosu na 201.3)", upozorili su.
S druge strane, upravo ti proizvodi najviše su traženi na tržištu, a ujedno su i okosnica zelene javne nabave, razvoja ekoloških restorana i školskih shema koje je planirano poticati.
Kako upozoravaju iz spomenutih udruga, dosadašnje plaćanje po površinama dovelo je do rasta broja hektara pod eko proizvodnjom, ali prema prezentiranoj statistici na eko povrćarstvo iskorišteno je tek 0.8 posto sredstava iz Podmjere 11.1 te 1 posto iz 11.2.
"Bez značajnog zaokreta poljoprivredne politike i jasne vizije razvoja ove proizvodnje kakvu Europa potiče, neće biti moguće ostvariti zadane ciljeve povećanja ekološke proizvodnje na 25 posto površina niti pratećeg rasta potrošnje tih proizvoda", ističu.
Silvija Kolar Fodor iz udruge Biovrt naglašava da je planu potrebno dodati i dodati posebni set mjera za očuvanje bioraznolikosti tla i podizanja količine humusa u njemu. "Posljednjih godina radi zapostavljanja stočarske proizvodnje i manjeg korištenja stajskog gnoja kao i nepravilne, prekomjerne i nepravovremene obrade tla došlo je do značajnog smanjenja količine humusa naših tala", kazala je.
Ekološka poljoprivreda nemoguća je na tlima gdje je razina humusa ispod 2 posto pa je potrebno dodatno poticati redovito provođenje zelene gnojidbe, očuvanje površinskog pokrova i malča gdje god je to moguće i općenito brigu o ekosustavu tla kao glavnoj postavci ekološke proizvodnje.
Među pozitivnim mjerama koje plan donosi je poticanje razvoja ekološkog sjemenarstva i rasadničarstva kojeg u Hrvatskoj i dalje gotovo da i nema.
Planirano je i pojednostavljivanje kriterija formiranja proizvođačkih organizacija u ekološkoj proizvodnji kako bi se poticalo udruživanje proizvođača te unaprjeđenje savjetodavnih usluga i uvođenje novih oznaka za ekološke restorane i biodinamičku proizvodnju, zaključuje se u priopćenju spomenutih udruga.
Tagovi
Autorica
