Pjegavost umanjuje tržišnu vrijednost kupusa

Pjegavost lista kupusa je oboljenje koje izaziva velike štete na biljkama iz porodice kupusnjača. Razlikujemo tri gljivice koje uzrokuju oboljenja na kupusnjačama: Alternaria brassicae, Alternaria brassicicola i Alternaria raphani. Alternaria brassicae i Alternaria brassicicola izazivaju oboljenje kupusa, brokule, cvjetače, kelja, repe, kelja pupčara, korabe, kineskog kupusa, broskve. Alternaria raphani može izazvati oboljenje na svim kupusnjačama, ali najčešće napada rotkvice.

Simptomi oboljenja

Simptomi oboljenja mogu se javiti na svim nadzemnim organima biljaka. Nakon infekcije Alternaria brassicae i Alternaria brassicicola na kupusu se javljaju pjege na listu, dok se na cvjetači pjege osim na listu javljaju i na cvijetnoj glavici što umanjuje tržišnu vrijednost cvjetače. Simptomi koji se javljaju uslijed infekcije ovim gljivicama su identični, ali su pjege koje izaziva Alternaria brassicicola nešto manjih dimenzija. Zaražen može biti i rasad kupusnjača. Na stablu mladih biljčica se javljaju tamne pjege koje dovode do polijeganja rasada. Zaražen rasad neće stići biti zdrav što se tiče rasta i razvoja.

Prvi simptomi javljaju se na donjem lišću kupusnjača.

Kod odraslih biljaka simptomi se javljaju na donjem, najstarijem lišću, glavici, na cvijetnom stablu i plodovima. Pjege su na početku žućkaste, a zatim postaju tamnije. Prve pjege su promjera 1 do 2mm, ali se vremenom šire i zauzimaju sve veću lisnu površinu i dolazi do spajanja većeg broja pjega.

Na pjegama se pojavljuje karakteristična zoniranost u vidu mete ili paukove mreže. Zbog propadanja lisne površine, smanjuje se asimilacijska površina što dovodi do smanjenja kvalitete i prinosa. Ovisno o tome u kojoj je fazi razvoja biljka, osjetljivost vrste i sorte, uvjeta u kojima se zaraza ostvaruje, štete mogu biti i 100%.

Pjegavost lista rotkvice, koji izaziva Alternaria raphani, ima iste karakteristične simptome.

Razvoj oboljenja

Za ovo oboljenje je karakteristično da se razvija i tokom jeseni na nižim temperaturama zraka. Alternarija gljivice prezimljavaju u obliku micelije ili kao konidije na zaraženom sjemenu, zaraženim biljnim ostacima, biljkama koje ostaju u polju i divljim kupusnjačama. U proljeće gljivice nastavljaju rast i razvoj te formiraju veliki broj konidija (spora) koje se raznose vjetrom, kišnim kapima, vodom, preko insekata, ptica, drugih životinja, preko alata koji se upotrebljava za obradu zemljišta, preko odjeće i ruku ljudi koji rade sa zaraženim biljkama ili zaraženim sjemenom. Najčešće se zaraza ostvaruje preko zaraženog sjemena.

Pjege su na početku žućkaste, a zatim postaju tamnije.

Do infekcije dolazi samo uz prisustvo vode na površini biljaka. Dovoljno je da je površina biljke vlažna najmanje 5 sati i da je temperatura između 20 i 27ºC da se ostvari infekcija. Od klijanja konidija do ostvarenja infekcije kod osjetljivih sorti prođu samo 2 dana.

Mjere suzbijanja

Pjegavost lista je oboljenje koje se često javlja u polju tokom jeseni na glavicama kupusa i umanjuje im tržišnu vrijednost. Otkupljivači i kupci ne žele kupiti takve glavice. Napadnute glavice ne mogu se dugo čuvati i podložne su pojavi sekundarnih oboljenja (oboljenja koja se javljaju na već oštećenim ili oboljelim biljkama). Najvažnije mjere suzbijanja su preventivne mjere:

• U jesen treba ukloniti biljnje ostatke iz polja, vrtova, iz plastenika i staklenika. Na taj način se umanjuje potencijalni infekcijski materijal.
• Za sjetvu koristiti dezinficirano i zdravo sjeme.
• Dezinficirati sjeme ukoliko je iz naše vlastite proizvodnje.
• Za sadnju koristiti zdrave presadnice.
• Rotirati usjev. Na istu parcelu saditi kupusnjače nakon 4 do 5 godina.
• Uzgajati otporne sorte.
• Uklanjati biljne ostatke sa parcele ili iz vrta, plastenika nakon berbe.
• Uništavati korov iz porodice kupusnjača, jer na njemu parazit prezimljava.
• Prilikom zalijevanja obratiti pažnju da listovi ne ostaju dugo vlažni.
• Uklanjati biljke na kojima su se pojavili simptomi oboljenja.
• Uz kupusnjače saditi i biljke dobre susjede: neven, kadificu i druge biljne vrste.
• Vršiti preventivno tretiranje prirodnim pripravcima.

Za preventivna tretiranja se mogu koristiti razni prirodni pripravci: od mlijeka, mlijeka i sode bikarbone, od bijelog luka, hrena i mnogi drugi.

U sve pripravke potrebno je dodati nekoliko kapi bio deterdženta zbog voštane prevlake većine kupusnjača.

Foto: Pixabay/Pexels