Neke vrste se ne podnose, dok se druge slažu

Baš kao i ljudi, neke biljne vrste se slažu jako dobro dok se druge uopće "ne podnose". Nerijetko u vrtovima viđamo različite biljne vrste kako vode zajednički život i međusobno dobro komuniciraju. Kada kažemo da neke biljke možemo saditi zajedno, mislimo na biljke koje dobro funkcioniraju skupa i koje bi trebalo uvijek saditi skupa. Međutim, rijetko govorimo o onima koje se u vrtu ne slažu.

Biljke utječu jedna na drugu na način da izlučuju aktivne tvari - fitoncide. Fitoncidi su različite biološki aktivne tvari koje stvaraju biljke, a na životni proces susjednih biljaka djeluju poticajno ili sprječavajući. Ne radi se samo o utjecaju dvije biljke jedna na drugu, tu je cijeli niz utjecaja okoline u kojoj se biljke nalaze.

Dobri susjedi

S obzirom na namjenu i rezultate koji se postižu njihovim udruživanjem, razlikujemo više tipova:

• biljke koje se međusobno izravno pomažu, a sade se u neposrednoj blizini (npr. kombinacija celera s lukom)
• biljke koje pomažu sljedeću kulturu obogaćujući tlo, tj. kao predkultura se koriste za zelenu gnojidbu
• biljke koje svojim aromatizirajućim svojstvima stimuliraju pozitivan utjecaj na druge kulture (npr. kamilica ako se nalazi uz rubove oko luka, i to u omjeru 1:100)
• biljke koje štite susjede od napada nametnika i imaju neugodan okus, miris ili boju ili ih čak privlače kao glavna kultura (npr. pelin i metvica štite od nekih insekata)

Najbolje rješenje za dobivanje rezultata bez otrova koji se nazivaju "sredstva za zaštitu bilja" bilo bi kombiniranje gredica. Međutim, planiranje vrta mnoge može zbuniti, ali je važno voditi brigu o "dobrim susjedima".

Da bi lakše shvatili koje biljke dobro reagiraju jedna na drugu, pogledajte tablični prikaz:

Aromatično bilje kao primjer dobrog susjeda

Postoji niz začinskih i ljekovitih biljaka koje se siju s voćem i povrćem u namjeri da ih zaštite, jer uništavaju štetne mikroorganizme, nametnike i bolesti. Neke svojim mirisom maskiraju mirise kultura koje napadaju insekti i bolesti i na taj način ih štite.

• bosiljak (Ocimum basilicum) - osnažuje imuno sustav biljaka koje ga okružuju. Mirisom odbija lisne uši, komarce i grinje.
• gavez (Symphytum officinalis) - posjeduje prehrambena i iscjeliteljska svojstva za biljku. Od njegovih listova pomiješanih sa koprivom priprema se otopina bogata kalijevim karbonatom.
• kadifica (Tagetes sp.) - odbija nematode, a dobro ju je posaditi na rubove gredica.
• kadulja (Salvia officinalis) - ima veliku iscjeliteljsku sposobnost prema ostalim biljkama. Odbija leptira kupusara i puža golaća.
• kamilica (Matricaria chamomilla) - oporavlja zemljište oko metar u promjeru. Sprječava pojavu bijelog crva. Dobro je nekoliko busenova posaditi među poriluk, krumpir i celer.
• metvica (Mentha piperita) - odbija štetočine kupusa i lisne uši.
• neven (Calendula officinalis) - korijen nevena luči tvar koja odbija oble gliste-nematode. Dobro ga je imati u blizini mrkve i ruža.

Foto: Pixabay/sasint