Povrće je izuzetno osjetljivo na korove čije suzbijanje je stalan posao - evo koje ekološke mjere koristiti

Pesticidi su u određenom povijesnom trenutku poljoprivredi donijeli brojne koristi, te bez njih velik dio današnje proizvodnje hrane ne bi bio moguć. Zbog jednostavnosti primjene i brzog učinka, pomalo su potisnuli sve druge mjere i dobre poljoprivredne prakse, te postali jedini način borbe, kako protiv korova, tako i drugih štetnih organizama.

Posljedice takvog pristupa dobro su poznate: onečišćenje tla i voda, gubitak bioraznolikosti, degradacija tla, ostaci sredstava u hrani i ono što proizvođač najviše izravno osjeti – korovi otporni na herbicide.

Zbog toga se poljoprivredna politika Europske unije, od Direktive o održivoj uporabi pesticida do Zelenog plana, sustavno okreće prema smanjenju uporabe pesticida i prema ekološkoj proizvodnji. EU je postavila cilj od 25% poljoprivrednih površina pod ekološkom proizvodnjom do 2030. godine; Hrvatska je taj cilj dogovorila na 14%, a trenutačno je oko 7–8%. Prostora za rast, dakle, ima puno.

Povrće je posebno zahtjevno, jede se u svježem stanju, ubrzo nakon berbe, zbog čega je pitanje ostataka sredstava tu najizraženije, a potražnja za ekološki proizvedenim povrćem raste brže nego za većinom drugih proizvoda. Uz to, u mnogim povrtnim vrstama je broj registriranih herbicida ionako vrlo malen.

Zašto je povrće izuzetno osjetljivo na korove

U ekološkoj proizvodnji povrća, bilo da je riječ o nekoliko gredica u vrtu ili o hektaru pod mrkvom, korovi su stalan posao. Herbicidi nisu opcija, pa sve počiva na preventivnim mjerama ili radno zahtjevnim mjerama.

No, mjere postoje, a njihovom se kombinacijom mogu postići vrlo dobri rezultati, kroz određeno vrijeme. Važno je znati da u tlu postoji vrlo bogata i dugovječna banka sjemena korova, te da sve mjere, osim direktnog uklanjanja postojećeg i vidljivog korova, moraju biti usmjerene upravo na njeno smanjenje. Ako se u tome uspije, kroz nekoliko sezona bitno će se smanjiti vrijeme provedeno u uklanjanju korova.

Povrtne vrste slabo konkuriraju korovima. Većina ih ima plitak korijen i slab početni porast, pa ih korov u prvim tjednima lako preraste.

Brojke iz istraživanja su ozbiljne: ako se korovi ne suzbijaju, gubici prinosa u povrću kreću se od 45 do 95%. Kod salate se prinos može prepoloviti, kod paprike su zabilježena i smanjenja broja plodova preko 90%. Zato je cilj preventive jednostavan - da korov ne stigne do faze u kojoj konkurira usjevu.

Pa koje su to mjere koje imamo na raspolaganju?

Plodored

Plodored je stara, odavno poznata mjera, koja je korisna u raznim kulturama, ne samo povrću. Ono što se događa kod izmjene kultura, plodoreda, je promjena uvjeta. Mijenja se vrijeme sjetve, obrada, gnojidba, sklop, bog čega se korovna flora ne može prilagoditi. Kad bi uvjeti stalno bili isti, kroz vrijeme, korovi kojima oni odgovaraju preuzeli bi prostor.

U povrću je to naglašenije jer većina kultura pripada svega nekoliko porodica:

• Kupusnjače: kupus, kelj, cvjetača, brokula, rotkvica, rikula
• Pomoćnice: rajčica, paprika, patlidžan, krumpir
• Štitarke: mrkva, peršin, celer, pastrnjak
• Tikvenjače: krastavac, tikvica, bundeva
• Lukovi: luk, češnjak, poriluk

U vrtu je dovoljno podijeliti prostor na četiri gredice i pomicati skupine u krug, tako da se ista porodica na isto mjesto vrati tek četvrte godine. Praktično: mrkva ne ide iza celera ili peršina, kupus ne iza rotkvice, rajčica ne iza krumpira.

Ako se radi o većim površinama, u plodored se uključuju i ratarske kulture, pokrovni usjevi i slično. Također, dobro je razmišljati o potrebama i načinu uzgoja kulture. Ako recimo sijete mrkvu, kod koje je međuredna obrada teška, pomaže ako je sijete nakon kulture koja ostavlja 'čistu' parcelu.

Zelena gnojidba i pokrovni usjevi

Pokrovni usjevi su biljke koje se siju između dvije glavne kulture. Cilj ovdje nije berba, nego spriječiti da tlo bude 'golo'.

Zelena gnojidba i pokrovni usjevi imaju višestruke koristi za površinu: zauzimaju prostor i zasjenjuju tlo, ne dozvoljavajući korovima da se razvijaju. U zelenoj gnojidbi koriste se biljke koje obogaćuju tlo dušikom. Neke vrste imaju alelopatsko djelovanje, pa otpuštaju spojeve koji nepovoljno djeluju na korove. Osim toga, njihova biljna masa može dobro poslužiti kao malč.

U ovu se svrhu mogu koristiti žitarice (zob, raž, pšenoraž, ječam), trave (talijanski ljulj, sudanska trava, sirak-sudanska trava) te biljne vrste iz skupine kupusnjača i mahunarki. Vrste iz porodica trava i kupusnjača posebno se ističu jer daju bujnu masu i imaju izražen alelopatski potencijal. Facelija se dobro uklapa u vrtlarsku proizvodnju, jer brzo pokriva tlo i ne pripada nijednoj čestoj povrtnoj porodici, pa se lako uklapa u plodored. Osim toga je i odlična pčelinja paša.

Kod pokrovnih je usjeva važno obratiti pažnju na dvije stvari::

1. Pokrovni usjev treba ukloniti na vrijeme. Ako ostane predugo, i sam postaje konkurencija.
2. Potrebno je neko vrijeme pričekati sa sjetvom, jer isti oni alelopatski spojevi koji sprječavaju razvoj korova mogu djelovati i na sitno sjeme povrća.
3. I još nešto važno: pokrovni usjevi nemaju brz učinak. Za razliku od herbicida, ne suzbiju korov odmah. njihova se učinkovitost raste uzastopnom primjenom kroz nekoliko sezona. Prva godina neće izgledati kao čudo; peta hoće.
4. Kod većih površina izbor vrste treba ispuniti nekoliko ciljeva, od fiksacije dušika, poboljšanja strukture tla, sprječavanje ispiranja hranjiva, do smanjenja erozije.

Lažna sjetva

Ovo je vjerojatno najkorisnija, a najmanje korištena mjera u vrtu. Princip: gredica se pripremi prije sjetve, pusti se korov da nikne, uništi se, i tek tada slijedi sjetva.

Kako to izgleda korak po korak: Pripremite gredicu dva do četiri tjedna prije sjetve, pustite da korov nikne iz površinskog sloja, uništite ponikli korov zahvatom koji što manje pomiče tlo i sijete glavnu kulturu u tako pripremljeno tlo.

OPG Eko Andrle više od deset godina u ekološkom uzgoju voća i povrća

Treći korak je odlučujući. Istraživanja pokazuju da alati koji jače prevrću tlo - dublji kultivator, freza, jesu mehanički učinkoviti, ali iznose novo sjeme korova iz dubljih slojeva u zonu klijanja, pa se lažnom sjetvom u tom slučaju ništa ne postiže. Zato se koristi plitka obrada, kao npr. oštra plijevilica koja reže korov tik ispod površine, valjak, ili plamenik. U vrtu je najjednostavnija dobro naoštrena plijevilica na dugoj dršci, povučena plitko, najviše dva do tri centimetra duboko.

Također, gredicu možete prekriti folijom, kako bi bila vlažna i topla. Na taj se način potiče klijanje što većeg broja korova.

Rezultati ovih mjera vide se kroz više godina. Smanjuje se banka sjemena korova u tlu, mijenja se sastav korovne zajednice, te je pritisak korova svake sezone sve manji. Preventivne mjere bi tako bile osnova sustava upravljanja korovom u proizvodnji povrća koja ne smije ili ne želi koristiti herbicide.

Mjere koje se mogu provoditi za vrijeme vegetacije

Uz mjere koje djeluju prije sjetve - plodoredu, zelenoj gnojidbi i lažnoj sjetvi, postoje i one koje se mogu provoditi za vrijeme vegetacije: malčiranje, gustoća sadnje i međukultura.

Nakon sjetve, odnosno sadnje korove ćemo suzbijati, odnosno njima upravljati na drugi način: provodit ćemo mjere kojima ćemo korovima oduzeti prostor i svjetlost. Ovdje je pravilo dosta jednostavno: ako tlo nije pokrio usjev, pokrit će ga korov. Osim ako to ne spriječimo. Upravo ove tri mjere služe tome.

Gustoća sklopa

Koliko će usjev sam potiskivati korov ovisi o tome kako brzo niče, kako brzo razvija lisnu masu i kako brzo zatvori razmak između biljaka. Sve što uspori usjev - hladno tlo, loše sjeme, neujednačena dubina sjetve, prerijetka sadnja -- daje prednost korovu.

Zato su tri odluke važnije nego što izgledaju: kvaliteta sjemena ili presadnica, rok sjetve odnosno sadnje i gustoća i ujednačenost sklopa. Razlike postoje i među sortama. One koje brže razvijaju lisnu masu bolje potiskuju korov od sorata sporijeg početnog porasta.

U vrtu se to svodi na nekoliko praktičnih stvari:

• Izbjegavati sjetvu u hladno tlo Usjev tada niče sporo, ali mnogi korovi ne, što korovu daje prednost, izađe prvi i preuzme prostor. Bolje je pričekati da se tlo zagrije nego dobiti rijedak, neujednačen usjev.
• Gdje god možete, koristite presadnice Salata, kupusnjače, poriluk, celer — presadnica kreće s nekoliko tjedana prednosti pred korovom koji tek klija.
• Gusta sadnja. Unutar preporučenog razmaka, gušća sadnja brže zatvara redove i ostavlja manje svjetla korovu.
• Popunite rupe. Prazna mjesta u redu nakon lošeg nicanja ili propalih presadnica su mjesta na kojima će korov izrasti najbujnije.

Malč

Malč je pokrivač na površini tla. Sjeme korova ili uopće ne proklija, ili ponik ugine prije nego dosegne površinu. Uz suzbijanje korova, malč ima još nekoliko korisnih svojstava: čuva vlagu, ublažava temperaturna kolebanja u tlu, a organski malč se postupno razgrađuje i dodaje tlu organsku tvar te hrani njegovu biološku aktivnost. Kod kultura kod kojih plod dodiruje tlo poput jagoda, salate, paprike, malč sprječava prljanje i mehanička oštećenja, pa proizvod izlazi čišći i zdraviji.

Materijali koji se koriste kao malč:

• Slama - Lako dostupna, često se koristi
• Prosušeni ostaci košnje trave odlični jer su pri ruci, uz oprez, jer mogu sadržavati sjeme trava i korova, osim ako kosite redovito
• Pokošena masa pokrovnog usjeva - besplatno i logično nastavlja se na zelenu gnojidbu iz prvog članka.
• Kompost mora biti dozrio; nedozreo kompost također može sadržavati klijavo sjeme.
• Karton ili neobojeni papir je dobra podloga ispod slame na jako zakorovljenoj gredici.
• Crna folija, biorazgradiva folija, agrotekstil najučinkovitiji, ali i najskuplji izbor, uz pitanje zbrinjavanja nakon sezone.

Kod organskog je malča jeko važno da bude ravnomjerno nanesen u dovoljnoj debljini sloja. Tanak ili neravnomjerno raspoređen propušta dovoljno svjetlosti da korov nikne i time gubi najveći dio svoje svrhe Stavlja se na čisto tlo, bez korova. On sprječava nicanje, ali ne uklanja korov koji je već tu.

Što malč neće riješiti?

• Višegodišnje korove s rizomima i podancima - pirika, slak, osjak probijaju gotovo svaki malč.
• Korov koji je već nikao prije malčiranja.
• Vrste koje niču iz dubljih slojeva tla i imaju dovoljno rezervi da probiju sloj.

Folije i biorazgradive folije imaju najbolji učinak, ali su skupe i potrebno ih je zbrinuti nakon sezone. Malč od pokrovnog usjeva je odlična varijanta jer daje pokrovnom usjevu dodatnu svrhu, s tim da mora biti dovoljno gust.

Međukultura

Međukultura ili združeni uzgoj znači da se na istoj površini istodobno uzgajaju dvije ili više kultura. Na korov djeluje tako da se tlo brže i potpunije nego kod jedne kultura, a neke komponente donose i alelopatski učinak.

Ključ uspjeha je u izboru para. Kulture moraju biti dovoljno različite po dinamici rasta i po tome zahtjevima za hranjivima i vodom te ne smiju previše konkurirati jedna drugoj. Na primjer, između spororastuće kulture se sadi brzorastuća, u visoke kulture rjeđeg sklopa uključuju se kulture niskog sklopa koje će zatvoriti tlo. Naravno, ovdje je potrebno obratiti pažnju na dobre i loše susjede.

Koje su biljke dobri, a koje loši susjedi u vrtu?

Ograničenja su mu u tome da traži pažljivije planiranje sjetve i berbe nego uzgoj jedne kulture. Ako se par loše odabere, komponente konkuriraju jedna drugoj umjesto korovu. Otežava svako mehanizirano održavanje. Zato je u vrtu izvedivo, a na većim površinama znatno teže.

Ove su mjere neizravne, što znači da ne suzbijaju korov direktno, već mu oduzimaju uvjete za razvoj. Kako su korovi obično vrlo žilavi i snalažljivi, neki će preživjeti ove dvije skupine mjera.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor